Nakon smrti žene i zatvaranja trgovina, u Iranu ponovo rasprave o hidžabu

Piše: Rasul Al Haij

Iako su ukinute patrole policije za moral, iranske vlasti počele su koristiti “sisteme pametnih kamera” za identifikaciju i kažnjavanje žena koje skidaju marame s glave.

U saopćenju iranske policije se navodi da je do oslanjanja na pametnu tehnologiju došlo kako bi se “spriječile bilo kakve tenzije ili sukobi sa građanima”. Međutim, jedan dio Iranaca smatra da “borba protiv skidanja marame i golotinje” spada u njihovu vjersku dužnost, što dovodi do verbalnih svađa koje ponekad prerastaju u fizičke obračune.

Patrole policije za moral ukinute su od izbijanja demonstracija zbog smrti 22-godišnje Iranke Mahse Amini sredinom septembra, nakon što je uhapšena pod izgovorom da nije nosila adekvatnu odjeću.

Otkako je na snagu stupio “Zakon o hidžabu i čednosti”, ponovo su aktualizirane stare rasprave koje su izbile u prvi plan. Jedan dio društva smatra da pitanje hidžaba korespondira islamskom karakteru iranskog režima, a drugi dio vjeruje da je Zakon potrebno ukinuti u skladu s načelom zaštite individualnih prava.

Što se tiče dešavanja na terenu, 59-godišnja Iranka je umrla od srčanog udara nakon sukoba s vjerskom policijom u turističkom parku Shahzadeh Mahan na jugoistoku zemlje. Po društvenim mrežama kruže snimci verbalnih prepirki oko hidžaba u javnom prijevozu, a nadzorne kamere su zabilježile kako muškarac prosipa jogurt na glave dvije djevojke zato što nisu nosile hidžab u prodavnici u gradu Shandiz, na sjeveroistoku zemlje.

Obavezujuća priroda zakona

U tom kontekstu, Zehra al-Hayyan, politička aktivistica i konzervativna zastupnica u iranskom Parlamentu, ističe da je ponovno aktiviranje zakona o hidžabu odgovor na zahtjeve naroda, objašnjavajući da iranski zakon obavezuje žene da nose maramu na glavi u skladu s islamskim pravom.

Al-Hayyan je u razgovoru za Al Jazeeru istakla da obaveza nošenja marame u njenoj zemlji korespondira vjerskim i moralnim vrijednostima u društvu. Odbacuje tvrdnje da primjena zakona ograničava slobode Iranki, te je zatražila od vlasti da ne odustanu od njegove primjene i ne dopuste jednom dijelu društva da destabilizira socijalnu sigurnost.

Zahtijevala je da se usvoje planovi za promoviranje kulture hidžaba i čednosti, objašnjavajući da iransko društvo smatra kako je hidžab u interesu žena i zbog toga preuzima na sebe zadatak da naređuje dobro i odvraća od zlo, u skladu s pravnim odlukama (fetvama).

Protivljenje prisili nošenja hidžaba

S druge strane, aktivistica Azar Mansouri, generalna sekretarica “Unije islamske narodne stranke Irana”, kritizira to što iranske vlasti insistiraju na nametanju hidžaba. Pozivala je da se pametne kamere koriste za hapšenje osoba koje su odgovorne za trovanje studentica.

U nizu objava na Twitteru, Mansouri je upozorila da ne treba cijepati iransko društvo i okretati žene koje nose hidžab protiv žena koje se ne pridržavaju pokrivanja glave. Naglasila je da ne vidi na koji način propagande čiji je cilj poticanje podjela korespondiraju sa slogom i solidarnošću u društvu.

Pod hashtagom #NeObaveznomPokrivanju, napisala je da “protivljenje obaveznom pokrivanju prerasta u društveni otpor, te da se neopredijeljeni dio društva užurbano pridružuje opozicionoj grupi”, kako je rekla.

Sadegh Zibakalam, iranski mislilac i profesor političkih nauka na Univerzitetu u Teheranu, smatra da vlada snosi odgovornost zbog svojih izjava i svih događaja koji proizlaze iz rasprava oko nošenja marame. Naglasio je, u komentaru na svom kanalu na Telegram aplikaciji, da se odgovornost pružanja sigurnosti građanima i njihova odbrana smatraju jednom od prvih dužnosti organa vlasti, bez obzira na to poštuju li oni obavezu nošenja hidžaba ili ne.

Protivno zakonu

S pravnog aspekta, advokat Mohsen Burhani, profesor prava na Univerzitetu u Teheranu, smatra da zatvaranje trgovačkih radnji čije se posjetiteljke ne pridržavaju obaveze nošenja marame predstavlja kršenje iranskog krivičnog zakona.

U razgovoru za Al Jazeeru, Burhani je objasnio da kazne predviđene novim zakonom o hidžabu, poput hapšenja žena koje se ne pridržavaju nošenja marame u skladu sa zvaničnim standardima, pozivanja na razgovor u stanice policije za moral i zabrane ulaska na javna mjesta, nemaju pravne osnove.

Mediji su prenijeli izvještaje da je policija zatvorila desetine trgovina, restorana i zabavnih kompleksa zato što uposlenice nisu poštivale obavezu nošenja marame na glavi ili su pružale usluge Irankama koje nisu nosile hidžab.

Istakao je da policajci ne smiju zaustavljati automobile u kojima se voze žene bez marame na glavi. U tom kontekstu, postavlja pitanje: “Znači li to da im onda mogu oduzeti i balkone kuća i odvesti ih u policijsku stanicu u slučaju da žene tamo skinu maramu s glave?”

Dodao je da policijski službenici nemaju pravo izricati novčane kazne ženama koje se ne pridržavaju nošenja marame, već da to spada u sudsku nadležnost. Ističe da policija ima ovlast samo da hapsi prekršioce zakona i da ih preda sudovima.

Iranski advokat je zaključio da policajci i građani mogu upozoriti na obavezu nošenja marame, ali da je uskraćivanje usluga ženama bez hidžaba u suprotnosti s iranskim ustavom.