Zenička Čimburijada: Priča koja nadilazi podjele i identitete

Čimburijada je spontano okupljanje i dugogodišnja tradicija Zeničana koji tako dočekuju proljeće uz rijeku Bosnu i čimbur (jelo od jaja, ali i simbol buđenja novog života). Forum građana Zenice godinama ovu tradiciju obogaćuje nizom pratećih aktivnosti koji okupljaju ljude u ovom gradu 21. marta.

Proljeće je i ove godine stiglo u Zenicu, ne samo s prvim lastama nego i prvim kupačem u rijeci Bosni koji je, kao i svake godine, upravo 21. marta zaplivao ovom rijekom. Nakon smrti Emilijana Kneževića i opraštanja Hamida Begovca, koji su to decenijama radili, za to je zadužen Zijad Zahirović.

Zeničani kao i svakog 21. marta posljednjih skoro stotinu godina na specifičan način obilježavaju ovaj dan, okupljajući se na tradicionalnoj Čimburijadi. Preselili su se na desnu obalu rijeke Bosne – od Drvenog mosta, Ušća, Ade i Jagnjišća do Željezničkog mosta na Kamberovića Polju.

Jedinstveno druženje čimburdžija

Legenda kaže da su neki stari Zeničani počeli okupljanje kraj svoje rijeke, uz vatru na kojoj su grijali tavu i u njoj pekli čimbur.

I ove godine održano je pravljenje čimbura od 1.000 jaja, koje je realizovao Nacionalni restoran „Salčinović“, kao i takmičenje u pripremanju zeničkog čimbura. Održana je i regata na rijeci Bosni na ruti Drivuša – Kamberovića Polje u organizaciji Sportsko-rekreativnog kluba „Bosna“. Neizostavna je bila i promenada duvačkog orkestra duž Kamberović Polja, program ansambla „Bosnia folk“ i orkestra „Zeničke meraklije“ kao i izložba „Stećci – biseri srednjovjekovne Bosne“.

Studenti iz Ljubljane i Zadra posjetili su Zenicu kako bi se upoznali s Čimburijadom na osnovu terenskog istraživanja i ispitivanja. Poseban akcenat stavljen je na četiri tematske oblasti: „Muzika i Čimburijada“, „Gastronomija Čimburijade“, „Čimburijada i identitet“ i „Čimburijada nekada i sad“.

Manifestacija usmjerena ka prirodi

„Došli smo u Zenicu da posjetimo Čimburijadu, da vidimo šta se događa i istražujemo različite teme u grupama. Naša grupa istražuje zašto je muzika na Čimburijadi tako bitna“, pojasnio je Aljaž Mesner, student etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Ustvrdio je da imaju slične manifestacije u Sloveniji, koje nazivaju veselice, da se uglavnom održavaju po selima gdje se uz muziku ljudi vesele i druže, kao i festivale hrane, ali i da je „muzika u Bosni drugačija“.

„Drago mi je da se nešto ovako održava u Zenici i da se ta tradicija poštuje. Imao sam prilike da budem u Njemačkoj na više takvih festivala gdje gotovo svaki grad koji ima više od 10.000 stanovnika ima festival koji je karakterističan za to podneblje. Trebaju sve strukture podržati Čimburijadu“, poručio je dr. Ednan Drljević.

Forum građana Zenice odlučio je poduzeti korake kako bi Zeničku čimburijadu uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

„Zenica je industrijski grad i najčešće je vezana za tu materijalnu kulturnu baštinu. Generalno, njen imidž je da je to radnički grad, grad fabričkih pogona, grad u kojem dominiraju visoki sivi neboderi i zatvor“, kazao je doc. dr. Mirza Džananović, profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici.

„Čimburijada je neobična i karakteristična, time i vrlo značajna priča za Zenicu zato što predstavlja totalni kontrast svim ovim elementima identiteta koje sam spominjao jer je Čimburijada usmjerena ka prirodi, ka obilježavanju prvog dana proljeća kada se priroda budi. Tad se u Zenici na simboličan i interesantan način obilježava ta, u principu, meteorološka i atmosferska promjena. Ujutro se peku jaja, taj zenički čimbur s mladim ranim povrćem čime se na nekoj simboličnoj razini šalje poruka da počinje novi početak za živote ljudi, a naravno i prirode“, objasnio je Džananović.

Objasnio je da sličnih običaja ima svugdje, ali i da je veza čovjeka i prirode najstarija veza – čovjek je nastao u prirodi, živi u prirodi, zavisi od prirode. Različite civilizacije nastoje da obilježe te prirodne događaje.

Tradicija duga skoro 100 godina

„Većina tih tradicija koje se vežu za obilježavanje prirodnih pojava, naročito proljeća, uglavnom je nestala iz centra grada. Nekako je više karakteristično danas da se obilježavaju u perifernim sredinama. A Zenička čimburijada se pojavljuje u ovom obliku tridesetih godina 20. stoljeća, kada je to već industrijski grad, od početka je vezana za samo središte grada Zenice, to je od starta urbana priča, upravo to neku tradiciju u savremenom obliku pokreću bogati Zeničani, trgovci, činovnici, učitelji… neka, hajde da kažemo, intelektualna elita“, navodi Džananović.

Prema njegovim riječima, „to je priča koja je nadilazila bilo kakve vjerske, nacionalne ili bilo kakve druge identitete – to je od početka do kraja zenička priča“.

„Vrlo važno je da Čimburijada nastavi da baštini takve vrijednosti, da se obilježava u takvom formatu, a upravo zbog toga zavređuje da bude na listi nematerijalne kulturne baštine entiteta Federacija BiH, a samim time i nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Vidjećemo, kako vrijeme bude proticalo, ako bude snage i energije, zašto ne kandidovati je i za listu svjetske baštine UNESCO-a. Mislim da joj je iskreno i tu mjesto. Da li se mogu ispuniti ti formalni uslovi je neka druga priča. Ipak, i sam pokušaj bi bio veliki značaj i za grad Zenicu i za državu Bosnu i Hercegovinu“, smatra Džananović.

Sociolog Sead Pašić naglasio je da je Čimburijada jedinstvena zato što izranja iz ponora historije, transcendira samu povijest, jer nas vraća našim korijenima koji su stari skoro 2.000 godina, pogotovo u samom činu odlaska na rijeku, sjedenja pored drveća, izlaska na livadu.

„Pečenje jajeta je čin drevnog kulta Mitre koji je došao sa Bliskog istoka, odnosno iz Persije i usvojila ga je rimska vojska. Kroz kasnu antiku i srednji vijek je prešao ovdje kroz naše stanovništvo i održao se u dualističkom vjerskom shvatanju do kraja srednjeg vijeka, do osvajanja Osmanlija. On je ultimativno značajan zato što potvrđuje naš identitet. Mi treba da se pridržavamo tog identiteta, ne u smislu politike identiteta, nego kulturološkog identiteta, da imamo ono što je naše, da ne trebamo dozvoliti da ga uzmu“, izjavio je Pašić.

Fudbalski fanatici i Čimburijada

Na kraju, zanimljiva priča iz fudbalskog svijeta.

Iz tabora fudbalske selekcije Grčke, nekadašnjeg evropskog prvaka, najavljivali su sigurnu pobjedu 23. marta 2013. godine u gostima kod Bosne i Hercegovine, direktnog konkurenta za plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu.

Kada su dolazili u Zenicu igrači i navijači Helena su bili iznenađeni vidjevši brojne šatore i ljude kako roštiljaju na desnoj obali rijeke Bosne, koja se nalazi stotinjak metara od Bilinog Polja. Neko im je šeretski objasnio kako su to navijači koji su došli kampovati dva dana pred utakmicu. Nije im bilo jasno da postoje takvi fanatici.

Zmajevi su slavili rezultatom 3:1 i kasnije izborili plasman na smotru najboljih fudbalskih selekcija svijeta.

Ni poslije utakmice Grci nisu znali da se radilo o Čimburijadi, manifestaciji jedinstvenoj po mnogo čemu, koja se stotinjak godina održava u Zenici. Ali, srećom znaju mnogi drugi koji baštine ovu tradiciju.