Mogu li tenzije između Grčke i Turske prerasti u konflikt?

Grčki zvaničnici tvrde da su odnosi sa Turskom uoči izbora u dvije zemlje u junu naredne godine toliko napeti, da je moguć vojni incident u Egejskom moru ili u istočnom Mediteranu koji bi mogao izazvati širi konflikt.

Grčka sumnja da bi turski predsjednik Recep Tayiyp Erdogan mogao izazvati nacionalnu sigurnosnu krizu kako bi pojačao popularnost u zemlji uoči izbora.

U augustu, Erdogan je sugerirao da bi mogao narediti invaziju na grčke otoke.

„Možemo doći iznenada jedne noći…, ako vi Grci odete previše daleko, cijena će biti visoka“, rekao je.

„Do 2019, 2020 i 2021, pretpostavljao sam da nema šanse da izbije rat. Više to ne mogu reći“, rekao je umirovljeni grčki admiral Alexandros Diakopoulos Al Jazeeri.

„Turska retorika ide ka napadu“, dodao je Diakopoulos, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa.

Turski diplomata u Atini slaže se da tenzije postoje, ali dodaje da su pod kontrolom.

„Kako ambasada, imamo razuman dijalog sa našim grčkim kolegama. Nemojte vjerovati onome što čitate u novinama“, rekao je Al Jazeeri turski ambasador u Grčkoj Burak Ozugergin.

„Svi se trudimo da ne dođe do incidenta. Stvari nisu tako loše kao što su bile u ljeto 2020, ali moramo biti mudri jer one jako brzo mogu postati mnogo gore“.

Mogućnost ‘paralelnih kriza’

Angelos Syrigos, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Panteion i i zamjenik ministra odbrazovanja i religijskih poslova, slaže se s tim.

“Trenutno smo na Defconu 1”, rekao je za Al Jazeeru, misleći na najviši stepen borbene spremnosti.

„Mislim da će Turska pokušati izazvati mnogo paralelnih kriza“, kaže Syrgios, predviđajući izbjegličku krizu praćenu prisutnošću broda za istraživanje nafte i plina i broda za bušenje na području koje Grčka smatra svojom pomorskom jurisdikcijom.

Odnosi dva saveznika iz NATO-a ostali su napeti nakon što su prije dvije godine došla na rub sukoba. Grčka i turska mornarica pratile su jedna drugu u Egejskom moru i na istoku Mediterana cijelo ljeto nakon što je Turska tamo poslala istraživački brod da traži podmorsku naftu i plin u vodama koje Grčka smatra svojim prema međunarodnom pravu.

Turska je rekla da neće odustati od istraživačkih aktivnosti u tom području, te nastoji nastaviti seizmička snimanja i istraživačka bušenja.

„Gledajući tursku strategiju 2019.-21, pokušavali su nas navesti da prvi upotrijebimo silu. Sada Turska shvata da se to neće dogoditi…, pa sada gledaju da to oni učine, pod opravdanjem prikazivanja Grčke kao okupatora istočnoegejskih otoka“, kaže Diakopoulos.

Turska je počela osporavati nenaseljene grčke otočiće 1996. godine, ali je prošle godine počela otvoreno osporavati grčki suverenitet nad naseljenim otocima u istočnom Egejskom moru.

U junu, Erdogan je od Grčke zatražio da prekine naoružavanje egejskih otoka koji imaju demilitarizirani status i da se pridržava međunarodnih sporazuma. U augustu je sugerirao da bi mogao narediti invaziju.

Lider nacionalističke Partije pokret Devlet Bahceli, Erdoganov koalicioni partner, pozirao je pored karte na kojoj se vide istočni grčki otoci, uključujući i Dodecanense i Krit, koji su prikazani kao turska teritorija.

‘Sve ćemo iz izbaciti’

„Otoci, na kojima su Grci nezakonito i nepravedno, naše su pravo“, rekao je Bahceli prošlog mjeseca.

„Grci ne bi trebali testirati naše strpljenje. Ako hoće još jednom da ih se tjera na more, neka nam kažu pa ćemo ih sve izbaciti, kazao je”.

Bahceli je aludirao na Grčko-turski rat od 1919. do 1922. godine, kada su turske snage porazile grčke, koje su pokušale osvojiti zapadnu Anadoliju.

Dogovorom iz Lausanne 1923. godine Grčkoj je dato pravo na otoke na istoku Egejskog mora, ali joj je određen limit na vojnu infrastrukturu koju na njima može imati.

Turska tvrdi da je Grčka prešla te limite i da zato treba predati otoke.

SAD i Evropska unija, pak, tvrde da grčki suverenitet nad otocima ne dolazi u pitanje.

Bilateralni odnosi su se dodatno obrušili nakon što je Mitsotakis u maju prošle godine rekao da Turska želi nadograđene avione F-16 koje je zatražila od SAD-a, koristiti za narušavanje grčkog zračnog prostora.

Grčka je ove godine zabilježila više od 7.000 takvih prekršaja.

„Posljednja stvar koju NATO treba u trenutku kada je naš fokus na pomoći Ukrajini da porazi Rusiju je još jedan izvor nestabilnosti na jugoistočnom krilu NATO-a. I tražim od vas da to uzmete u obzir kada budete donosili odluke o odbrambenim nabavkama koje se tiču istočnog Mediterana”, rekao je Mitsotakis, što je Erdogana navelo da kaže da se više nikada neće sastati s Mitsotakisom.

Najvažnija dva pitanja

Odnose Turske i Grčke najviše kvare dva pitanja, a jedno od njih su teritorijalne vode.

Prema Zakonu mora UN-a (UNCLOS), „svaka zemlja ima pravo odrediti širinu svojih teritorijalnih voda na najviše 12 nautičkih milja (22 kilometra)“, što znači da Grčka može polagati suverenitet nad 72 posto Egejskog mora.

Turska dovodi u pitanje ta 22 kilometra.

I Grčka i Turska trenutno polažu pravo na šest nautičkih milja (11 kilometara) teritorijalnih voda u Egejskom moru, ali i 12 nautičkih milja (22 km) od svojih obala.

Drugi problem odnosi se na suvereno pravo na istraživanje podmorja izvan teritorijalnih voda, poznatih kao ekskluzivih ekonomskih zona (EEZ).

UNCLOS je Grčkoj dodijelio 500.000 kvadratnih kilometara EEZ-a u Egejskom moru i na istoku Mediterana.

Turska nije potpisnica UNCLOS-a i protivi se odredbama, a 2019. je sa Libijom potpisala pomorski sporazum kojim je uspostavila koridor kroz grčki EEZ.

EU je taj turski potez označio „nelegalnim“, no, Turska je ranije ovog mjeseca sa Libijom potpisala još jedan ugovor, o „istraživanju i bušenju“, najavljujući da će u te vode poslati istraživačke brodove.