Boji li se Zapad Erdoganove pobjede i njegove ekonomske vizije?

Piše: Asia Ibrahim

Dok se Turska priprema za drugi krug predsjedničkih izbora u nedjelju, 28. maja, na kojima će se birati između aktuelnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovog protukandidata Kemala Kilicdaroglua, svjetski mediji upozoravaju na pad na domaćem tržištu i “teške scenarije” koji ga očekuju ako se nastavi sadašnja politika.

Erdogan je vodio u prvom krugu sa 49,5 posto glasova, u odnosu 44,9 posto za Kilicdaroglua, što je izazvalo frustraciju u zapadnim krugovima.

Sve se to odrazilo i na izvještavanje u njihovim medijima.

Erdogan je potvrdio, u intervjuu za CNN prošlog četvrtka, da će “nastaviti nekonvencionalnu politiku rezanja kamatnih stopa kako bi smanjio visoku inflaciju ako pobijedi u drugom krugu”.

U nastavku donosimo pregled pokazatelja koji izazivaju strepnju Zapada od Erdoganove pobjede, razloge zapadne zabrinutosti zbog njegove nekonvencionalne ekonomske vizije, faktore snage i slabosti te vizije i šta je to njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) postigla od 2002. godine.

Strahuju li investitori i finansijska tržišta od Erdoganove pobjede?

Od kako je najavljeno održavanje drugog kruga izbora, u svjetskim medijima su počeli kružiti izvještaji koji su “upozoravali na vraćanje na prijašnje ekonomsko upravljanje i na nastavak Erdoganove ekonomske politike”, nakon što su očekivali da će se od pojedinih odustati u slučaju pobjede Kilicdaroglua.

Agencija Reuters citirala je Jona Harrisona, generalnog direktora Odjela za studije tržišta u razvoju u privatnoj bankarskoj kompaniji TS Lombard, koji je kazao kako je “Erdoganova politika učinila Tursku gotovo nepoželjnom za ulaganje”.

Agencija za kreditni rejting Fitch je, također, upozorila da će se politička i ekonomska neizvjesnost nastaviti barem do drugog kruga.

S obzirom na trenutni rejting zemlje “B/negativan”, naznačila je da će fokus biti usmjeren na to hoće li nakon izbora politike koje slijede biti pouzdanije i dosljednije.

Zašto se Zapad boji Erdoganove nekonvencionalne ekonomske vizije?

Abdulmuttalip Arpa, ekonomski stručnjak i šef Odsjeka za ekonomiju na Univerzitetu Istanbul Sabahattin Zaim, smatra da su Erdogan i Zapad došli do prekretnice nakon neuspjelog pokušaja puča 2016. godine.

Arpa je rekao da je “Erdoganova politika prije toga bila u skladu sa zapadnom vizijom, a investicije su tekle kao rezultat političke stabilnosti u periodu između 2002. i 2016. godine, što se odrazilo na ekonomsku stabilnost”.

“Međutim, Erdogan je poslije 2016. godine, posebno nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti 2018. godine, nastojao postići nezavisnost turske ekonomije povećanjem domaće proizvodnje i, u skladu s tim, povećanjem izvoza te smanjenjem uvoza i potrebe za stranim valutama.”

“Ovo se kosi s interesima Zapada koji želi da Turska ostane ovisna o njima slijedeći (tradicionalne) politike povećanja uvoza u odnosu na izvoz (a time i smanjenja proizvodnje), oslanjajući se na strane valute i podižući kamate kako bi održala tečaj lire”, kaže Arpa.

Snaga i slabosti turskih ekonomskih performansi u posljednjih pet godina?

Od sredine 2018. godine, što označava početak naglog pada vrijednosti turske lire u odnosu na strane valute, Turska se suočava s ekonomskom krizom, koja se pogoršala u posljednje tri godine, nakon posljedica pandemije korona virusa, ruske invazije na Ukrajinu te štete nastale nakon zemljotresa koji je pogodio zemlju u februaru.

Kamata, valuta i inflacija

Prema Svjetskoj banci, Turska pati od “nedostatka makrofinancijske stabilnosti od 2018. godine i visoke stope inflacije”, a odatle dolazi i do porasta cijena i pada kupovne moći lire.

Turska lira je pala posljednjih dana na “rekordno nizak nivo” od 19,80 u odnosu na dolar.

Valuta je izgubila 44 posto vrijednosti 2021. godine i 30 posto 2022. godine, u svjetlu smanjenja kamatnih stopa uprkos visokoj inflaciji, kao dio Erdoganove nekonvencionalne strategije.

S druge strane, Erdogan u svojim govorima opisuje kamate, kurs lire i inflaciju kao “trokut zla” i naglašava da su svi “u zemlji i inostranstvu uvidjeli da se Turska neće pokoriti ovom trokutu”.

Prema Centralnoj banci Turske, stopa inflacije dosegla je 45,48 posto, kamatna stopa 8,50 posto prošlog mjeseca, a planirano je održavanje sastanka o kamatnoj stopi tri dana prije drugog kruga izbora.

Arpa pripisuje pad lire političkoj i ekonomskoj nestabilnosti i pribjegavanju kupovini stranih valuta, dok je rast inflacije pripisao skupim računima za uvoz energije (kako bi se zadovoljilo 95 posto tadašnjih potreba zemlje), posebno u vrijeme pandemije korona virusa.

Dugovi i devizne rezerve

Tri dana nakon prvog kruga izbora dionice banaka i državne obveznice denominirane u dolarima pale su, a trošak osiguranja turskog duga od neizmirenja obaveza je porastao, s obzirom na pad kreditnog rejtinga zemlje i deficit tekućeg računa Turske.

Devizne rezerve su, također, pale na rekordne nivoe sedmicu prije izbora, dosegnuvši 60,8 milijardi dolara.

Kada je riječ o pitanju duga, turski stručnjak očekuje da će naredna Erdoganova vlada usvojiti politiku rezova kako bi se s njim nosila, ističući da će politička stabilnost u narednom razdoblju omogućiti dovođenje investicija kako bi se isti mogli otplatiti.

Smanjenje rezervi Arpa pripisuje državnoj potrošnji i suočavanju s krizama koje su pogodile zemlju, od korona virusa do zemljotresa, uz napore Centralne banke Turske da podrži liru i stabilizira kurs.

Stopa rasta i nezaposlenost

Prema Turskom zavodu za statistiku, domaća ekonomija porasla je za 5,6 posto u 2022. godini, premašivši očekivanja.

Nasuprot tome, rast je usporio na 3,5 posto u posljednjem kvartalu te godine.

“Stope rasta općenito rastu, a turska ekonomija se obnavlja i karakteriziraju je visok kvalitet, raznolikost proizvodnje, upotreba modernih tehnologija, veliki broj mladih i kvaliteta obrtnika. Prema tome, postoji trend da tursko tržište bude alternativa kineskom”, kazao je Arpa.

Dok opozicija optužuje vladu za “neuspjeh u borbi protiv nezaposlenosti”, Arpa objašnjava da je ona “dostigla deset posto, prema posljednjim podacima u martu, no tu su i hiljade radnih mjesta koja se svakodnevno nude”.

Kako će se vlada suočiti s tim problemima?

Prema mišljenju turskog stručnjaka, Vlada je usvojila tri mjere za suočavanje s krizama.

Omogućeno je otvaranje računa za ”depozite u turskim lirama zaštićene od fluktuacija kursa” krajem 2021. godine.

Time se garantira da vlasnik depozita u lirama neće postati žrtva fluktuacija kursa te da će dobiti prijavljene kamate, uz razliku u cijeni u dolarima između vremena uplate i isplate, intenziviranje pronalazaka izvora energije kako bi se smanjila ovisnost o njihovom uvozu.

Erdogan je nedavno već objavio da je njegova zemlja otkrila nalazište prirodnog plina u Crnom moru, nafte u regiji Gabar u pokrajini Sirnak i otvaranje ogromnih polja solarne energije u pokrajini Konya.

Redovno povećanje minimalne plate u javnom i privatnom sektoru, a idućeg jula povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru doseći će 45 posto, kako je najavio Erdogan, a iznosit će minimalno 15.000 lira ako pobijedi, odnosno manje od očekivane stope inflacije u to vrijeme, kako građanin ne bi bio žrtva.

Kakve je rezultate ostvario AKP od 2002. godine?

Turska je, prema Svjetskoj banci, na 19. mjestu među najvećim ekonomijama u svijetu, s bruto domaćim proizvodom (BDP) od 906 milijardi dolara.

Turska, članica Grupe 20, ostvarila je ambiciozne reforme i uživala visoke stope rasta u periodu između 2006. i 2017. godine, što je državu gurnulo na više nivoe iznadprosječnih prihoda i smanjilo siromaštvo.

S druge strane, Arpa je istaknuo da je nivo primanja građana u Turskoj prije 2002. godine bio skroman, ali je BDP po glavi stanovnika porastao sa tadašnjih 3.641 dolara na 9.661 dolara u 2021. godini.