Zašto se sve manje mladih u Hrvatskoj odlučuje za vojni poziv?

Obavezno služenje vojnoga roka u Republici Hrvatskoj bilo je jedno od naslijeđa bivše države koje je tijekom godina izazivalo niz rasprava treba li ostati na snazi ili pak uvesti profesionalnu vojsku po uzoru na neke druge države.

Početkom 2008. godine obvezni vojni rok je suspendiran, a tome je jedan od glavnih razloga bilo i to što je se više od polovice ročnika pozivalo na prigovor savjesti te su umjesto redovnog odabirali civilno služenje vojnoga roka. Međutim, i poslije te odluke zadržano je dragovoljno ročništvo.

U godinama koje su uslijedile broj dragovoljnih ročnika je padao, a većina njih nakon što završe temeljnu vojnu obuku ostajali su u Hrvatskoj vojsci te postajali profesionalni vojnici pod ugovorom. Samim tim taj program se pokazao kao jedan od glavnih modela privlačenja mladih i motiviranih ljudi u Oružane snage. Službeni podaci kažu kako je od 2008. pa do kraja 2022. godine dragovoljno vojno osposobljavanje završilo 10.327 ročnika.

Poznato je kako se do negdje 2012. godine prijavljivalo i duplo više zainteresiranih kandidata nego što je bilo slobodnih mjesta. Mlade osobe, željne vojnog poziva, bile su primorane povlačiti veze kako bi ušli u program dragovoljnog služenja vojnoga roka, a onda najčešće poslije završene obuke postali profesionalni vojnici sa sigurnom i redovitom plaćom. Te 2012. godine tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović novčanu naknadu je s 2.660 kuna (350 eura) prvo smanjio na 1.500 kuna (200 eura), a onda i na 1.190 kuna (150 eura). Ročnicima je ukinuta i besplatna sportska oprema. Rezultiralo je to da je broj zainteresiranih mladih osoba za dragovoljno služenje vojnoga roka počeo padati. Svemu tome je doprinijelo i masovno iseljavanje u okviru kojega su mladi odlazili u zemlje zapadne Europe, trbuhom za kruhom.

S godinama se uočio problem nedostatka ročnika pa je 2017. godine mjesečna naknada ponovno povećana na 2.000 kuna (265 eura), a onda dvije godine kasnije i na sadašnjih 3.000 kuna (400 eura). Doprinijelo je to da se broj ročnika ponovno poveća, pa je 2019. godine vojno osposobljavanje završilo njih 803. Tijekom 2020. godine, koja je bila i prva pandemijska godina, taj broj je pao na 519 da bi godinu dana kasnije ponovno narastao i to na 799 osposobljenih ročnika. Prošlu godinu obilježio je početak rata u Ukrajini te se broj prijava za služenje vojnog roka drastično smanjio. Sada u Ministarstvu obrane planiraju poduzeti nove konkretne korake kako bi se broj dragovoljnih ročnika opet povećao.

Povećanje materijalnih prava

Problem s nedovoljnim brojem ročnika komentirao je nedavno i aktualni ministar obrane Mario Banožić koji je rekao kako se vojni sustav radi toga suočava s manjkom ljudi što je i logično jer dio ljudi odlazi u mirovinu, dio njih pronalazi druge poslove, a u isto vrijeme nema osposobljenih mladih ročnika koji bi ih zamijenili.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske godišnje ima potrebu za 1.000 dragovoljnih ročnika, a o problemu u kojem se trenutno nalaze govori i podatak iz prošle godine kada je vojni rok završilo njih samo 402.

„Kada pogledamo godine ulazaka u dragovoljno služenje vojnog roka, odnosno broja ljudi koji se odaziva, on je u padu, najviše nakon same geopolitičke situacije, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu. To stvara izazov kod mladih ljudi, pogotovo kod roditelja koji su im najveća podrška. Tu su i određeni ekonomski elementi koje rješavaju, prije svega, kroz povećanje naknade koju bi primali tijekom obuke. Radit će se i na izmjenama zakona te razgovarati s drugim resorima. I izjave predsjednika Zorana Milanovića bi trebale prije svega biti afirmativne i konstruktivne za društvo, davati nadu u ovakvim teškim trenucima“, rekao je Banožić.

Dodao je kako je Hrvatska vojska jedna od sastavnica domovinske sigurnosti kojoj hrvatski narod najviše vjeruje jer je u kriznim situacijama pokazala kako je najspremnija da najbrže odgovori na izazove.

„Mislim da upravo kroz konstruktivni pristup, afirmativnim načinom rada možemo doći do stvaranja onog osjećaja da se kroz dragovoljno služenje vojnog roka gradi Hrvatska. Ako izjave predsjednika [Milanovića] budu ovako destruktivne, naravno da to automatski ovu formulu ruši. Što se tiče privlačenja budućih vojnika ljudi u vojsku neće ići samo zbog novca već zbog osjećaja pripadnosti Hrvatskoj i hrvatskom narodu s onim sposobnostima koje se steknu za vrijeme aktivnosti obuke“, rekao je Banožić.

Prema prijedlogu novog Pravilnika o dragovoljnom vojnom osposobljavanju Ministarstva obrane, koji je u javnom savjetovanju, mlade osobe, i mladići i djevojke, koji će u budućnosti odlaziti na dragovoljno služenje vojnog roka trebali bi za svaki mjesec uspješno izvršenog programa obuke dobiti 700 eura što je za 80 posto više nego trenutno. Kako dragovoljni rok traje 40 dana ročnici će tijekom toga vremena moći zaraditi 1.400 eura. Tijekom tih 40 dana ročnici imaju pravo i na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, smještaj i prehranu, vojnu odoru i sportsku opremu, dopust u trajanju do pet dana iz razloga utvrđenih pravilnikom.

Mladi traže nešto drugo

U isto vrijeme mlade osobe, koje bi slijedom godina mogle postati ročnici, i dalje nisu previše impresionirane ponuđenim uvjetima.

„Kada se gleda tih 700 eura nije loše ali toliko, pa i više sa napojnicima, zaradim kao konobar u kafiću. Pri tome spavam u svome krevetu, u svojoj kući, u svome gradu, tu su mi prijatelji, obitelj… Kažu: imaš siguran posao? Posla danas ima gdje god hoćeš, a uvijek, i to za puno veće novce, mogu otići raditi u Njemačku ili Austriju. Kako i s obitelji kada pet dana u tjednu nisi tu nego si tko zna gdje. Puno je tu onoga što me odbija od vojske. Nisam za nikoga ugovorom vezan i zašto bih onda išao u vojsku. Razumijem i one koji to vole ili žele iz nekog razloga, pa odlaze u vojsku. Mislim kako je nas koji nismo za tako nešto znatno više“, kaže nam Miroslav I. iz Vukovara.

Govoreći o nedostatku broja ročnika u Hrvatskoj vojsci stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec kaže kako to nije samo problem Hrvatske nego da se radi o problemu koji je prisutan u gotovo svim država Europe. Prema njegovim riječima, osnovni problem je kako mladu osobu privoljeti da se odluči za vojni poziv u današnje vrijeme kada je toliko izbora na svakom koraku.

„Hrvatska ima profesionalnu vojsku već godinama i nekakav optimalan broj vojnika. To je broj koji je potreban da se svi sustavi kvalitetno i u dovoljnom broju mogu opsluživati. To je jedini razlog zašto se radi na tome da se poveća broj ročnika jer oni su ti koji se poslije završene obuke odlučuju za profesionalni vojni poziv“, pojašnjava Ogorec.

Dodaje kako profesionalni vojnici odlaze u mirovinu ili pronalaze druge poslove dok u isto vrijeme neki od razloga nedovoljnog broja ročnika su rat u Ukrajini, kao i činjenica da se veliki broj mladih iselio. Jedan od glavnih razloga nedovoljnog broja ročnika vidi i u nedovoljno kvalitetnim uvjetima koji se vojnicima nude kao i činjenicom da vojni poziv nije dobro plaćen. Ističe kako mladi ljudi razmišljaju, kalkuliraju gdje im je isplativije, konkretnije i bolje i tako donose konačnu odluku. Međutim, sve to u konačnici može utjecati i na spremnost Hrvatske vojske.

Obavezni vojni rok

„Nedostatak ročnika trenutno ne utječe na spremnost Hrvatske vojske, ali bi se dugoročno svakako mogao pojaviti i taj problem. Ministarstvo obrane je krenulo s podizanjem kvalitete i uvjeta, ali će trebati vremena da se popunu ročna struktura. Treba znati i kako u slučaju potrebe uvijek postoji mogućnost uvođenja obveznog služenja vojnoga roka za što se nadam da neće doći“, rekao je Ogorec.

Na istu temu smo razgovarali i sa stručnjakom za sigurnost Pavlom Kalinićem koji kaže kako je korumpiranost jedan od razloga zašto Hrvatskoj nedostaje ročnika. Prema njegovim riječima, niti HDZ niti SDP problem korumpiranosti nisu uspjeli riješiti te da je to jedan od razloga zašto se sve manje mladih odlučuje za vojni poziv.

„Nedostatak broja ročnika prelijeva se i na broj profesionalnih pripadnika Hrvatske vojske i to dovodi u pitanje i spremnost vojske. Svakako sam za to da se uvede obvezno služenje vojnoga roka – i za muškarce i za žene. Mladi bi po završetku srednje škole išli u vojsku u trajanju tri do četiri mjeseca tijekom kojih bih se vojno osposobili. To bi bio bazen iz kojeg bi se crpili kadrovi za potrebe profesionalnog vojnog kadra te u budućnosti više ne bi imali problema s nedostatkom ročnika i profesionalaca u vojsci. U isto vrijeme bi poboljšali i sigurnost Hrvatske i njenih građana. Ovo danas nije dobro i samo ide na gore“, zaključio je Kalinić.