Gaber: Srbija privlači 70 posto svih investicija iz Njemačke na Balkanu

Iz godine u godinu su sve bolji bilateralni trgovinski odnosi Njemačke i država Zapadnog Balkana, sa velikim potencijalom za dalje jačanje i širenje, za Al Jazeeru ukazuje Martin Gaber, direktor GTAI (German Trade And Invest) za Zapadni Balkan.

Riječ je o državnoj kompaniji koja je nasljednik Njemačkog ureda za vanjsku trgovinu, a bavi se vanjskom trgovinom i investicijama. Pod kontrolom je njemačkog Ministarstva ekonomskih poslova i energije. Povod razgovoru su nedavno objavljeni podaci koji pokazuju veliki rast bilateralne trgovine između Njemačke i država Zapadnog Balkana koje žele pristupiti Evropskoj uniji u srednjoročnom periodu

Između 2015. i 2022. godine, trgovina robom je porasla za više od dva puta i dostigla je iznos od 16,7 milijardi eura, a njemačke kompanije sve više ulažu širom Zapadnog Balkana – do kraja 2021. godine uloženo je više od četiri milijarde eura.

„Sa jeftinom i konkurentnom infrastrukturom, trenutno teško da postoji bolji izbor od Zapadnog Balkana za jednostavne lance snabdijevanja neposredno ispred vrata EU-a. Detaljniji pregled snažnog rasta njemačkog uvoza u protekloj godini iz Srbije (+42 posto), Bosne i Hercegovine (+35 posto), Kosova (+46 posto), Albanije (+34 posto) i Sjeverne Makedonije (+11 posto) pokazuje povećanu važnost Zapadnog Balkana kao tržišta nabave“, navode iz Privredne i industrijske komore Ulm (IHK Ulm).

• Kako komentirate trenutni nivo saradnje i trgovine između Njemačke i Balkana? Koja područja se mogu dodatno razvijati i jačati?

– Ekonomski odnosi Njemačke i Zapada Balkana su jako bliski. Njemačke kompanije su investirale više od 3,5 milijardi eura u regiju do 2021. godine. Na taj način stvorili su više od 120.000 radnih mjesta. No, nije riječ o velikom broju investicija koje se pozitivno razvijaju, već i sama kvaliteta dostiže novi nivo.

U početku su procesi izrazito napornog fizičkog rada raspoređivani na Zapadnom Balkanu. U međuvremenu su investicije postale sve više tehnološki opredijeljene. Pogonski sklopovi za električna vozila, drugi sistemi za vozila, pa čak i cijeli tramvaji dolaze iz regije.

U raznim granama industrije možemo naći odlične primjere za investicije. Trenutno je fokus većinom na Srbiju koja privlači približno 70 posto svih investicija iz Njemačke. No, i druge države će također doći u fokus jer se vidi jako puno potencijala.

Kada govorimo o trgovini, možemo vidjeti kako su bilateralni odnosi sve intenzivniji. Njemačka je za Zapadni Balkan najvažniji trgovinski partner je 14 posto ukupne strane trgovine država regije otpada na Njemačku. U totalu, bilateralna razmjena dobara dostigla je cifru od skoro 17 milijardi eura, što je više nego dvostruko od 2015. godine.

• Nedavno objavljeni podaci pokazuju povećanje izvoza i uvoza sa Balkana u Njemačku. Kako regija može dodatno profitirati od ovoga?

– Trgovinska razmjena između Njemačke i država Zapadnog Balkana iz godine u godinu raste. Pad je zabilježen samo tokom pandemije. Zapadni Balkan je sada, kao regija, jedan od 35 najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke.

Neke grane industrije su naročito interesantne: Cijela industrija automobilskih dijelova, obrada metala, obrada, plastike, tekstilna industrija, drvna i industrija namještaja, poljoprivreda, ali i IT sektor. A svaka od država regije ima vlastiti ekonomski fokus.

Od 2015. imamo i vlastitu inicijativu narudžbi za Zapadni Balkan. Njemački kupci se ovdje sastaju sa distributerima i proizvođačima iz regije. Ukupno smo već imali više od 3.500 sastanaka.

Poslovni odnosi često počinju sa ugovorima o naručenoj proizvodnji, a kako oni napreduju, mogu dovesti do jačanja saradnje, na primjer dodatnom kvalifikacijom proizvođača ili investiranjem u zajedničke mašine. Na ovaj način obje strane imaju koristi.

Ono što je posebno važno je da se strukture razmjene dobara također mijenjaju. U prošlosti je regija uglavnom uvozila iz Njemačke. Zahvaljujući i njemačkim investicijama, sve je više vrijednosti dobara u regiji. Na primjer, Srbija je skoro izjednačila svoj trgovinski deficit sa Njemačkom do 2022. godine.

• Ono što također treba biti tema razgovora je selidba njemačkih industrija u druge države. Koliko je Balkan primamljiva lokacija, koje su dobre, a koje loše strane regije u ovu svrhu?

– Razni izazovi, kao što je bila pandemija, blokada Sueskog kanala ili geopolitičke krize tjeraju njemačke kompanije da razmatraju strukture u svojima lancima dostave. Razmatraju opcije i žele napraviti alternative, naročito u Europi. Ključna riječ u ovoj priči je „nearshoring“ (praksa izmještanja poslovnih operacija u obližnju državu prije nego u neku udaljeniju op.a.).

Za njemačke kompanije su države Zapadnog Balkana praktično na kućnome pragu. Kamion može biti u tvornici za dva dana, a regija zaista ima velikog potencijala. Sa jedne strane, i dalje imamo industrijsku kulturu iz vremena bivše Jugoslavije i tako mnogo iskustva. U Jugoslaviji se proizvodilo praktično sve, od automobila do aviona.

Drugi faktor je kvaliteta lokalnih kompanija: Oni poznaju standarde, jako brzo reagiraju i prihvataju nove uvjete i mogu vršiti isporuku u malim količinama. Njemačke kompanije su zaista zadovoljne saradnicima iz regije.

Dodatno, tu su i klasični faktori: dobar geografski položaj u blizini važnih EU tržišta, konkurentne strukture cijena, privlačne stope poreza. Dalje, ankete koje je provela Njemačka komora za vanjsku trgovinu pokazuju kako su uposlenici jedni od najvažnijih faktora za njemačke kompanije, a oni su jako zadovoljni sa uposlenicima iz ove regije.

Naravno, tu su i rizici: Migracije iz regije sve više otežavaju pronalazak kvalitetnog kadra, proces reformi pravi jako mali napredak, a političke krize također šalju loše signale potencijalnim investitorima.

• Može li njemačka ekonomija, tačnije mogu li njemačke kompanije imati „indirektan“ utjecaj (vršiti neki pritisak) na njemačku Vladu kako bi balkanske države ubrzanim korakom postale dio Europske unije?

– Ekonomija je uvijek bila malo brža od politike. Već početkom 1950-ih postojala je Europska ekonomska zajednica. Tek 40 godina kasnije je ona prerasla u Europsku zajednicu, a potom u Europsku uniju.

Možda je i ovdje sličan slučaj. Kompanije iz Njemačke i Zapadnog Balkana odavno blisko sarađuju i rade – i postoje mnoge indikacije kako će veze biti sve bliže i jače. Sporazum o stabilizaciji i pridruženju već sada osigurava da trgovina između Zapadnog Balkana i EU bude bez poreza za većinu grupa dobara.

Također vidim kako kompanije Zapadnog Balkana, ali i Njemačke, prave dobre primjere drugima. Zajedno uspostavljaju standarde kvaliteta, razvijaju lance opskrbe i dostave, te sarađuju na poboljšanjima okvirnih uvjeta.

• Na kraju, moramo se dotaći pitanja odlaska mladih. Vi imate iskustva na Balkanu, šta mislite – koji su najveći razlozi odlaska, da li pitanje boljih plata, sigurnosti u Njemačkoj ili nešto treće?

– Na ovo vam mogu odgovoriti samo na osnovu razgovora iz ličnog okruženja u posljednjih nekoliko godina u regiji. U biti, nikome nije lako da napusti svoju državu, takve se odluke donose teškog srca. I kod onih koji su otišli, u razgovoru sam uvijek vidio i osjetio duboku povezanost da domovinom.

U razgovorima, govore kako plata rijetko igra odlučujuću ulogu. Znam mnogo primjera u kojima su porodice odlazile iako su imale jako dobro plaćene poslove. No, željeli su bolje obrazovanje za djecu ili su bili frustrirani političkim okruženjem u kojem nisu vidjeli prosperitet.