Mogući scenariji: Šta će odlučiti Međunarodni sud pravde o ratu u Gazi?

Međunarodni sud pravde (ICJ) u petak će objaviti odluku o hitnim mjerama protiv Izraela u privremenoj presudi, nakon što je Južnoafrička Republika podnijela tužbu protiv te zemlje, optužujući je za genocid u Gazi.

Evo šta znamo o mogućim presudama koje bi ICJ mogao donijeti i šta bi one mogle značiti za Izrael, Palestinu i njihove saveznike.

Kakav je slučaj JAR-a protiv Izraela?

Južnoafrička Republika podnijela je 29. decembra pravni slučaj na 84 stranice pred ICJ-om u kojem je optužila Izrael za kršenje Konvencije o genocidu iz 1984. tokom gotovo četveromjesečnog bombardiranja Gaze.

Izrael je odbacio optužbe za genocid kao “uveliko iskrivljene”. Izraelci tvrde da postupaju u samoodbrani i da ciljaju Hamas, a ne palestinske civile.

ICJ je 11. i 12. januara obavio saslušanja tokom kojih je JAR iznio optužbe, a Izrael svoju odbranu.

Hoće li sud utvrditi čini li Izrael genocid?

ICJ se u petak neće baviti ključnim pitanjem provodi li Izrael genocid. Za sada će, u 13:00 sati po srednjoevropskom vremenu, objaviti samo odluku o privremenim ili hitnim mjerama u Gazi i koje će to mjere biti, dok će slučaj o genocidu biti dalje razmatran.

Stručnjaci kažu da bi do odluke o kompletnom slučaju, kojom će biti presuđeno da li je Izrael počinio genocid, mogle proći tri ili četiri godine.

Evo mogućih scenarija o onome što bi sud mogao objaviti u petak:

Može li Sud odbaciti slučaj?

Izraelski predstavnik tvrdio je da mu je Južnoafrička Republika dala samo nekoliko dana da odgovori na obavijest o tužbi za genocid. Rekao je da je Tel Aviv bio otvoren za dijalog, ali da je JAR prvo odbio pismeni zahtjev zbog praznika, a potom odgovorio da “nema smisla” razgovarati.

Pravila ICJ-a zahtijevaju od zemlje koja je podnijela zahtjev da pokaže da postoji spor sa zemljom koju optužuje i da ga je pokušala riješiti prije obraćanja sudu.

Ako ICJ u petak objavi da nema nadležnost u ovom slučaju, konkretni zahtjevi JAR-a postaju nevažni.

Koje je hitne mjere zatražila Južnoafrička Republika?

Kada je podnijela tužbu, Južnoafrička Republika zatražila je od ICJ-a da naredi niz privremenih mjera za prestanak nasilja u Gazi dok sud ne donese odluku o slučaju, u procesu za koji stručnjaci kažu da bi mogao trajati godinama.

Neki od zahtjeva Južne Afrike su:

• Izrael obustavlja vojne operacije u i protiv Gaze.
• Izraelske vojne organizacije neće dalje eskalirati vojne operacije.
• Izrael dopušta pristup odgovarajućoj hrani, vodi, gorivu, skloništu, higijeni i sanitarnim uslovima.
• Izrael sprečava uništenje palestinskog života u Gazi.
• Izrael neće uništavati dokaze relevantne za optužbe JAR-a za genocid protiv njega, niti uskratiti međunarodnim organizacijama pristup Gazi, kako bi pomogle u očuvanju ovih dokaza.

Koje će hitne mjere ICJ vjerovatno narediti?

Ako Sud objavi privremene mjere, Neve Gordon, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Queen Mary u Londonu, rekao je za Al Jazeeru da bi one mogle pokriti neke ili sve južnoafričke zahtjeve – ili bi mogao narediti potpuno drugačije privremene mjere, koje bi mogao odrediti sam sud.

Neki komentatori vjeruju da sud možda neće narediti potpuni prekid vatre. Umjesto toga, mogao bi narediti pristup odgovarajućoj humanitarnoj pomoći, kaže Gordon, dodajući da bi to bila pobjeda za Izrael.

U tom slučaju, Izrael bi lako mogao izbjeći posljedice govoreći da će dopustiti veću pomoć, a zapravo ne učiniti mnogo da to olakša. Osim toga, humanitarne agencije su ranije rekle da je ulazak odgovarajuće humanitarne pomoći u Gazu bez prekida vatre nerealan, budući da kamioni s pomoći nisu mogli doći do dijelova Gaze zbog prepreka izazvanih izraelskom opsadom i nasiljem u Gazi.

Iako nije jasno hoće li i koje privremene mjere sud odrediti, stručnjaci kažu da bi, prema međunarodnom pravu, trebao narediti prekid vatre.

“Ako pogledate šta se događa na terenu u Pojasu Gaze, onda mislim da bi sud trebao narediti prekid vatre”, rekao je Gordon.

Međutim, dodaje kako je “odluka koju će objaviti sud preplitanje pravnih i političkih argumenta”. To je zato što vijeće od 17 sudija dolazi iz različitih zemalja i nejasno je kakav bi uticaj interesi njihovih zemalja mogli imati na njihove presude, ako ih bude.

„Pitanje koje treba postaviti je – koliko će odluka biti politizirana?“, rekao je.

Šta se dešava ako ICJ ne odredi privremene mjere?

Gordon je rekao kako vjeruje da će sud prije narediti neke mjere, nego nikakve.

Međutim, ICJ može odlučiti da ne odredi privremene mjere, iako to ne bi značilo kraj pravnog slučaja. Cjelokupni slučaj za genocid još će se razmatrati.

Ako se ne narede privremene mjere, Južnoafrička Republika i zemlje koje su je podržale u tužbi protiv Izraela, morat će pokušati zaustaviti nasilje drugim putem, budući da je ICJ najviši svjetski sud i vrhovni pravni autoritet, objašnjava Gordon.

To bi moglo uključivati pokretanje pitanja pred Vijećem sigurnosti UN-a ili vršenje pravnog pritiska na zemlje koje Izraelu isporučuju oružje.

Osim toga, ako vjeruje da nasilje traje i eskalira, neka druga država, ili čak opet Južnoafrička Republika, može podnijeti novi, odvojeni slučaj ICJ-u.

Može li presuda ICJ-a napraviti neku razliku za Gazu?

Odluke ICJ-a su pravno obavezujuće i na njih se ne može uložiti žalba. No, Sud nema sredstva da ih provede, već je to prepušteno međunarodnoj zajednici.

Druga je priča hoće li Izrael prihvatiti mjere ili ne, rekao je Gordon.

“Izrael se ne može žaliti na odluku suda i morat će odlučiti hoće li joj se povinovati ili ne”, dodao je.

Ako se ne povinuje presudi, država članica Vijeća sigurnosti UN-a (UNSC) može pokrenuti to pitanje pred Vijećem, koje će zatim glasati da se od Izraela zahtijeva pridržavanje privremenih mjera.

SAD bi možda mogao staviti veto na ovo glasanje, što je uradio više puta u prošlosti kako bi svog bliskog saveznika Izraela lišio odgovornosti.

Međutim, Gordon je rekao da bi rezolucija koju bi izradila država članica Vijeća sigurnosti mogla imati drugačiju težinu u poređenju s odlukom najvišeg suda u svijetu. Ako SAD stavi veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti temeljenu na odluci ICJ-a, “to će razotkriti dvoličnost SAD-a kao nijedan drugi veto prije”.

U scenariju u kojem SAD ne stavi veto i Vijeće sigurnosti UN-a usvoji rezoluciju, ono bi imalo moć preduzeti kaznene mjere protiv Izraela. Raniji primjeri djelovanja Vijeća sigurnosti UN-a uključivali su ekonomske ili trgovinske sankcije, embargo na oružje i zabrane putovanja.

Povelja UN-a također dopušta Vijeću da ode korak dalje i intervenira silom. Primjer toga dogodio se 1991. kada je formiran vojni savez predvođen SAD-om kako bi se reagovalo na iračku invaziju na Kuvajt.