Kako bi ‘referendumi’ u okupiranim dijelovima Ukrajine mogli izgledati

Proruske vlasti nisu imale izbora već da autobusima dovuku stotine „statista“. Tako Ivan Fjodorov, proukrajinski gradonačelnik Melitopolja, grada u južnoj regiji Zaporožje koja je pod ruskom okupacijom, opisuje ovosedmični skup podrške nadolazećem „referendumu“ za pridruženje Rusiji.

„Oni su doveli statiste iz drugih privremeno okupiranih područja u Melitopolj – 700 ljudi – jer nisu mogli čak ni toliko naći pristalica među lokalnim stanovnicima“, naveo je Fjodorov, koji je prebjegao iz grada nakon okupacije početkom marta, u objavi na Telegramu.

Skup u ponedjeljak uslijedio je nakon objave Jevgenija Balickog, čelnika Zaporožja koga je postavila Moskva, i njegovog dekreta o takozvanom referendumu. On, međutim, nije detaljno naveo kada bi se on mogao održati niti druge detalje poput teksta listića.

Posmatrači navode kako je razlog za to jednostavan: Moskva, navode, jedva može predvidjeti – a kamoli planirati – razvoj situacije u okupiranim dijelovima Ukrajine zbog haotične administracije i moguće protivofanzive.

„Imam osjećaj kako je stepen koordinacije i planiranja svih tih koraka propao čak i u odnosu na februar. Stvari su potpuno nefunkcionalne“, smatra Pavel Luzin, ruski analitičar iz vašingtonske Jamestown fondacije.

Portal Meduza.io je 5. avgusta objavio kako je Kremlj proveo seriju anketa u Zaporožju i njegovom južnom susjedu Hersonu (koji je također osvojen početkom marta) i ustanovio kako bi tek 30 posto stanovnika glasalo za pridruženje Rusiji.

No, u dijelovima Zaporožja su na vlasti proruski lokalci koji sarađuju sa okupatorskim ruskim snagama i ušutkavaju svoje protivnike.

„Oni govore ‘rašistima’ (neologizam od riječi ruski i rasisti) ko je od njihovih susjeda služio vojsci, ko je pobjegao iz ovog područja, tako da rašisti mogu upasti u njihove stanove ili ih opljačkati“, za Al Jazeeru govori starija žena koja živi u jednom manjem gradu regije Zaporožje.

Ona dodaje kako je „opkoljena“ proruskim susjedima i da ne može dati svoje ime ili lokaciju jer bi je oni mogli „potkazati“.

No, pod zvaničnicima koje je postavila Moskva se trese zemlja. Nekoliko ih je ubijeno, dok je Vladimir Saldo, koga je Rusija postavila kao guvernera regije Herson, navodno na intenzivnoj njezi u Moskvi zbog trovanja. Njegov zamjenik negira ove navode.

U međuvremenu, ukrajinske snage polako povraćaju dijelove Hersona i koriste jako precizne američke sisteme raketa HIMARS kako bi uništili skladišta oružja koja se nalaze desecima kilometara od fronta.

Legitimnost referenduma

Balicki je „referendum“ najavio nakon saopćenja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je u nedjelju naveo kako će Moskva izgubili „svako šansu“ za mirovne pregovore sa Kijevom ili Zapadom ako održi takva glasanja. Kremlj je brzo odgovorio kako nema ništa sa dekretom Balickog.

„Ove planove prave stanovnici ovih regija, ne održavamo mi referendume“, u ponedjeljak je kazao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

No, njegove riječi podsjetile su na one predsjednika Vladimira Putina o „malim, zelenim ljudima“, odnosno desecima hiljada vojnika u neobilježenim uniformama koji su zauzeli državne zgrade i vojne baze na Krimu početkom 2014. godine.

Potom su oni osiguravali „referendum“ 27. marta 2014. o „ponovnom ujedinjenju“ crnomorskog poluotoka sa Rusijom koji nisu priznali ni Ukrajina ni Zapad.

„Riječ je o lokalnim jedinicama samoodbrane“, rekao je Putin marta 2014. godine, da bi mjesec dana kasnije priznao kako su „mali zeleni ljudi“ zaista ruski vojnici.

Tada je centralna ukrajinska Vlada u Kijevu bila nova i jedva je radila nakon višemjesečnih protesta u kojima je svrgnut proruski predsjednik Viktor Janukovič. Nekoliko sedmica kasnije, hiljade proruskih separatista – koji su bili obučeni, naoružani i potpomognuti od strane ruskih oficira – istjerali su demoraliziranu i nespremnu ukrajinsku vojsku iz graničnih dijelova regija Luganjsk i Donjeck na istoku.

„Referendumi“ su održani u Luganjsku (27. april) i Donjecku (11. maja), no na „listićima“ je govoreno kako će regije biti „nezavisne“, a ne anektirane od strane Moskve.

‘Samo za domaću publiku’

Oba puta se glasalo u školama, zgradama institucija vlasti ili centrima zajednica. Većina izbornih zvaničnika bili su učitelji ili nižerangirani zvaničnici. Sve je izgledalo kao izbori bilo gdje u bivšem SSSR-u – sa nekoliko značajnih razlika.

Broj biračkih mjesta bio je značajno nizak – kako bi se stvarala ogromna gužva. Čak i tada, zvaničnici su ponavljali fraze kao što su: „Bila je gomila ljudi sada, upravo su otišli! Ako malo sačekate, vidjet ćete ih ponovo“ kao što su rekli autoru ovog teksta koji je izvještavao sa Krima i iz Donjecka.

Zvaničnici, koji su stajali pored ljudi iz „samoodbrane“ strogih lica ili separatističkih boraca koji su šutjeli, govorili su i: „Vraćamo se domovini!“ ili „Fašistički režim u Kijevu provodi genocid nad Ukrajincima koji govore ruski jezik“ ili „Rusija će zaštititi vašu djecu od gej propagande“ ili „Vaše plate i penzije će biti značajno veće!“

Većina glasača bili su stariji ljudi koji su nahrlili na birališta čim su se otvorila u 8:00 sati. Oni su bili istaknuti lojalisti Kremlja kojima je nedostajala mladost iz SSSR-a i vjerovali su ruskim informacijama sa TV stanica.

Andreas Umland, analitičar štokholmskog Centra za istočnoevropske studije, za Al Jazeeru kaže kako Kremlj danas nema „iluzije da će neko izvan Rusije“ vjerovati rezultatima takvog procesa.

„To se uglavnom radi za domaću publiku“, istakao je i dodao kako bi se „privid legitimnosti“ mogao stvarati fotografijama i TV snimcima iz nekolicine birališta koja će biti puna onih koji zaista žele živjeti u Rusiji.

„Mali procent ljudi iz ovih regija, Hersona i Zaporožje, koji zaista podržavaju Rusiju, izaći će na referendum“, kazao je.

Kako bi povećali procent podobnih glasova, neki smatraju kako promoskovske vlasti mogu posegnuti za trikovima iz ruskih izbora – od dodavanja listića do prijetnji ili sitnih podmićivanja.

„Pristup je pojedinačni, neko se boji za svoj posao, a neko da će dobiti batine. A oni koji nemaju ništa da izgube, zadovoljni su i vrećom heljde“, kaže za Al Jazeeru opozicijski aktivista Sergej Bizjukin iz zapadnoruskog grada Rijazana.

On govori kako je Roman Putin, nećak ruskog predsjednika, navodno pokušao potplatiti glasače u Rijazanu i natjerao Bizjukina da se povuče iz regionalnih izbora 2000-ih.

U međuvremenu, neizbježno međunarodno odbacivanje rezultata samo će ojačati njihovo tumačenje u Rusiji, navode posmatrači.