Šta će zaista značiti ako se Ukrajina pridruži EU?

Piše: Beatrice Zemelyte

Četiri dana nakon početka ruske “specijalne vojne operacije” 24. februara, Ukrajina je podnijela zvanični zahtjev da se pridruži Evropskoj uniji – potez koji je Rusija dugo osuđivala.

U petak je Evropska komisija predložila da se Ukrajini odobri status kandidata za članstvo u Uniji.

Sada se svih 27 članica Evropske unije treba složiti da daju Ukrajini kandidatski status, o čemu će raspravljati tokom samita lidera Unije koji će biti održan 23. i 24. juna.

Ako Ukrajina i dobije zeleno svjetlo za status kandidata, mogu proći godine ili čak decenije do statusa punopravnog članstva.

Gruzija i Moldavija su također podnijele zahtjeve za članstvo sedmicu nakon što su ruske snage ušle u Ukrajinu u februaru, što će također biti razmatrano tokom samita Evropske unije.

Moldavija je primila preporuku Evropske komisije za status kandidata i državni zvaničnici su spremno dočekali ovu odluku, očekujući odobrenje lidera EU-a iduće sedmice. Ali iz Evropske komisije su kazali da Gruzija treba ispuniti izvjesne uslove prije nego što joj se bude mogao dati kandidatski status.

‘Ukrajina pripada evropskoj porodici’

Usklađivanje rigoroznih uslova koje EU propisuje za pridruživanje bloku može trajati godinama, posebno za državu koja je u ratu. Zahtjevi variraju od kreiranja konkurentne tržišne ekonomije do garantovanja demokratske vladavine.

“Ovi pregovori mogu biti veoma komplikovani. Članstvo nije znak da je proces okončan”, kazao je Bruno Lete, viši saradnik za sigurnost i odbranu u ekspertskoj organizaciji “German Marshall Fund of the United States” u Briselu. Navodi u tom kontekstu primjer Turske, države koja je kandidat od 1999.

Lideri Francuske, Njemačke, Italije i Rumunije posjetili su Kijev u četvrtak i podržali ukrajinsko članstvo u Evropskoj uniji, počevši sa statusom države kandidata.

“Ukrajina pripada evropskoj porodici”, kazao je njemački kancelar Olaf Scholz, dok je italijanski premijer Mario Draghi dodao: “Najvažnija poruka naše posjete je da Italija želi Ukrajinu u Evropskoj uniji”.

Evropski lideri su iskoristili pitanje ukrajinskog članstva u Evropskoj uniji da pokažu svoju solidarnost, a to dvoje “ne moraju nužno biti jedna te ista stvar”, kazao je Will Daniel, docent na komparativnoj politici na Univerzitetu u Nottinghamu u Velikoj Britaniji.

“Brinem se da bi ljudi, sada kada EU kaže da je Ukrajina država kandidat, mogli pomisliti nešto drugo u odnosu na to što to zaista znači u praksi”, dodao je Daniel.

Ukoliko kandidatski status za članstvo bude odobren, mnogi se pitaju kako će to utjecati na sredstva koja EU šalje Ukrajini. Do sada je ovaj blok poslao gotovo dvije milijarde eura Ukrajini da kupi vojnu opremu, a nedavno je odobren i paket pomoći od 500 miliona eura.

Ako Ukrajina postane kandidat, to “ne bi trebalo imati direktne implikacije na tipove pomoći i podrške koji su već dostupni i koji bi se mogli nastaviti tokom narednih mjeseci”, kazao je Daniel.

Rusko-ukrajinski rat

Prošla su gotovo četiri mjeseca otkako su ruske vojne snage ušle u Ukrajinu i do sada se obje strane nastavljaju boriti za svoju verziju “slobode”.

Najmanje 4.301 osoba je ubijena, među njima blizu 200 djece do kraja maja, izvijestio je ured UN-a za ljudska prava (OHCHR). Gotovo pet miliona izbjeglica iz Ukrajine evidentirano je u Evropi zbog rata do 9. juna, prema podacima OHCHR-a.

Iako teritorijalni integritet nije formalni uslov za pridruživanje Evropskoj uniji, “svakome je jasno da trebate kontrolisati vlastitu teritoriju prije pridruživanja”, kazao je Lete.

Od 2014. godine, poluotok Krim odvojen je od Ukrajine i separatisti koje podržava Moskva kontrolišu jugoistočne ukrajinske regije Donjeck i Lugansk.

Ukrajina se sada suočava sa daljnjim kršenjima teritorijalnog integriteta nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim daje rusko državljanstvo i pasoše stanovnicima regija Herson i Zaporožje koje je okupirala Rusija.

“Možemo očekivati da će Rusija pokušati destabilizirati ukrajinski teritorijalni integritet kako bi zadržala državu u ovom poretku, sa ciljem sprečavanja brzog napredovanja pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji”, Lete je kazao Al Jazeeri.

‘Ratni resursi’

Mogle bi proći godine dok Ukrajina ne obnovi i poboljša rad institucija u državi i tada dobije odobrenje svih država članica Evropske unije.

“Rat će zakomplikovati stvari”, kazao je Lete, dodavši da će “pažnja i resursi u Ukrajini vjerovatno ići na rat, a manje resursa će biti dostupno da bude uloženo u pregovore o pridruživanju EU”.

Ukrajina, država sa 40 miliona ljudi, bila bi veliki dodatak Evropskoj uniji. Primjera radi, 750 zastupničkih mjesta u Evropskom parlamentu dodjeljuje se na osnovu populacije i to bi dovelo do tog da druge države izgube mjesta, a samim time i moć.

“Postoji jednoglasnost među državama članicama, ali kada je u pitanju stvarno članstvo, Evropska unija je još podijeljena”, kazao je Lete.

Posljedice na regiju

Prošla je gotovo decenija otkako je jedna država od kandidata postala član, a posljednja koja se pridružila bila je Hrvatska – 2013. godine.

“EU optužuju da se umorila od proširivanja”, kazao je Lete, dodavši da bi ovaj potez mogao biti “pozitivan signal za države kao što su Srbija i Turska”.

Međutim, pristupanje članstvu je individualni proces u kojem svaka država mora ispuniti niz zahtjeva. No, diskusije o preostalim državama su počele.

Scholz je kazao kako se i Ukrajina i Zapadni Balkan trebaju pridružiti Evropskoj uniji, obećavši da će pomoći sa kampanjom o članstvu kako bi se riješili ruskog utjecaja u regiji.

Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija su već države kandidati, a pregovori o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju počeli su u martu 2020. Bosna i Hercegovina i Kosovo su također potencijalni kandidati za članstvo u EU.

“Ukrajina je ključ za budućnost evropske sigurnosne arhitekture. Ne može postojati evropska stabilnost bez stabilnosti u Ukrajini, a članstvo u Evropskoj uniji doprinijet će toj stabilnosti”, kazao je Lete.