Kontroverzni pakistanski Zakon o vojsci: Šta predstavlja i na koga se odnosi?

Piše: Abid Hussain

Pakistanska vlada najavila je da će poduzeti mjere protiv pristalica PTI-ja (Pakistan Tehreek-e-Insaf) koji su prošle sedmice umiješani u oštećivanje vojnih zgrada i postrojenja prema Zakonu o vojsci i Zakonu o službenim tajnama.

Pristalice PTI-ja izašle su na ulice diljem zemlje prošle sedmice nakon hapšenja šefa stranke i bivšeg premijera Imrana Khana. Njegove pristalice viđene su kako oštećuju javnu i privatnu imovinu, uključujući rezidenciju vrhovnog vojnog komandanta u Lahoreu i vrata Glavnog štaba vojske u Rawalpindiju.

Vojsku je pozvala vlada glavnog grada Islamabada, kao i pokrajina Punjab i Khyber Pakhtunkhwa nakon smrtonosnih protesta.

Hiljade su uhapšene, uključujući najviše čelnike PTI-ja, a vlada je više puta rekla da će poduzeti stroge mjere protiv onih koji su uključeni u nerede.

Odluka da se sudi onima koji su uključeni prema Zakonu o vojsci objavljena je u utorak nakon sastanka Odbora za nacionalnu sigurnost kojim je predsjedavao premijer Shehbaz Sharif.

Šta je Zakon o vojsci i na koga se odnosi?

Zakon o pakistanskoj vojsci, koji je stupio na snagu 1952. godine, koristi se za suđenje vojnom osoblju u skladu s pravnim kodeksom same vojske. U nekim odredbama i slučajevima ovaj se zakon primjenjuje i na civile.

Svrha ovog čina je bilo krivično gonjenje vojnog osoblja i civila pridruženih vojsci u nekom svojstvu.

Godine 1966, pod vladavinom vojnog vođe Ayuba Khana, donesen je amandman na zakon prema kojem se civilima optuženim za poticanje pobune unutar vojnih redova putem pisanog i usmenog materijala, može suditi prema tom zakonu.

Civilima optuženima za dijeljenje službenih državnih tajni s neprijateljem također se može suditi na vojnom sudu, kao i onim civilima koji su optuženi za ciljanje i napad na vojne objekte.

Kako se provode suđenja?

Sud koji sudi u predmetima pokrenutim prema ovom zakonu zove se Field General War Martial. Ovaj vojni sud djeluje pod nadzorom vojnog pravnog direktorata, koji se također naziva Ogranak glavnog suca (JAG).

Predsjednik ovog suda je vojni oficir, a tužitelj je također vojni službenik.

Oni kojima se sudi na sudu imaju pravo na advokate, a u slučaju da ga ne mogu sebi priuštiti, mogu imenovati vojne oficire da ih zastupaju.

Ako budu osuđeni, optuženi imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 40 dana žalbenom vojnom sudu.

Ako, nakon izlaska pred vojni žalbeni sud, optuženici vjeruju da nisu dobili pošteno suđenje ili izraze nezadovoljstvo postupkom, mogu se naknadno obratiti višim sudovima.

Koje su kazne?

Zavisno o težini krivičnog djela, kazne mogu varirati od dvije godine do doživotne, pa čak i smrtne kazne.

Jesu li slučajevi koji su proizašli iz protesta proslijeđeni vojnom sudu?

Vlada prikuplja dokaze, vojni sudovi tek trebaju biti uspostavljeni i nijedan slučaj dosad nije poslan na raspravu.

Savezna vlada ima ovlasti da odredi treba li se suđenje održati preko civilnog ili vojnog suda, prema penzionisanom vojnom dužnosniku Inamu ul Rahiemu, koji je prije bio pridružen vojnom ogranku JAG-a.

“U slučaju da vlada smatra da civilni sudovi ili civilni pravosudni sistem ne obavljaju svoje dužnosti, može poslati slučajeve vojnom sudu”, rekao je Rahiem za Al Jazeeru.

Kome je suđeno po Zakonu o vojsci?

Pakistan ima historiju slučajeva koji su slani vojnim sudovima.

Prema Rahiemu, tokom mandata Khana kao premijera između avgusta 2018. i aprila 2022. godine, više od 20 civila je suđeno prema zakonu.

Jedna od presuda bila je ona aktivistu za ljudska prava Idrisu Khattaku, koji je 2021. osuđen na 14 godina zatvora pod optužbom za špijunažu. Khattak je osuđen za davanje osjetljivih informacija “stranoj obavještajnoj agenciji”.

Godine 2020. Visoki sud u Peshawaru odbacio je osude za gotovo 200 ljudi i naredio njihovo puštanje na slobodu ako se ne proglase krivima za bilo koji drugi zločin. Pojedinci su navodno bili članovi zabranjenih grupa i optuženi su za napade na civile i vojsku.

Osuđenici su osuđeni ili na smrtnu kaznu ili na različite zatvorske kazne.

Kakva je bila reakcija?

Rahiem je rekao da “nikad nije dobra stvar” da vojni sud djeluje u civilnom društvu.

“Činjenica da je sama civilna vlada tražila pomoć vojske u održavanju mira, dopušta vojsci dodatne ovlasti kako bi mogla provoditi zakon i red”, rekao je.

Odluku su oštro osudile organizacije za ljudska prava u Pakistanu i inostranstvu. Amnesty International je rekao da je suđenje civilima na vojnim sudovima protivno međunarodnom pravu.

“Ovo je čista taktika zastrašivanja, osmišljena kako bi se suzbilo neslaganje ispoljavanjem straha od institucije koja nikada nije odgovarala za svoje prekoračenje”, stoji u saopćenju Amnestyja.

„Pravo na pošteno suđenje, zagarantirano pakistanskim ustavom, ozbiljno je potkopano ovim potezom i ne može se opravdati.”

Komisija za ljudska prava Pakistana također se usprotivila korištenju ovih zakona za suđenje civilima.

“Iako oni koji su odgovorni za palež i oštećenje javne i privatne imovine tokom nedavnih protesta trebaju odgovarati, oni i dalje imaju pravo na odgovarajući postupak”, rekla je grupa.