Iseljenici o mjerama za povratak u Hrvatsku ni ne razmišljaju

Godinama unazad stručnjaci ukazuju kako se Hrvatska suočava s velikom demografskom krizom čije se posljedice vide u sve praznijim gradovima i selima. Sve to toliko je daleko otišlo tako da su gradovi više nego poluprazni u odnosu na vrijeme od prije 20 ili 30 godina. U isto vrijeme mnogo je i sela gdje se u prve razrede nije upisao niti jedan učenik u osnovne škole. Pravi razmjeri ove demografske pošasti vidjet će se kada se budu objavili rezultati popisa stanovništva koji je u Hrvatskoj proveden prošle jeseni. Iako rezultata još uvijek nema mogu se čuti procjene kako je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.

U borbi protiv „bijele kuge“ s raznim mjerama ranijih godina uključile su se brojne općine, gradovi i županije tako da se isplaćuju sve više naknade za rođenu djecu, stipendije, pomažu kupovine prve nekretnine za mlade obitelji, sufinancira kupovina knjiga i školske opreme… I Vlada Hrvatske se uključila kroz razne mjere, a sada je predstavljena i mjera pod nazivom „Biram Hrvatsku“.

„Ovo je šansa onima koji su u posljednje vrijeme otišli u neku od zemalja članica EU-a, da pronađu možda motiv, nišu i želju da se vrate. Neki hoće, neki neće. Vlada je tu da pruži mogućnost”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

‘Svi koji imaju dobar poslovni plan, imaju šansu’

Pojasnio je i kako se radi zapravo o mjeri kroz koju bi se potaknuli oni koji su ranijih godina napustili Hrvatsku i u potrazi za boljim životom odselili u neku od zemalja EU. Prema njegovim riječima, demografska revitalizacija Hrvatske ključna je egzistencijalna tema za Hrvatsku, zbog starenja stanovništva i negativnog trenda prisutnog posljednjih 70 godina. Pri tome je pohvalio politiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je u posljednjih pet godina, kroz aktivne mjere zapošljavanja, dodijelio oko 5,5 milijardi kuna (730 milijuna eura), dok je za mjeru “Biram Hrvatsku” u proračunu za 2022. godinu predviđeno milijardu i 20 milijuna kuna (135 milijuna eura).

„Svi koji imaju dobar poslovni plan, imaju šansu. Za Hrvatsku je, uz tu globalnu temu, najvažnije pitanje demografije, jer nam stanovništvo stari, imamo negativan trend posljednjih 70 godina. Netko tko recimo danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, a možda ipak računa imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje, u Njemačkoj, Italiji Švicarskoj ili bilogdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj. Ako bude prijavio se na ovu mjeru, ako poslovni plan bude odobren, može maksimalno dobiti do 200.000 kuna (26.500 eura)“, poručio je Plenković.

Inače, prema važećim odredbama za mjeru samozapošljavanja moguće je maksimalno dobiti do 130.000 kuna (17.300 eura) za provedbu poslovnog plana koji prethodno HZZ mora odobriti. S novom mjerom želi se podići taj prag sa 130 na maksimalnih 150 tisuća kuna (sa 17.300 na 20.000 eura). Uz to one koji su u posljednje dvije godine barem godinu dana bili zaposleni u jednoj od članica EU-a dodatno će se motivirat s dodatnih 50.000 kuna (6.640 eura) na povratak. Na taj način potencijalni povratnik u Hrvatsku za svoj poslovni plan može od države maksimalno dobiti 26.500 eura.

Kritičari prijedlog smatraju lošim

Vlada predviđa sličnu mjeru i za migracije unutar Hrvatske. Nadležni su svjesni trenda da ljudi iz ruralnih sele u urbana područja, gdje tada žive u stanovima koji su često manje kvadrature, a zbog čega ne mogu planirati više djece. Na taj način se žele potaknuti migracije iz urbanih u ruralna područja, poput Dalmatinske Zagore, Like, Gorskog Kotara, Banije i Slavonije. Njih bi se uz istu opciju samozapošljavanja, dakle potporu do 150.000 kuna (20.000 eura), dodatno motiviralo s dodatnih 25.000 kuna (3.320 eura), što je maksimalnih 175.000 kuna (23.240 eura).

Ipak, mnogi na ovu demografsku mjeru Vlade gledaju i na drugačiji način. Tako je izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin rekao kako se radi o lošem prijedlogu te da ministri i premijer, kao i njihovi savjetnici ne shvaćaju neke elementarne stvari.

„Kao prvo, puno naših sugrađana se iselilo ne toliko zbog ekonomskih razloga koliko zbog nezadovoljstva općom klimom u Hrvatskoj i smjerom u kojem Hrvatska ide. Taj smjer se ne mijenja i oni se zbog ovakve ponude sigurno neće vratiti u Hrvatsku. Također, većina ljudi koji su otišli nema poduzetničkog duha i ne može se očekivati da će se odjednom početi ponašati kao poduzetnici”, rekao je Oreščanin.

Prema njegovim riječima, premijer Plenković je s ovim prijedlogom dodatno razljutio poduzetnike koji su, unatoč svemu, ostali i razvijali posao u Hrvatskoj te godinama plaćali poreze i doprinose od kojih se hranila nesposobna birokracija koje buja iz godine u godinu.

“Poslije svega toga i svih problema s kojima smo se suočavali tijekom proteklih godina sada premijer predlaže da se od tog novca još plaća i poticaj da se vrate oni koji godinama nisu ništa pridonijeli, nego su poreze i doprinose uplaćivali u drugim državama”, istakao je Oreščanin.

Potrebne prethodne mjere

Na ovu temu razgovarali smo i s hrvatskim demografom Draženom Živićem, pomoćnikom ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Po riječima Živića, svaku mjeru kojom se želi nešto popraviti treba gledati s odobravanjem i nadom da će ona nešto promijeniti na bolje. Na takav način i on gleda na mjeru „Biram Hrvatsku“ iako je svjestan da ona već u početku ima nekih nejasnoća i manjkavosti. Prije svega, to je činjenica što se, kako je rekao, ne zna koliko dugo će ta mjera biti na snazi, odnosno, hoće li ona vrijediti samo jednu godinu ili će pak biti na snazi nekoliko narednih godina.

„Ako će biti na snazi nekoliko narednih godina, onda se mora znati i koliko godina. Odluka o iseljenju iz Hrvatske nikome nije bila lagana, a isto tako nije laka niti odluka o povratku. Ljudima se mora dati vremena da razmisle, srede neke stvari tamo gdje sada žive, a vjerojatno i pripremi teren za povratak. Ljudi imaju djecu koja idu u škole, kredite… Radi se o bitnim stvarima i to nitko ne može srediti preko noći”.

Još važnija činjenica je da su ljudi vrlo često Hrvatsku napustili nezadovoljni zbog niza stvari koje su im smetale u domovini. Tu su, primjera radi, korupcija, nepotizam, izostanak nekih elementarnih uvjeta za život u sredinama u kojima su živjeli i slično.

„Da bi se netko vratio i uzeo tih 200.000 kuna, koji nisu mali novac, moraju se prvo te neke stvari srediti i postaviti na noge. Ako je obitelj otišla iz sredine gdje nema vrtića ili interneta, kao i nekih drugih stvari, kako se može očekivati da se ta osoba iz sredine gdje radi, zarađuje i ima sve te uvjete za život sada vrati nazad. Dakle, prvo je potrebno sve te preduvjete srediti, napraviti što se može, a onda se može očekivati povratak ljudi. Mjera ‘Biram Hrvatsku’ je dobro zamišljena, ali ona mora biti kruna svega napravljenoga prije nje da bi dala prave rezultate“, istakao je Živić.

Podsjetio je kako je veliki broj iseljenika iz Hrvatske državu proteklih godina napustio zajedno sa članovima obitelji što samim tim znatno otežava njihov povratak. Svi oni su kroz godine našli poslove, stanove, stekli nove prijatelje…

Ne razmišljaju o povratku

Ipak, u svemu ovome ključna su mišljenja običnih ljudi koji su tijekom proteklih godina napustili Hrvatsku i danas žive širom EU ili pak u nekim drugim bogatim država svijeta poput Kanade, Autralije… Jedan od njih je i Dalibor Jović iz Vukovara koji je Hrvatsku napustio još 1999. godine i od tada živi u Engleskoj.

„Vidio sam tu mjeru ali me ona uopće nije previše zainteresirala. Trenutno niti ne razmišljamo o povratku u Vukovar ili Hrvatsku. Živimo ovdje više od 20 godina, imamo poslove, djeca studiraju, tu su nam prijatelji… Navikli smo se na ovaj način života i zaista se nitko od nas ne vidi u Hrvatskoj idućih godina. Možda do toga povratka i dođe kasnije, kada odemo u mirovinu ali niti to nije sigurno. Tada će doći unučad i sve što ide uz to tako da ćemo vjerojatno u Hrvatsku i dalje dolaziti na godišnji odmor“, rekao je Jović.

Neki od onih koji su napustili Hrvatsku proteklih godina su još oštriji te jasno kažu što im je sve smetalo. Pri tome ne štede ni politiku, političke stranke, odnose unutar društva…

„Gdje da se vratim i što da radim? Da se vratim pa da i dalje ovisim o nekom gradonačelniku i njegovoj dobroj volji. Iskreno, ne želim se vratiti dok je na snazi tolika razina korupcije i gdje moraš biti član HDZ-a, SDP-a, Domovinskog pokreta ili nekoga četvrtog da bi mogao raditi. Živim u Njemačkoj šest godina i ovdje smo zadovoljni. Radimo, država je uređena i sve funkcionira kako treba. Dakle, mjera je u redu, ali – ne hvala“, kaže nam Ivica Marić iz okolice Vukovara.

Iseljenici iz Hrvatske s kojima smo razgovarali iznijeli su niz razloga što im je sve smetalo u Hrvatskoj prije nego što su donijeli odluku da se isele. Tu su i stalno podsjećanje na rat, vraćanje u prošlost, ustaše, četnici, partizani, Srbi, Hrvati… Kako kažu ništa od toga proteklih godina nije riješeno tako da o mjeri „Biram Hrvatsku“ niti ne razmišljaju.