Bojkoti i protesti – kako ljudi širom svijeta prkose Izraelu?

Al Jazeera analizira pokrete protiv Izraela i ilegalnih naselja u Palestini.

Studenti na Univerzitetu Columbia okupili su se 12. oktobra 2023. da izraze podršku Palestincima koji se suočavaju s izraelskim bombardovanjem u Gazi (Reuters)

Pišu: Alia Chughtai, Marium Ali i Delaney Nolan

Od Jakarte do San Francisca, stotine hiljada ljudi izlazile su na ulice tokom protekla dva mjeseca u znak protesta protiv aktuelnog izraelskog napada na Gazu, u kojem je ubijeno više od 18.700 ljudi, uključujući više od 7700 djece.

Prema Armed Conflict & Events Data Projectu, nevladinoj organizaciji specijaliziranoj za prikupljanje podataka o sukobima, od 7. oktobra do 24. novembra, održano je najmanje 7283 propalestinskih protesta, koji su održani u više od 118 država i teritorija.

Mnogi drugi odlučili su izraziti svoju osudu koristeći svoju kupovnu moć, birajući da bojkotuju proizvode i usluge koje podržavaju Izrael, na taj način podstičući pokret Bojkot, povlačenje investicija i sankcije (BDS) koji su 2005. godina uspostavile palestinske grupe civilnog društva.

Cenzura glasova u kampusu

U Sjedinjenim Američkim Državama, studenti su na nekoliko univerziteta uključujući Univerzitet Columbia u New Yorku, kazali da su njihovi pokušaji da dignu glas protiv izraelskog bombardovanja Gaze naišli na zastrašivanje i cenzuru.

„S obzirom da studiram na Columbiji koja ima veliku globalnu moć, osjetila sam potrebu da djelujem. Osim tog, mislim da ovo pitanje povezuje i mnoge druge primjere na kojima vidimo policijsko nasilje, doseljenički kolonijalizam, pitanja koja su veoma važna i u Americi“, kazala je Daria Mateescu, studentica prava na Univerzitetu Columbia.

Dvadesetpetogodišnja Mateescu prva je generacija Amerikanaca rumunskog porijekla koja na Univerzitetu Columbia predvodi studentsku grupu Apartheid Divest, koaliciju od 80 studentskih organizacija koje vide Palestinu kao prethodnicu za kolektivno oslobođenje marginaliziranih.

Rekla je da ona i njeni vršnjaci smatraju da univerzitet ne sluša studentske glasove koji pozivaju na povlačenje investicija iz telavivskog kampusa Columbije, koji Palestinci i Arapi ne mogu pohađati; ponovnu afirmaciju slobode govora u kampusu; i vraćanje dvije studentske grupe  – Studenti za pravdu u Palestini i Jevrejski glasovi za mir (JVP) – koje je univerzitet suspendovao u novembru.

Mateescu je kazala da, osim protesta unutar i izvan kampusa, članovi zajednice prave potrošačke izbore povezane sa onim u šta vjeruju.

„Ljudi zaista poštuju ciljane bojkote za mjesta kao što su McDonald’s ili Starbucks … ‘Ne kupujemo na ovim mjestima.’ To je nevjerovatno za čuti“, kazala je ona Al Jazeeri.

Mateescu je kazala da postoji lista za bojkot specifična za Columbiju koja se dijeli na društvenim mrežama kako bi se pravili lokalni potrošački izbori.

S druge strane Atlantika, u Velikoj Britaniji, grupa studenata na Univerzitetu u Yorku također održava događaje s ciljem podizanja svijesti o događajima u Palestini.

Studenti su tražili da njihov identitet ostane skriven zbog negativne reakcije na javno izražavanje podrške Palestini.

„Otkrivam da mnogi ljudi ne žele zauzeti stav po ovom pitanju i na neki način se drže sredine, a mnogo ljudi koje znam u suštini ne razumije šta se događa jer ima mnogo dezinformacija. Rekao bih da je naša dužnost uzdignuti glasove koji se nužno ne čuju“, rekao je jedan od članova društva.

„Mislim da ja kada ne kupim kafu u određenom lancu kafića, ta mala stvar je nešto što mogu učiniti kako bih doprinijela da bude manje novca usmjerenog prema nasilju“, kazala je ona, objašnjavajući korake koje poduzima.

Drugi član je rekao da su fokusirani na obrazovanje ljudi koji možda nemaju dovoljno informacija da bi oformili mišljenje o sukobu i uvjetima u kojima je palestinski narod.

(Reuters)

Šta je BDS?

Pokret BDS, koji je uspostavila koalicija grupa palestinskog civilnog društva 2005, ponovo je u žiži u svim krajevima svijeta iako je zabranjen u mnogim američkim i kanadskim kampusima i u 35 saveznih država u SAD-u.

Ovaj pokret želi osporiti međunaordnu podršku za ono što naziva izraelskim aparthejdom i doseljeničkim kolonijalizmom – gdje kolonizatori zamjenjuju starosjedilačku zajednicu – i podržava načelo da „Palestinci trebaju imati ista prava kao i ostatak čovječanstva“.

Inspirisan južnoafričkim antiaparthejdnim pokretom, američkim pokretom za građanska prava i indijskom antikolonijalnom borbom, BDS ima za cilj učiniti bojkote efikasnim fokusiranjem na odabrane kompanije i proizvode koji imaju direktnu ulogu u izraelskim politikama protiv Palestinaca.

Njihova kampanja podijeljena je u četiri kategorije:

Potrošački bojkoti: bojkoti brendova koji imaju dokazanu historiju saučesništva u zloupotrebama protiv Palestinaca.

Povlačenje investicija: pritisak na vlade i institucije da prestanu poslovati sa kompanijama koje omogućavaju izralesku okupaciju palestinske zemlje.

Pritisak: pozivi ljudima i institucijama da izvrše pritisak na brendove i usluge da okončaju saučesništvo u zloupotrebama protiv Palestinaca.

Organski bojkoti: lokalni bojkoti brendova koji otvoreno podržavaju izraelsko nasilje nad Palestincima.

Omar Bargouhti, jedan od suosnivača BDS-a, kazao je da je Izrael dugi niz godina posvetio cijelo jedno ministarstvo borbi protiv pokreta BDS.

Barghouti je rekao Al Jazeeri da BDS poziva na okončanje izraelske vojne okupacije koja je počela 1967; ukidanje izraelskog „sistema apartehejda koji je zabilježio Amnesty International i globalni konsenzus organizacija za ljudska prava“; i poštivanje prava palestinskih izbjeglica da se vrate na svoju zemlju s koje su prisilno raseljeni 1948.

„Utemeljen u Univerzalnoj deklaraciji ljudskih prava, pokret BDS kategorički se protivi svim oblicima rasizma, uključujući islamofobiju i antisemitizam. BDS cilja na saučesništvo, a ne na identitet“, kazao je Barghouti.

Trenutni bojkot širom svijeta usmjeren protiv McDonald'sa, Burger Kinga, Pizza Huta, Papa John'sa i drugih kompanija dolazi od organskih lokalnih kampanja, nije ga inicirao pokret BDS, dodao je.

Jedan od glavnih razloga za ovaj rašireni bojkot je taj što su ogranci ili franšize ovih kompanija u Izraelu otvoreno podržavali i davali velikodušne donacije izraelskoj vojsci tokom njene ofanzive, kazao je on.

Utjecaj na franšize u lokalnom vlasništvu

Mnogi zapadnjački brendovi, posebno oni koje ljudi doživljavaju kao proizraelske, osjete utjecaj bojkota. Vlasnici lokalnih franšiza, uključujući vlasnike McDonald'sa u Egiptu, Omanu, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dali su izjave distancirajući se od postupaka njihovih izraelskih kolega.

Mnoge franšize su u posjedu lokalnih vlasnika koji se plaše ekonomske štete i nezaposlenosti koje bi bojkoti mogli uzrokovati.

(Al Jazeera)

Barghouti smatra da je poraslo zanimanje za pokret BDS, „Činjenica da mnogi aktivisti spontanih bojkota kontaktiraju pokret BDS i traže smjernice o gradnji strategije i održivim kampanjama ulijevaju nam nadu da zaista osim zaustavljanje aktuelnog izraelskog genocidnog rata u Gazi – koji podržavaju SAD, EU, Velika Britanija, Kanada, Australija i drugi – možemo kanalisati svu ovu neviđenu zgroženost u strateške kampanje koje zaista mogu smanjiti mnogo od trenutnog saučesništva u izraelskim zločinima.“

Kompanije povezane sa ilegalnim izraelskim naseljima

Uz BDS-ov ciljni popis, Ured UN-a za ljudska prava je 2020. objavio listu 112 biznisa koji imaju veze sa izraelskim naseljima, koja se smatraju ilegalnim prema međunarodnom pravu. Član 49 Četvrte ženevske konvencije kaže: „Okupacijska sila neće deportovati ili premjestiti dijelove svoje civilne populacije na teritoriju koju okupira“. Isto tako zabranjuje „pojedinačna ili masovna prisilna premještanja, kao i deportacije zaštićenih osoba sa okupirane teritorije“.

Prema Amnesty Internationalu, saučesništvo u ratnim zločinima je krivično djelo za koje pojedinci, uključujući direktore i menadžere kompanija, mogu krivično odgovarati.

Devedeset i četiri od nabrojanih kompanija imaju sjedište u Izraelu. Preostalih 18 je u drugim državama uključujući SAD, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Francusku, Luksemburg i Tajland.

Kompanije koje su izrazile podršku Izraelu

Profesor Joseph Sonnenfeld sa Univerziteta Yale vodi evidenciju velikih kompanija širom svijeta koje su izrazile podršku i solidarnost sa Izraelom.

Mnoge kompanije su donirale sredstva međunarodnim humanitarnim organizacijama koje pomažu i opkoljenu enklavu Gaze, mnoge kompanije samo izražavaju podršku, neke su izrazile podršku i dale pomoć Izraelu i/ili Gazi.

Na ovoj listi, Al Jazeera je razvrstala 212 kompanija na osnovu sljedećih kriterija:

  • Osudile Hamasove napade 7. oktobra (184 kompanije)
  • Izjavile da „stoje uz Izrael“ (62 kompanije)
  • Obećale novac Izraelu ili izraelskim grupama (35 kompanija)
  • Obećale novac humanitarnim grupama isključivo za Palestinu (3 kompanije)
  • Obećale novac međunarodnim humanitarnim grupama (26 kompanija)

Od 212 kompanija na Sonnenfeldovoj listi, najmanje 30 ih je obećalo finansijsku pomoć Izraelu i grupama povezanim s njim. Među nekima od najvećih obećanih donacija su: Michael Bloomberg (25 miliona dolara), Jefferies (13 miliona dolara), Blackstone (7 miliona dolara), Salesforce (2,4 miliona dolara), Boeing (2 miliona dolara), Disney (2 miliona dolara), Johnson & Johnson (2 miliona dolara), a nekoliko kompanija je obećalo da će donirati koliko i njihovi uposlenici.

Njamanje 16 kompanija obećalo je donacije međunarodnim humanitarnim organizacijama. Među njima su UBS (10 miliona dolara), Chanel (4 miliona dolara), Salesforce (2, 3 miliona dolara), Verizon (2 miliona dolara) i neotkriveni iznos kompanije Capri Holdings, u čijem su vlasništvu brendovi Jimmy Choo, Versace i Micheal Kors.

Najmanje tri kompanije donirale su novac isključivo palestinskim humanitarnim organizacijama, među kojima je donacija Accenturea (1,5 miliona dolara) palestinskom Crvenom križu.

‘Obraćamo više pažnje na BDS’

Za 21-godišnju A’siah Abdalah, bojkot je važan dio svakodnevnog života i počeo je mnogo prije 7. oktobra.

Rođena i odrasla u Nikaragvi, Abdalah je kao srednjoškolka protestovala protiv cenzure u medijima i femicida, zbog čega su se njeni roditelji brinuli za nju.

Abdalahin pradjed bio je Palestinac, ali ga nikada nije upoznala. Njeno zanimanje za vlastito nasljeđe poraslo je kada su je, u dobi od 14 godina, neki dječaci pokušali zadirkivati u školi govoreći joj da „ona nema državu“. Kako bi dokazala da su u krivu, počela je učiti više o historiji Palestine.

Abdalah nam je ispričala da, kada kaže da je palestinska kršćanka, to često iznenadi ljude, što otvara vrata za šire razgovore s onima koji pretpostavljaju da su svi Palestinci muslimani.

Ubijanje palestinskih kršćana u Gazi, kaže ona, predstavlja „genocid unutar genocida … ostalo je između 800 i 1000 palestinskih kršćana. Loze koje se doslovno mogu pratiti do prvih vjernika – potpuno su izbrisane. Loze, cijele porodice su nestale“, kazala je ona Al Jazeeri.

Zato ona naglašava da je kršćanka. „Moj palestinski identitet ne postoji odvojeno od mog kršćanskog identiteta …. Važno je da to ljudi vide i razumiju, posebno u državi koja miješa kršćanstva s cionizmom.“

Abdalah trenutno studira na Univerzitetu u New Orleansu u saveznoj američkoj državi Louisiani i nada se da će upisati Pravni fakultet.

„Oduvijek bojkotujem neke brendove je pratim listu“. Dodaje i kako je važno pratiti zvaničnu web-stranicu pokreta BDS jer ima dezinformacija o bojkotima.

Međutim, Abdalah se suočava sa jedinstvenom preprekom u Louisiani. Guverner Bel Edwards je 2018. potpisao zakon protiv BDS-a kojim zabranjuje državi da sklapa ugovore sa komapnijama koje podržavaju BDS-ovu kampanju.

Abdalah se ipak nada da će njeno univerzitetsko studentsko udruženje dati simboličnu izjavu u znak podrške Palestini. Za sada je fokusirana na bojkot McDonald’sa, Starbucksa i Disneya.

(Al Jazeera)

‘Nisam bio ni svjestan da sam cionista’

Koda Sokol, član organizacije Jevrejski glas za mir, potomak je porodice koja je preživjela Holokaust. Njegovi djed i baka pobjegli su u Izrael kako bi se spasili od genocida, „pa je tako povezanost s Izraelom kao nužnim rješenjem za sigurnost Jevreja u mojoj porodici veoma snažna“. Roditelji su ga čak nagovarali da se prijavi u izraelsku vojsku kada je bio mlađi. „Odrastao sam sa cionizmom koji je bio pod moranje“, objasnio je on. „Trebalo mi je dugo da to uvidim.“

Nakon srednje škole preselio se u Izrael gdje je živio u kibucu, jevrejskoj zajednici. Ali nekoliko mjeseci kasnije, kibuc je bombardovan. Iznenada je morao pobjeći iz Izraela.

To smatra odlučujućom raskrsnicom – događajem koji ga je mogao gurnuti u radikalno drugačijem, konzervatinijem smjeru. Umjesto tog, rekao je, „bio sam sretan što sam bio uključen u druge organizirajuće prostore koji su ga izložili anticionističkom organizovanju“.

Sokol, koji je queer i trans osoba, upoređuje to iskustvo sa ‘iskusstvom bivanja u ormaru’. Prije tranzicije, „nisam ni shvatao ‘da sam u ormaru’ jer nisam bio izložen mogućnosti da bude drugačije, i mislim da sam se slično osjećao u vezi s cionizmom, gdje nisam čak ni shvatao da sam cionista. Jednostavno nisam bio izložen alternativi“.

Sokol je sada doktorant na Univerzitu u Kaliforniji Santa Cruz, gdje se u svojoj disertaciji bavi poveznicama između bivanja trans osobom i anticionizmom kao političkim identitetima. Mnoge od ogranaka organizacije Jevrejski glasovi za mir u SAD-u, istakao je, vode trans osobe i „mislim da to nije slučajnost“.

„Cionistička propagandna mašinerija izuzetno je moćna i efikasna kada je riječ o uvjeravanja ljudi da ne postoji razlog za moblizaciju“, ali društvene mreže su izložile ljude novim informacijama, kazao je Sokol, uključujući i informacije o ulozi SAD-a. „Mislim da vidimo kako veliki broj ljudi po prvi put uviđa da je ovo kolonijalna, aparthejdna, genocidna situacija iako to nije ništa novo. Mislim da to ima velike veze sa društvenim mrežama.“

Stvari kao što su bojkoti su važne jer na taj način ljudi mogu ostvariti određeni stepen moći, kazao je Sokol. „Mislim da je ovo izuzetno preplavljujuća situacija, a to može biti veoma demobilizirajući osjećaj … ako ljudi nemaju veze s tim osjećajima, često postanu konzervativni“. Zato su bojkoti „zaista nužan dio ovog pokreta“, kaže on.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada