‘Kamen spoticanja’ za ubijenu srpsku obitelj u Zagrebu dobrodošao je signal iz Hrvatske

Predugo smo čekali, ali ipak se dogodilo: u Zagrebu je postavljen prvi Kamen spoticanja srpskoj obitelji koju su 1941. ubile ustaše. Događaj tim važniji kada se zna da su ga zajednički organizirale institucije koje simbolički predstavljaju konsenzus današnjega hrvatskog društva: vlada, koju vodi HDZ; grad Zagreb kojim upravlja ljevica; institucija srpske manjinske samouprave; udruga veterana Domovinskog rata, i organizacija civilnog društva Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

U samom srcu Zagreba, pred hotelom Dubrovnik koji je jedan od prepoznatljivih toposa glavnog grada, u srijedu je postavljen “kamen spoticanja” Svetozaru Milinovu, uglednome zagrebačkom poduzetniku i graditelju spomenutog hotela, Srbinu kojega su, zajedno sa suprugom i četvoricom sinova, ustaše ubile u ljeto 1941.

“Ovdje je radio Svetozar Milinov, rođen 1869., uhićen 5.7.1941. Deportiran Jadovno. Ubijen kolovoz 1941.” – taj je natpis ugraviran na kvadratnoj brončanoj pločici, veličine deset puta deset centimetara, i ugrađenoj u nogostup točno pred ulazom u ugledni hotel Dubrovnik, tako da je gosti i prolaznici ne mogu ne primijetiti. “Kamen spoticanja”, dakako, dio je sada već sveeuropskoga umjetničkog projekta sjećanja na zločine nacista i njihovih kolaboracionista, koji je 1996. u Njemačkoj pokrenuo tamošnji umjetnik Gunter Demnig.

Spomenici postavljeni širom Evrope

Kamenove spoticanja, unificirane spomen-kamenove u čas žrtvama nacista koji se ugrađuju u nogostup kao trajno sjećanje, Demnig je osmislio 1993., a prvi je postavio  1996. Četiri godine kasnije, 2000., njegov je projekt službeno prihvaćen u Njemačkoj, a do danas ih je diljem Europe postavljeno više od tisuću. U Hrvatskoj ih je dosad postavljeno ukupno 62, ali je Kamen spoticanja obitelji Milinov prvi takav za srpske žrtve, jer su dosadašnji postavljeni za židovske, romske i hrvatske žrtve.

Svetozar Milinov došao je u Zagreb kao siromašan dječak, a uposlio ga je židovski trgovac Klein. Pokrenuo je vlastitu trgovačku tvrtku Milinov, toliko uspješnu da je u siječnju 1930. na glavnome gradskom trgu otvorio velebni hotel Milinov, koji je 1940., nakon što ga je prodao, dobio današnje ime: Dubrovnik. Nakon proglašenja NDH, Milinovu ništa nije pomoglo to što je bio ugledan, aktivan i dobrotvorno usmjeren član hrvatskoga društva: njega, suprugu i četvoricu sinova ustaše su uhapsili, i sve ih ubili, a svu njihovu imovinu zaplijenili.

“Ovaj postavljeni ‘stolperstein’ je priznanje da je zlo koje se događalo upravo ovdje došlo po njega i odvelo ga na stratište gdje je pogubljen. Dok hodamo pokraj hotela, zapinjat ćemo o taj mali, ali neizbrisiv trag u kulturi sjećanja na Svetozara Milinova, Zagrepčanina koji je trajno promijenio vizuru glavnog zagrebačkog trga”, kazao je na svečanom otvorenju Kamena spoticanja Boris Milošević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba.

Kamen spoticanja postavljen je uz pokroviteljstvo hrvatskog Ministarstva kulture i grada Zagreba, a projekt su organizirali Srpsko narodno vijeće, institucija srpske manjinske samouprave u Hrvatskoj, te nevladine organizacije Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i Vedra, što je akronim od imena splitske udruge Veterani Domovinskog rata antifašisti. Sudjelovanje Vedre u projektu naročito je važno, jer su udruge veterana Domovinskog rata u Hrvatskoj ili pod kontrolom vladajućeg HDZ-a, ili radikalno desne, a ima i proustaških. Vedra, pak, jedino je udruženje veterana rata devedesetih koje izrijekom baštini antifašistički otpor partizana u Drugome svjetskom ratu, smatrajući – suprotno mnogim drugim veteranskim udrugama – da su hrvatski branitelji 1991. branili i obranili iste vrijednosti kao i Titovi partizani.

Stotinjak građana

Zato u njihovo ime na otkrivanju Kamena spoticanja Svetozaru Milinovu u središtu Zagreba i jest govorio član Vedre Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik. “Bezbroj je onih koji su u NDH stradali, kao Židovi, kao Srbi, Romi, ili pak kao Hrvati koji nisu pristajali na takvu politiku. Zadaća svih nas koji djelujemo na javnoj sceni, bez obzira u kojoj ulozi, jest učiniti zaista sve da u svijest ljudi uđe istina o zlu koje se dogodilo od 1941. do 1945. godine, kako se nikada nesto slično ne bi ponovilo”, kazao je bivši hrvatski predsjednik.

Na dostojanstvenoj svečanosti u središtu grada okupilo se stotinjak građana, a sudjelovali su i inozemni veleposlanici, od kojih su njemački i francuski ambasadori veleposlanici, u znak simboličkog proeuropskog i antifašističkog zajedništva, zajednički položili ruže na Kamen spoticanja postavljen u nogostup pred hotelom Dubrovnik.

Postavljanje Kamena spoticanja ustaškim žrtvama Srbima, pod pokroviteljstvom vlade koju vodi HDZ, i u organizaciji Srpskoga narodnog vijeća i suorganizaciji jedne udruge ratnih veterana svakako je važan događaj za Hrvatsku i njezin odnos prema odgovornosti i sjećanju na zločine nacističkih kolaboracionista, ustaša. Pritom valja podsjetiti da je u posljednje vrijeme u tom smislu učinjeno još nekoliko važnih gesta: u travnju prošle godine, u središtu Zagreba, kod Glavnog željezničkog kolodvora, otkriven je dojmjliv Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima, a gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević protekle je dvije godine sudjelovao na komemoraciji srpskoj obitelji Zec iz Zagreba, koju su u prosincu 1991. iz njihova doma oteli i likvidirali hrvatski vojnici. Proteklih tjedana, pak, policija je počela hapsiti navijače koji na nogometnim utakmicama pjevaju ustaške pjesme.

Dobrodošle geste

Tim dobrodošlim gestama, ipak, tek počinje posao čišćenja memorijalnog pamćenja u Hrvatskoj. U petak, 27. listopada, na primjer, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava objavio je plakat za ovogodišnju Kolonu sjećanja, redovitu komemoraciju žrtvama opsade Vukovara, na kojemu dominira – očito ustaško – slovo “U”, a Penava je hvalio postrojbu Hrvatske vojske, HOS – Hrvatske obrambene snage – koja u svom grbu ima ustaški pozdrav “Za dom spremni”, i koja je oduvijek, od samog osnivanja 1991., isticala ustaška obilježja – dokazi o tome lako se mogu naći na youtubeu.

No, dugoročno još kompliciranije i teže za ispraviti – jer Penavin nastup jest štetan, ali je i očito dnevnopolitički, predizboran– jest jedna druga, radikalno drukčija vrsta “kamena spoticanja”: riječ je o spomeniku poginulim pripadnicima HOS-a u Splitu, pored kojega se svakog 10. travnja, na obljetnicu proglašenja ustaške NDH, pod krinkom odavanja počasti poginulima veliča ustaštvo i Pavelićeva marionetska nacistička tvorevina. Prošle godine na tom je skupu bio čak i izaslanik hrvatskog Ministarstva branitelja, umirovljeni hrvatski časnik Ivan Raos, koji je izjavio ovo: “Da nije bilo 10. travnja, ne bi bilo ni današnje Hrvatske.”

Dok cijela Hrvatska ne osudi takvu vrstu “komemoracija”, i dok se sami HOS-ovci i hrvatska radikalna desnica ne odreknu ustaštva, ne preostaje drugo nego podsjećati, i nastaviti putem koji je započeo postavljanjem Kamena spoticanja za uglednog zagrebačkog trgovca, Srbina Svetozara Milinova. Vlada premijera Andreja Plenkovića tim je putem krenula – to se mora priznati, i to je vrlo važno. Ali, hoće li ustrajati, to se nikad ne zna: talog proustaškog ultradesničarskog resantimana u Hrvatskoj se, nažalost, dosad uvijek iznova pokazao itekako tvrdokornim.