Femicid u Hrvatskoj: Stroge kazne kao najbolja prevencija

Vijest o još jednom brutalnom napadu na jednu ženu, ovoga puta u Vukovaru, glasila je ovako: Samohrana majka dvoje malodobne djece, 38-godišnja J.V. prvo je fizički, uz upotrebu noža, napadnuta ispred obiteljske kuće, a onda i u samoj kući. Sve to vrijeme u kući je bilo i njenih dvoje djece. Nekoliko sati kasnije J.V. je od zadobivenih ozljeda preminula u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici dr. Juraj Njavro u Vukovaru.

Mediji su dan kasnije prenijeli informaciju kako je J.V. bila u vezi sa 45-godišnjim ubojicom, kao i da je on prilikom napada bio pod utjecajem alkohola i narkotika. Poslije brutalnog napada ubojica se udaljio s mjesta zločina, ali je uhićen već iste večeri.

Bio je to 14 slučaj femicida, zločina iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve, koji je počinjen ove godine u Hrvatskoj. Iz godine u godinu slučajevi femicida u Hrvatskoj se ponavljaju, a žene su ubijane u svojim kućama, stanovima, ispred njih, na ulici ali i na radnim mjestima. Ubijane su na mjestima gdje bi trebale da budu najsigurnije. Ubojice nije bilo previše briga jesu li u blizini djeca, odnosno kako će oni sve to preživjeti i hoće li u daljem životu imati kakvih trauma. Kako same žene kažu, one više nigdje nisu sigurne što pokazuje i ovaj strašni zločin u Vukovaru. Upravo stoga se sve češće mogu čuti zahtjevi iz udruga koje traže da se žene dodatno zaštite i da se ovakvi slučajevi, ako se već ne mogu iskorijeniti, svedu na najmanju moguću mjeru.

„Dosta samo napravili u pooštravanju zakonskih odredbi, ali fenomen nasilja je teško iskorijeniti. Nadam se da ćemo uz pomoć udruga unaprijediti okvir i praksu svih tijela. Ovo je nešto što ruši same temelje društva”, rekao je nakon jednoga od zločinima femicida predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković.

Osim najava političara, za sada se nije otišlo dalje kako bi se nešto konkretno napravilo da se ovakvi slučajevi nasilja zaustave. Najavljuje se kako bi do kraja godine trebao stići novi paket zakonskih mjera prema kojima bi se umjesto mjera zabrane prilaska ili komunikacije, počinitelj mogao naći u istražnom pritvoru. Jedan od razloga ovakvih izmjena zakona je i činjenica da su više navrata napadači na žene bile osobe kojima je sud prethodno donio mjeru zabrane prilaska određenoj ženskoj osobi ali ih niti to nije smetalo da provociraju, prijete i na kraju ubiju. Prema službenim podacima u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 400 žena što samo govori o kolikom problemu se radi i koliko je on zapravo težak, ali i raširen. S druge strane, brojke govore i da će trebati jako puno vremena da se problem riješi.

Krajnji trenutak

„Procjenjuje se da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. Statistika je poražavajuća. U prvih osam mjeseci ove je godine evidentirano 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji, točnije 1.223 žrtve, u odnosu na isto razdoblje lani”, rekla je Irena Petrijevčanin Vuksanović, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Govoreći o tome što bi se u bliskoj budućnosti moglo napraviti da se spriječe slučajevi femicida profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marina Ajduković kaže kako se javlja i pitanje koliko su zapravo žrtve zaštićene budući da mnogi primjeri pokazuju da su mjere zabrane neučinkovite.

„Podaci i konkretni slučajevi pokazuju da žene žrtve nasilja u obitelji nisu zaštićene. U više slučajeva se radilo o ženama za koje se znalo da su dugo izložene nasilju. Imamo veliki broj takvih slučajeva. Svaki slučaj treba pomno pogledati i analizirati da bi se vidjelo što se prepustilo u prepoznavanju okidača rizičnih situacija koje pridonose eskaliranju. Tu je bitno da vidimo što se može drugačije napraviti. Po mom mišljenju, sada je krajnji trenutak da krenemo u izradu protokola za procjenu rizika koji će se primjenjivati na različitim razinama”, rekla je Ajduković.

Povodom porasta broja slučajeva femicida oglasila se i udruga B.a.B.e. ističući kako su u gotovo svim slučajevima žrtve bile ubijene od bliskih muških osoba i to najčešće bivših ili sadašnjih intimnih partnera. Navode i kako je potrebno sve što se događa ozbiljno shvatiti, ali i educirati i senzibilizirati sva nadležna tijela, medije i javnost kako bi se ujedinili u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja koje nije privatna stvar nego se radi o važnom društvenom pitanju i odgovornosti cijeloga društva.

Prevencija od vrtića

Govoreći o tome što bi Hrvatska kao država trebala učiniti da zaustavi slučajeve femicida, voditeljica Sigurne kuće u Vukovaru Ivana Sučić, također članica udruge B.a.B.e., kaže kako se unatoč napretku koji se bilježi još uvijek može puno toga napraviti da se situacija popravi.

„Prije svega ključ je u obitelji jer zapravo sve i kreće iz obitelji. Neophodno je puno više raditi na prevenciji i to raditi kontinuirano tijekom više godina. Treba krenuti raditi s djecom još u vrtićima i nastaviti preventivno raditi s djecom i tijekom osnovne škole, kao i tijekom srednje škole. Djecu treba učiti da sukobe rješavaju kroz nenasilnu komunikaciju, a ne da prijepore rješavaju nasilnim putem ili da se povlače“, rekla je Sučić.

Dodaje i kako unatoč tome što živimo u 21. stoljeću činjenica je da djecu odgajamo u patrijarhalnom društvu i da se pri tome različito odgajaju muška i ženska djeca.

„Moraju se sve institucije društva uključiti i raditi kontinuirano kako bi prestali odgajati male nasilnike i učiti mušku djecu da smatraju da su žene samo objekti. To je proces koji traje godinama i u koji se moramo svi uključiti počevši od obitelji, preko odgojno-obrazovnih institucija, državnih institucija, medija… Ovakav način razmišljanja je na našim prostorima uvriježen i trebat će puno vremena da se to promijeni. A kako se radi govori i podatak da smo prije dvije godine provodili projekt, putem natječaja ministarstva, kroz koji smo u četiri škole educirali djecu o nenasilnoj komunikaciji. I to je kap u moru, ali se taj projekt već dvije godine ne provodi jer nema novaca“, kazala je Sučić.

Napominje i kako je suradnja s državnim institucijama iz godine u godinu sve bolja i kvalitetnija, ali i da se tu puno toga može popraviti na bolje radi boljeg i sigurnijeg sutra svih nas.

Neophodne oštre sankcije

Na temu femicida i što bi se moglo i trebalo napraviti da se takvi slučajevi zaustave razgovarali smo i s koordinatoricom Autonomne ženske kuće Zagreb Nevom Tolle koja se zalaže za strože kazne. Povezala je to s nedavnom izjavom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, nakon još jednog incidenta kojega su izazvali navijači huligani, koji je tada rekao kako pojavu vandalizma treba najoštrije sankcionirati.

„Isto to treba važiti i za femicid. Svakako da jesam za prevenciju i kontinuirani rad, ali su strože kazne od iznimnog značaja. Nasilnicima mora biti poslana poruka da će zbog nasilja nad ženama ili femicida biti strogo kažnjeni jer dok mi djecu educiramo i naučimo drugačijem ponašanju tko zna koliko će još žena biti ubijeno. Strože kazne bi zapravo bila najbolja prevencija“, istaknula je Tolle.

Prema njenim riječima, trenutačne kazne za nasilje nad ženama i djecom, kao i femicid, su zapravo poticaj za činjenje kaznenih djela. Napominje kako sudska praksa nije ujednačena, kao i da od suda do suda, odnosno od suca do suca, ovisi kako će i koliko neki nasilnik ili ubojica biti kažnjen. Ukazuje kako ima sudaca koji presude strogo, ali i onih čije su kazne blage pa i uvjetne, te da se to mora promijeniti i nasilnicima od društva i države poslati jasna i glasna poruka. Tolle posebno ističe kako nasilje ne poznaje struku niti ekonomski stalež tako da među nasilnicima ima onih neobrazovanih, ali i fakultetskih obrazovanih ljudi. Među njima ima nezaposlenih, radnika na najnižim poslovima ali i političara, kirurga i svih drugih zanimanja.