Upozorenje hrvatskih novinara: Plenković želi postati glavni urednik svih medija

Malo koja najava promjene ili najave novog zakona je izazvala toliko bure kao nedavna najava predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića da će izmijeniti Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku i to radi “curenja informacija iz spisa” što uzrokuje političke probleme.

Prema najavi premijera Plenkovića, curenje informacija iz pravosudnih istraga postati će kazneno djelo, a cilj je, kako je rečeno, da informacije iz istraga više ne bi “nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano” izlazile u medije.

“Curenje informacija će biti kazneno djelo. Stvar je jasna. Očita je sprega pojedinih distributera informacija iz pojedinih kaznenih predmeta s pojedinim oporbenim zastupnicima. Generalni cilj je svaki dan kreirati nekakvu atmosferu kaosa. Mene u političkom smislu ovo jako, ali baš jako podsjeća na slovenski scenarij prošle godine uoči parlamentarnih izbora, kada je na vlasti bila vlada Janeza Janše. Otprilike ovako nešto se događalo gotovo svakoga dana”, rekao je Plenković.

Sve to se događa u vrijeme kada hrvatski mediji gotovo svakodnevno donose transkripte razgovora sadašnjih ili bivših ministara u Vladi Hrvatske u kojima govore o zapošljavanjima preko veze, raznim poslovima i sličnim stvarima. U transkriptima razgovora se spominju imena bivših ministara i državnih tajnika, poput Gabrijele Žalac i Josipe Rimac, ali i neki aktualni ministri. U nekima od njih spominje se i izvjesni AP za kojega se svi slažu kako se radi upravo o Andreju Plenkoviću.

Kako god svi ti transkripti, ali i sve drugo što hrvatski mediji objavljuju, očigledno nije baš po volji vladajućih te smišljaju način kako to zaustaviti i spriječiti.

Hrvatsko novinarsko društvo oštro protiv

O najavama Plenkovića oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) odakle navode kako je informacije do kojih su došli novinari i objavili ih u medijima nedopustivo etiketirati kao curenje informacija. Iz HND-a podsjećaju i da kaznena odgovornost za odavanje službene tajne u zakonu već postoji, ali i da postoji izuzetak za situacije u kojima je odavanje službene tajne u pretežitom javnom interesu.

“Izmjene koje je najavio premijer Andrej Plenković za HND su neprihvatljive. One direktno ugrožavaju novinarsku profesiju, novinarstvu i medijima se faktički prijeti, a kad uzmemo u obzir da premijer Plenković od prvog dana ima ambiciju da bude glavni urednik svih hrvatskih medija i neprestano optužuje medije, nama je ovo još veći znak za uzbunu. Mi ćemo se boriti svim legitimnim sredstvima protiv takvih izmjena zakona, kojima bi se izvršio direktan udar na novinarsku profesiju, odnosno da se ne objavljuju priče koje jesu u javnom interesu, ali su možda nezgodne za one koji su trenutno na vlasti”, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Osudi HND-a pridružila se i mreža SafeJournalist, koju predstavlja više od 8.200 medijskih profesionalaca na Zapadnom Balkanu. Oni navode kako su ovakve izjave premijera Hrvatske direktan udar na slobodu medija, a time i na demokraciju i pravo javnost da zna. Najavili su i da će obavijestiti relevantne nacionalne i međunarodne aktere o ovom slučaju, poručujući kako je svaki napad na novinare napad i na javni interes, demokraciju i prava svih građana.

Očekivano se oglasio i predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji je rekao kako su najave premijera Plenkovića možda i “najopasnije u njegovoj neslavnoj političkoj karijeri”. Grbin je rekao kako u Hrvatskoj nije jedini i najveći problem to što neke informacije cure nego da je problem zbog čega cure i što je zapravo u tim informacijama.

“Za Plenkovića je najveći problem što se saznalo za marifetluke u koje je upetljan, i niti u jednom trenutku pitanje curenja informacija mu nije bilo sporno dok se nisu pojavili inicijali AP. Ovo što je Plenković najavio, to neće proći. Zadaća medija je da kada tko iz bilo koje političke opcije radi nešto nedopušteno, da to objavi. Mediji moraju biti slobodni, a ovakve prijetnje su u normalnom i demokratskom društvu nedopustive”, rekao je Grbin.

Istaknuo je kako “ništa ne smije ostati ispod tepiha bez obzira o kome se radi”, ali i rekao da premijer Plenković u svojim rukama ima moć da prijetnje koje je dao pretvori u djelo i moć da ono što je najavio pretoči u izmjene zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona te da dovede policiju pred vrata novinara.

Mišljenje struke

O najavama premijera oglasila se i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević koja ističe kako bi udar na slobodu medija bio u slučaju proglašenja apsolutne tajnosti istrage kao i da u demokratskoj državi prednost uvijek ima javnost i sloboda medija kao temeljno političko pravo koje postoji.

“Danas imamo mogućnost proglašavanja čitavog kaznenog postupka tajnim i to ne samo istrage već i rasprave u pojedinim slučajevima. To može biti zaštita djeteta, zaštita privatnosti u slučaju seksualnog kaznenog djela, kada se radi o odavanju državne ili neke druge važne tajne, ali i u fazi istrage kada bi to štetilo samoj istrazi.

S druge strane postoji zahtjev u svim demokratskim državama za slobodom medija i pravom javnosti da zna informacije koje su od prvorazrednog javnog interesa. Kada stavimo na vagu uvijek će pretežiti interes i pravo javnosti te sloboda medija da objavi takve informacije”, rekla je Đurđević.

Poslije bure svih reakcija i brojnih osuda reagirali su i neki od ministara u Vladi Hrvatske koji su pokušali pojasniti što je Plenković rekao. Prema riječima ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, cilj je učiniti kazneni postupak bržim, kvalitetnijim i učinkovitijim kao i da se izmjenama i razgovorima koje su do sada vodili sa svim dionicima uvijek prebacivala odgovornost odakle cure informacije te da su se svi usuglasili da treba ojačati zakonodavni okvir.

Pokušaji gašenje požara

“U javnosti se konstatira da se vraćamo u davna vremena i da se novinari žele spriječiti da objavljuju informacije. Otklanjamo svaku tezu da će novinari biti procesuirani. Nitko od članova radne skupine ne smatra da bi to trebalo raditi, jer mediji imaju pravo govoriti i objavljivati određene informacije o kaznenom postupku. Pojedine države u EU-u imaju i tajnu istragu, ali mi nećemo ići u tom smjeru”, kaže ministarMalenica. “Na jednoj strani je pravo javnosti da ima informacije, a s druge je strane da treba zaštititi pravo na privatnost i presumpciju nevinosti osoba na koje se odnosi kazneni postupak”.

Na brojne i glasne kritike reagirao je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je rekao kako se najavljene izmjene zakona ne odnose na medije te da će novinarima i dalje biti zagarantirana sloboda izvješćivanja.

“Nema govora o tome, mediji ovdje nisu predmet. Sloboda novinarstva i izvješćivanja su zagarantirani i tako treba ostati. Mediji nisu predmet budućih nekih istraživanja, ispitivanja, propitivanja. Oni su tu da sa svim informacijama koje dođu do njih, upoznaju javnost. Međutim, ako izvidi nisu javni i ako postoji ograničenje na sudionike postupka – Državno odvjetništvo, osumnjičenike i njihove odvjetnike – onda je pretpostavka da je to krug u kojem bi te informacije trebale cirkulirati”, rekao je Božinović.

Ipak, i pored svega novinari strahuju što će se dogoditi kao i kako će raditi ukoliko dođe do ovih najavljenih promjena. Kažu i kako su po predlagateljima izmjena zakona po državu opasniji novinari jer u objavili neku informaciju od onih koji su napravili razna kaznena djela, sudjelovali u raznim mutnim poslovima, oštetili općinu, grad, županiju ili državu za milijune ili slično.