Italijanskim farmerima usjevi venu zbog najgore suše u 70 godina

U poljoprivrednom središtu na sjeveru Italije, Antonella Ferri provjerava stanje u poljima kukuruza koji su trebali narasti viši od nje. Ali ove godine, usred najgore suše u posljednjih 70 godina, zakržljalo klasje je žuto i uvenulo.

„Nema se šta spasiti“, kaže ova 56-godišnjakinja Al Jazeeri u gradu Pandinu, jugoistočno od Milana, gdje vodi farmu koja proizvodi mlijeko za italijansku mliječnoprerađivačku industriju već duže od jednog vijeka. „Sve i ako dođe voda, sve je uništeno.“

Prošle sedmice je ovaj poluotok u obliku čizme proglasio vanredno stanje u pet svojih inače raskošnih sjevernih regija, a konfederacija italijanskih farmera Coldiretti procijenila je da je poljoprivredi nanesena šteta u vrijednosti od tri milijarde eura.

Italijansko Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je Parlament ove države u srijedu da je trećina nacionalne poljoprivredne proizvodnje ugrožena, dodajući da će se situacija pogoršati u narednim godinama.

Oskudne snježne padavine na Alpama i gotovo nikakve padavine tokom proljetnih mjeseci dovele su do tog da rijeke i jezera na sjeveru bilježe minimalan vodostaj.

Toplije zimske temperature također su doprinijele bržem topljenju snježnih pokrivača, izazvavši rušenje glečera na Dolomitima koji je usmrtio najmanje 10 planinara ranije ovog mjeseca.

Ova kriza, za koju premijer Mario Draghi kaže da je „bez sumnje“ povezana s klimatskim promjenama, desila se u vrijeme porasta cijena žitarica usljed ruske invazije na Ukrajinu.

Klimatske promjene su također ugrozile hidroenergetski sistem, pogoršavši italijanske energetske probleme, jer je  ova država povukla investicije iz ruskog plina, i pooštrile tenzije u vezi upotrebe ovog resursa čije su količine ograničene.

Borba za vodu

„Uvijek je postojala borba za vodu, ali ove godine je posebno žestoka“, Al Jazeeri je kazao Paolo Micheletti, direktor vodovodnog konzorcija DUNAS u Lombardiji.

U proteklih nekoliko sedmica, regionalne vlasti Lombardije pregovarale su o tri zasebna sporazuma sa hidroenergetskim kompanijama koje upravljaju alpskim izvorima, čija se voda slijeva u jezera, a zatim krivuda južno do rijeka, kako bi osigurala dovoljno vode za poljoprivredu.

Sjever Italije odgovoran je za 40 posto talijanske poljoprivredne proizvodnje, koja bi se zbog suše mogla prepoloviti. No, ova regija je ključna i za hidroenergiju, koja pruža sličan udio nacionalne proizvodnje obnovljive energije.

Ranije ove godine, Evropski opservatorij za sušu (EDO), tijelo kojim upravlja Zajednički istraživački centar Evropske komisije, otkrio je da je suša uzrokovala to da je pohranjena energetska vrijednost u rezervoarima na 27,2 posto od ukupnog kapaciteta skladištenja – ispod minimalnog nivoa zabilježenog otkako je počelo praćenje 1970.

Prema DUNAS-u, uprkos pregovorima sa hidroelektranama i prednosti koju italijansko zakonodavstvo daje poljoprivredi nad proizvodnjom energije, poticaji su ostali ispod dogovorenih nivoa.

U međuvremenu, regije u nižem dijelu toka rijeke Adde, četvrte najduže u Italiji, također traže svoj udio vode, koji lombardijski vodovodni konzorcij kaže da ne može dati.

„To je isto kao da tražite od nas da ugasimo svoje aktivnosti“, kazao je Micheletti.

Nema vode za usjeve

Ozbiljnost suše postala je očita u aprilu, kada su se farmeri u Padanskoj ravnici spremali za prvo navodnjavanje u sezoni.

U to vrijeme su pitoreskno italijansko jezero Como i većina vodenih slivova na sjeveru zemlje bilježili rekordni minimalni nivo, oko 30 cm ispod donje granice.

Lokalni mediji su naveli da je Raffaele Erba, član regionalnog vijeća Lombardija, rekao „Dok klimatske promjene vrše pritisak na jezero Como, s druge strane, brane [u alpskoj regiji] ne pomažu u već teškoj situaciji.“

Italijanska Vlada je dodijelila 36,5 miliona eura pomoći da se podijeli između pet regionalnih institucija, ali mogle bi proći godine dok se ta sredstva distribuiraju.

Farmeri su se u međuvremenu suočili sa nezahvalnim izborom da ili ulažu dodatna sredstva kako bi spasili što se spasiti može ili gledaju kako im usjevi propadaju.

U Pandinu, polja koja je Ferri inače obrađivala da bi prehranila svojih 600 krava koje daju mlijeko, ostavljena su pod užarenim suncem sedmicama dok voda nije ponovo procurila krajem maja.

Suočena s izgledima da izgubi usjeve, ova porodica je odlučila kupiti novi traktor i pumpu za izvlačenje podzemnih voda po dodatnih 180 eura po hektaru samo za gorivo, čime su spasili blizu polovine svoje proizvodnje.

„Ovo je dodatni trošak za nas, ali na kraju, to je i trošak za potrošača“, kaže Ferri.

Evropski odbor za mlijeko (EMB) upozorio je u maju da „ekstremno povećanje“ cijena energije, fertilizatora i stočne hrane prijeti opstanku mljekara širom kontinenta.

Mario Boggini, savjetnik u Udruženju milanskih proizvođača žitarica, kazao je Al Jazeeri da će farmeri koji su izgubili usjeve zbog suše biti prisiljeni da kupuju stočnu hranu na tržištu u vrijeme kada su količine ograničene, a cijene pretjerano visoke zbog špekulacija i gomilanja zaliha.

„Zna se da Kina gomila velike količine žitarica“, kazao je Boggini. Osim tog, „bliskoistočne kompanije su kupile velike količine italijanske hrane i prije nego je počeo rat u Ukrajini, pa sada na tržištu vlada nestašica.“

Suša širom Evrope

Italija nije jedina. EDO, Evropski opservatorij, izvijestio je da je situacija slična širom kontinenta zbog ekstremnog manjka padavina.

Nivoi skladištenja hidroenergije u aprilu su bili najniži od 2015. u Španiji, Portugalu i Italiji, što će, kako su rekli iz opservatorija, povećati cijene energije koje su već rekordno visoke.

Evropska unija trenutno pokušava povećati obnovljive izvore energije kao dio paketa mjera za ubrzavanje ostvarivanja nezavisnosti od ruskih fosilnih goriva i odgovora na klimatsku krizu.

No, s velikim sušama koje usporavaju poljoprivrednu proizvodnju, veći broj država će morati birati između davanja prioriteta proizvodnji energije ili povećanja cijena hrane.

Riccardo Crotti, predsjednik lombardijske farmerske konfederacije Confagricoltura, kazao je da vlade ne mogu priuštiti da naprave pogrešan izbor.

„Šta ćemo raditi s energijom ako nemamo dovoljno hrane?“, Crotti je kazao Al Jazeeri. „Neki su mislili da će problem budućnosti biti dostupnost nafte, ali nisu bili u pravu. To je dostupnost hrane.“

Prosječna cijena mlijeka u Evropi porasla je sa 32 centa po litru u junu 2020. na nekih 48 centi po litru u junu 2022, prema Evropskoj komisiji.

Crotti je kazao da će se potrošači posljedice suše osjetiti u septembru, kada očekuje da će cijena mlijeka ponovo porasti.

Za farmere, budućnost bez predvidivih vodenih resursa i profitnih marži izgleda sumorno.

„Ljudi imaju romantizirane ideje o poljoprivredi, ali one su u raskoraku sa stvarnošću“, kazala je Ferri razmišljajući o životu koji očekuje njena dva sina koji će naslijediti porodični biznis.

„Posao je naporan i uzme ti veći dio života, ali barem smo mogli od njega živjeti. Šta ćemo sada dobiti zauzvrat?“