Pet Erdoganovih prioriteta i slabosti u Kilicdarogluovom diskursu

Piše: Ibrahim Ulabi

Predizborna kampanja dvojice predsjedničkih kandidata uoči drugog kruga izbora u Turskoj pokazuje znakove novog diskursa i jedne i druge strane.

Cilj takvog diskursa je zadržati povjerenje birača koji su glasali za njih i privući druge.

Prema tome, politički i medijski diskurs predstavlja osnovu za procjenu snaga i slabosti oba predsjednička kandidata.

Rezultati prve faze izbora održanih 14. maja iznenadili su istraživače i centre za ispitivanje javnog mnijenja, budući da je većina njih predviđala da će opozicijski kandidat Kemal Kilicdaroglu biti ispred aktuelnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Međutim, rezultati su pokazali suprotno, jer je Erdogan ostvario komotnu prednost u odnosu na protivnika.

Erdogan je u prvom krugu vodio ispred glavnog protukandidata, osvojivši 4,5 posto glasova više.

‘Nema promjene u Erdoganovoj izbornoj politici’

Nedostajalo mu je samo 250.000 glasova da pobijedi, navodi Turska vrhovna izborna komisija.

Rezultat parlamentarnih izbora je, također, išao u Erdoganovu korist, nakon što je Narodni savez osvojio većinu mjesta u parlamentu.

Zbog toga je za pojedine birače postao najprihvatljiviji izbor za predsjednika, jer preferiraju političku stabilnost.

S druge strane, Kilicdaroglu je uspio dobiti 44,9 posto glasova, što je procenat bez presedana za kandidata iz redova opozicije od kako se predsjednik bira direktno na građanskim izborima od 2014. godine.

Kilicdaroglu polaže nade u više od 12 miliona glasova birača koji nisu glasali ili su njihovi glasovi poništeni u prvom izbornom krugu.

Mogućnost da dobiju glasove tih birača imaju obojica kandidata, kao što obojica u svom predizbornom diskursu imaju određene prednosti i slabosti.

To bi u konačnici moglo odrediti šanse koje njih dvojica imaju u drugom krugu, što je evidentno i iz predizborne retorike.

Turski biznismen i član Stranke pravde i razvoja (AKP) Yusuf Katapioglu smatra da nema promjene u Erdoganovoj izbornoj politici, ali se radi na ponovnom redanju nekih prioriteta.

Ističe da su Erdoganovi trenutni prioriteti zasnovani na pet stavki, koje korespondiraju trenutnoj fazi uoči drugog kruga izbora.

Prva je fokusiranje na pomoć unesrećenima u zemljotresu, bez obzira na njihova politička opredjeljenja te bržu obnovu pogođenih područja.

U tom kontekstu, turski predsjednik je prošlog vikenda posjetio pokrajine pogođene zemljotresom, kao što su Gaziantep, Kahramanmaras i Hatay.

Kada je riječ o drugom prioritetu, smatra Katipoglu, odnosi se na dalja otkrića i iznenađenja, naročito u energetskom sektoru.

Treći je fokusiranje na demokratske dobitke postignute tokom Erdoganove vladavine te skretanje pažnje na neuspjeh opozicije, koja se fokusira na pitanja sirijskih izbjeglica i diskurs kojim se potiče rasizam i mržnja.

Erdogan, također, računa, kao četvrti prioritet, na podršku konzervativnog dijela društva koje je proteklih desetljeća patilo od “sekularne tiranije”.

Peti prioritet je dobijanje podrške mlađe populacije, što se jasno pokazalo, kako govori sagovornik, na otvaranju biblioteke Rami, najveće u zemlji, prije nekoliko dana, čemu je prisustvovao veliki broj mladih ljudi.

 

Kilicdaroglu i ‘napeta nacionalistička kampanja’

S druge strane, došlo je do promjene u retorici opozicijskog predsjedničkog kandidata tokom njegove predizborne kampanje uoči drugog kruga izbora.

Kampanju je počeo objavljivanjem videa na Twitteru u kojem je primijetno naginjanje, kako su to organizacije za ljudska prava opisale, govoru mržnje prema izbjeglicama.

U videu je spomenuo i antisirijski slogan “Sirijci će otići”, frazu koja se pretvorila u izborni transparent polijepljen na mnogim ulicama zemlje.

Turski kolumnista i novinar Ragip Soylu smatra da je Kilicdarogluova strategija u drugom krugu izbora zasnovana na “napetoj nacionalističkoj kampanji”, u trenutku kada su pred biračima dvije opcije: Kilicdaroglu ili Erdogan.

Turski novinar Hamza Hidir napominje da je Kilicdaroglu odustao od slogana “Obećavam vam” i počeo koristiti odlučniji slogan “Donesi odluku”, koji je bio praćen otvorenim neprijateljstvom prema migrantima općenito, a posebno prema Sirijcima.

‘Slabost u viziji za borbu protiv terorizma’

Opozicijski kandidat je prije prvog kruga izbora preferirao ublažavanje retorike protiv sirijskih izbjeglica, međutim, neuspjeh Kilicdaroglua da pređe prag (50 posto plus jedan glas) sa 44,5 posto osvojenih glasova, smatra turski novinar, natjerao je ovog predsjedničkog kandidata da primijeni plan za “vanredne situacije” koji je usmjeren protiv izbjeglica.

Smatra da je taj plan donio više od pet posto glasova Sinanu Oganu, predsjedničkom kandidatu Saveza predaka.

Dursun Cicek, zamjenik Republikanske narodne stranke (CHP) koju predvodi Kilicdaroglu, govorio je o strategiji koju ovaj predsjednički kandidat ima kako bi odnio pobjedu u drugom krugu izbora.

Cicek kaže da opozicijski kandidat računa na to da će procenat izlaznosti na izbore iznositi oko 90 posto, uz osiguravanje saradnje među opozicijskim strankama kako bi dobili njihove glasove.

Kilicdaroglu će, prema mišljenju tog turskog zastupnika, također raditi na tome da “ospori Erdoganovu tvrdnju da postoji slabost u njegovoj viziji za borbu protiv terorizma”.

Turski novinar Hamza Hidir kaže da je Erdoganova relativno dosljedna retorika stvorila povjerenje među njegovim biračima, što ih je spriječilo da riskiraju i krenu za drugim kandidatom, koji je radio na promjeni retorike i predizborne kampanje svega nekoliko dana nakon prvog kruga izbora.

Građani žele ekonomsku dobit u kratkom roku

Dodaje da politički diskurs Erdogana, njegove vlade i njegovog tima karakterizira dosljednost i sklad, jer od početka predizborne kampanje, prije prvog kruga i nakon toga nije bilo kontradiktornih izjava, što pomaže dobijanju povjerenja njegovih birača.

Međutim, uprkos njegovim obećanjima da će unaprijediti ekonomiju i pokrenuti velike projekte koji će dugoročno pomoći turskoj ekonomiji, građani su željeli ekonomsku dobit u kratkom roku, kroz smanjenje inflacije.

Hidir je skrenuo pažnju na kontradiktornost u političkom diskursu Kilicdaroglua u vezi s pojedinim pitanjima, poput njegovog obećanja da će otkazati sporazum o readmisiji koji je Turska potpisala s Evropskom unijom.

Taj sporazum predviđa vraćanje sirijskih izbjeglica koje stižu na grčke otoke u zamjenu za davanje olakšica turskim državljanima u pogledu šengenske vize.

Osim toga, obećao je da će turskim državljanima ukinuti ulaznu vizu u EU, što je u suprotnosti s njegovim obećanjima da će se povući iz jedinog sporazuma koji olakšava ovaj proces.