Uz dijelove tijela najmilijih zatekli posmrtne ostatke i drugih lica

Nedostatak potpunih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava za kojima se još uvijek traga, najveći su problem u procesu traženja nestalih osoba. 

Reeksuhmacija ukopanih lica koji su ranije identifikovani klasičnom metodom prepoznavanja izvršena je krajem juna 2022. godine (Udruženje 'Porodice nestalih Općine Vogošća' - Ustupljeno Al Jazeeri)

Prije više od dvije decenije, dogodio se jedan od najbrutalnijih sukoba 20. stoljeća, koji je za sobom ostavio bolno nasljeđe na tlu Bosne i Hercegovine. Rat, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, rezultirao je smrću desetina hiljada nevinih civila.

Jedan od tragičnijih aspekata rata je i veliki broj ljudi koji se smatraju nestalim. Do danas je verificiran nestanak ukupno 29.819 osoba u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata. Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine još uvijek traga za 7.626 nestalih lica. Prošle godine Institut je primio 30 novih prijava.

Sudbina ovih ljudi ostala je bolna misterija za njihove porodice. Ne znajući da li su mrtvi ili živi, i ako su mrtvi, gdje se nalaze posmrtni ostaci, ne odustaju od potrage. Dok porodice u složenim procesima nastoje otkriti istinu, sjećanje na njihove najbliže traje, podsjećajući nas na razmjere posljedica ljudskog sukoba i važnost rješavanja misterija oko njihovog nestanka.

Kada je riječ o ekshumacijama, 2023. godine je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podneseno više od 90 zahtjeva za ekshumacije i asanacije. Realizovano je 89 ekshumacija i sedam asanacija terena. Tokom prethodne godine nastavljen je i intenzivniji proces identifikacije ekshumiranih žrtava.

DNK ukazao na brojne nepravilnosti

Nedostatak potpunih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava za kojima se još uvijek traga, najveći su problem u procesu traženja nestalih osoba.

Ko nije imao priliku da vidi nekog od mještana naselja Tihovići kako 14. oktobra 1996. godine, na dan ekshumacije, pretura po posmrtnim ostacima svojih sinova, komšija i prijatelja ubijenih 4. jula 1992. godine, teško može shvatiti šta bol uistinu znači. Kako prepoznati svoje čija su tijela počinioci zločina naslagali na gomilu automobilskih guma i spalili?

Nagorjele kosti, ostaci dijelova odjeće, obuće, poneki prsten ili ključ iz džepa… bili su jedini pokazatelji da li se na tom zgarištu, na toj gomili nagorjelih ljudskih kostiju, nalazi neko od porodice.

Neki su prepoznali određene dijelove tijela te su ih dostojanstveno sahranili u lokalnom mezarju Tihovići. No, nisu znali da će se nakon izvjesnog vremena ponovo u njihova srca vratiti nemir. Između bijelih nišana opet su ‘nestali’ posmrtni ostaci.

U mezarju Tihovići u sarajevskom naselju Vogošća, prije tri godine, izvršeno je nekoliko reekshumacija žrtava koje su identificirane klasičnom metodom, a sa ciljem provjere njihovog identiteta i kompletiranja tijela. Tada su, po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, otvorena četiri groba iz kojih su reekshumirani posmrtni ostaci žrtava.

Nakon uzimanja uzoraka krvi od porodica koje su žrtve identifikovali klasičnom, vizualnom metodom, pristigli nalazi DNK kontrole pokazali su da se među dijelovima posmrtnih ostataka reekshumiranih osoba nalaze dijelovi ostataka nekih drugih lica, do sada neidentifikovanih osoba, čiji se posmrtni ostaci nalaze u prosekturi Gradskog groblja u Visokom. To je iziskivalo potrebu reekshumacije ostalih grobova, njih četrnaest, kako bi se kompletirali ostaci onih koji su u njima prethodno sahranjeni.

Reekshumirani su posmrtni ostaci žrtava koji su ukopani pod imenima Bešir Halač, Fehim Halač, Sead Kahriman i Kasim Hadžić. Spomenute žrtve su nakon ekshumacije posmrtnih ostataka porodice identificirale klasičnom metodom prepoznavanja, poslije čega su i ukopane pod tim imenima. Dodatni posmrtni ostaci tih žrtava pronađeni su pregledom stanja i uzimanjem dodatnog uzorka za DNK analizu koji se nalaze u mrtvačnici JKP “Gradska groblja Visoko“, a reekshumirani su kasnije prilikom deminiranja na lokalitetu Ravne, u obližnjoj Općini Ilijaš.

Kako bi se utvrdilo da li ukopani posmrtni ostaci pripadaju žrtvama pod čijim imenima su ukopani te im se dodali naknadno pronađeni posmrtni ostaci, izvršena je antropološka i sudsko-medicinska obrada ekshumiranih posmrtnih ostataka kao i uzimanje rezervnih uzoraka u cilju izvršenja DNK analize.

Zahtjevi porodica na čekanju

Novim reekshumacijama porodice nestalih bile su izložene dodatnim traumama, a u cilju rješavanja ovog problema, Državna komisija za traženje nestalih osoba održala je sastanak sa njima.

Državna komisija za traženje nestalih osoba održala je ranije sastanak sa porodicama žrtava (Udruženje ‘Porodice nestalih Općine Vogošća’ – Ustupljeno Al Jazeeri)

Nakon sagledavanja svih segmenata vezanih za konačnu identifikaciju, zaključeno je da se priđe dodatnim reekshumacijama kako bi se izvršilo kompletiranje tijela svih lica te tako otklonile sve nedoumice vezane za njihovu identifikaciju.

Ponovna ekshumacija ukopanih lica koji su ranije identifikovani klasičnom metodom prepoznavanja izvršena je krajem juna 2022. godine.

“Nakon ovog postupka očekivalo se da će biti kompletirani posmrtni ostaci do sada pronađenih i ukopanih lica ubijenih tokom rata u Bosni i Hercegovini i da će biti otklonjene sve nedoumice o tome da li je ispod nekog nišana sa imenom i prezimenom uistinu ukopana ta osoba. Međutim, od juna 2022. godine do danas nemamo pouzdanih podataka o tome da li će reekshumirani ostaci tijela biti kompletirani niti kada će oni biti vraćeni i ponovo ukopani”, kaže Ema Čekić, predsjednica Udruženja “Porodice nestalih Općine Vogošća.”

‘Ne raspolažemo informacijama da li su tijela kompletirali’, kaže Ema Čekić, predsjednica Udruženja ‘Porodice nestalih Općine Vogošća’ (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Nakon rata nismo znali gdje su njihova tijela. Pekla nas je šutnja naših dojučerašnjih komšija koji su krili podatke o masovnim i pojedinačnim grobnicama. Danas nas peče sporost institucija vlasti Bosne i Hercegovine koji su reekshumirali grobove u Tihovićima, uzeli posmrtne ostatke naših najmilijih i prestali s nama da dijele informacije o tome šta su sa njima uradili. Ne raspolažemo informacijama da li su ih kompletirali”, dodaje Čekić.

Vijećnička pitanja

Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća Vogošća, održanoj krajem maja prošle godine, vijećnik Nihad Hadžić postavio je vijećničko pitanje Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

“Porodice ubijenih i nestalih osoba iz naselja Tihovići pitaju kada se može očekivati kompletiranje tijela ubijenih i ponovo obaviti ukop?”

U izvještaju, kojeg je za Institut potpisao predsjedavajući kolegija direktora Nikola Perišić, dati su tehnički podaci o procesu reekshumacije posmrtnih ostataka koji su porodicama reekshumiranih lica već poznati, a vrlo malo podataka o tome šta se poduzelo u samom postupku identifikacije i kada bi ona trebala biti okončana.

“Postavljajući ovo vijećničko pitanje imao sam namjeru izvršiti neku vrstu pritiska na nadležne institucije da malo ubrzaju ovaj postupak. Svjestan sam težine njihovog posla. Spaljene dijelove posmrtnih ostataka ubijenih mještana Tihovića teško će biti kompletirati. No, kada se već krenulo u ovaj proces, onda ga treba što hitnije privesti kraju kako se porodice nestalih ne bi dodatno uznemiravale”, smatra Hadžić.

Izostala saglasnost porodica?

Na upit Al Jazeere, tok ovog procesa objašnjava i Tužilaštvo Kantona Sarajevo. U svom aktu, kojeg je potpisao Dragan Slijepčević, šef odjela za ratne zločine ovog tužilaštva, navodi da se “naredbom Kantonalnog suda u Sarajevu od 1. juna 2022. godine, tražilo reekshumiranje četrnaest posmrtnih ostataka osoba, prethodno ekshumiranih iz masovne grobnice Tihovići i ukopanih na mjesnom groblju Tihovići, sa ciljem vršenja revizije slučajeva antropološke i sudsko-medicinske obrade, te zbog uzimanja rezervnih uzoraka radi vršenja DNK analize u cilju konačne predaje posmrtnih ostataka porodicama.”

Postupajući po predmetnoj naredbi, od 20. do 22. juna 2022. godine, na navedenoj lokaciji, izvršena je reekshumacija posmrtnih ostataka sedam tijela, ranije identifikovanih klasičnom metodom, dok za reekshumiranje posmrtnih ostataka još sedam tijela nije dobijena saglasnost porodica stradalih te ova radnja u ovom dijelu nije provedena.

“Reekshumirana tijela su prevezena u prostorije JKP ‘Gradska groblja Visoko’, gdje je nakon antropološke obrade od strane uposlenika Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) izvršeno uzimanje više uzoraka sa svakog pojedinačnog tijela, a radi DNK analize i konačne identifikacije, uzorci su poslati u laboratoriju ICMP-a u Hagu. Preostali posmrtni ostaci su upakovani i ostali u prosekturi JKP ‘Gradska groblja Visoko'”.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo nije primilo naknadne izvještaje o DNK analizi za sve izuzete uzorke.

“Po primanju svih izvještaja, izvršit ćemo analizu istih i odrediti dalju dinamiku postupanja i poduzimanja radnji”, zaključili su.

Porodice nestalih ponovo pozivaju Tužilaštvo Kantona Sarajevo, po čijem nalogu je izvršena reekshumacija na mezarju u Tihovićima, da sa Institutom za nestale osobe BiH i drugim institucijama uključenim u ove aktivnosti, proces kompletiranja reekshumiranih posmrtnih ostataka privedu kraju.

“Jedino će na taj način u srca porodica nestalih vratiti dio mira koji bi pomogao da mirnije spavaju”, ponovila je Čekić.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada