Talas omikrona: Trebamo li skratiti vrijeme samoizolacije?

Dolazak omikrona je još jednom promijenio tok pandemije. Pojačana prenosivost ove varijante COVID-19 znači da rekordan broj ljudi biva zaražen širom svijeta, a sa svakim slučajem dolazi period izolacije za svakog pojedinca i za njegove bliske kontakte.

Većina država je okončala svoje programe odsustva, tako da iako im je osoblje bilo na bolovanju zbog COVID-19, morali su raditi, često s nedovoljno osoblja. Još gore od tog, zdravstveni i drugi radnici na prvoj liniji moraju uzeti neko vrijeme slobodno, što potencijalno rezultira kašnjenjima u ključnim tretmanima za njihove pacijente.

Podstrek da se primi tzv. buster doza vakcine protiv nove varijante naišao je na manji entuzijazam nego ranije, gdje se ljudi muče s umorom od vakcine i pitaju se ima li kraja konstantnim vakcinacijama. Ali busteri zaista pomažu da se zaštitimo protiv ozbiljne kliničke slike, sve i ako nužno ne štite od same zaraze virusom.

Neki su stava da bismo, iz razloga što se omikron doima „blažim“, trebali olabaviti pravila u vezi restrikcija i izolacije. Ja sam stava da je to brzopleto reagovanje na virus koji ima potencijal da uzrokuje multisistemske simptome koji mogu trajati dosta dugo.

Kakvog god da ste stava po ovom pitanju, omikron ima potencijal da uzrokuje ogromne probleme u oblasti radne snage, što su prepoznale vlade SAD-a i Velike Britanije, koje su obje skratile vrijeme samoizolacije za pozitivne osobe.

Američki zdravstveni zvaničnici su prepolovili preporučeno vrijeme izolacije za ljude sa asimptomatičnim COVID-19 sa 10 na pet dana, usred porasta broja oboljelih, a Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je ažurirao svoje smjernice 27. decembra 2021. CDC preporučuje nošenje maske u prisustvu drugih ljudi narednih pet dana. Ali stručnjaci su kritikovali SAD zbog nepostojanja obaveze testiranja kako bi se okončala izolacija, tvrdeći da će to što rano dozvoljavaju ljudima da prekinu izolaciju samo dovesti do zaraze većeg broja ljudi. Ovo je posebno zabrinjavajuće za one koji rade sa ranjivim kategorijama ljudi koje mogu zaraziti ukoliko ni oni sami nisu potpuno zdravi.

Velika Britanija je također promijenila pravila o samoizolaciji u decembru, smanjivši obaveznu samoizolaciju sa 10 na sedam dana, pod uslovom da ljudi imaju negativan test lateralnog toka šesti i sedmi dan – sa testovima koji se rade sa razmakom od 24 sata. Dok raste broj oboljelih u Velikoj Britaniji i svjedoci smo rekordnog manjka osoblja u raznim industrijama, raste pritisak na vladu da dodatno smanji vrijeme izolacije ili da ukine PCR testiranje kod pozitivnih na testu lateralnog toka ali koji nemaju simptome – što bi oboje moglo biti opasno.

Dok neke države mijenjaju preporuke u vezi vremena izolacije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nije to učinila. Oni kažu da bi ljudi koji su pozitivni na COVID trebali u izolaciju na 14 dana. Države kao što su Njemačka i Jordan slijede ovaj savjet, dok Francuska i Japan imaju 10-dnevnu izolaciju na snazi.

Ko je, dakle, u pravu? Jesu li ove promjene politike zasnovane na nauci zaštićivanja ljudi od COVID-a, ili njima upravlja ekonomski utjecaj koji će odsustvo osoblja imati na biznise?

Odgovor leži u poznavanju činjenice koliko dugo su ljudi zarazni prije nego što se razbole od COVID-a.

Opsežna studija, objavljena prošle godine u JAMA Internal Medicine otkrila je da su ljudi zaraženi virusom najzarazniji dva dana prije i tri dana nakon što razviju simptome. CDC se referirao na ovaj vremenski period zaraznosti u saopštenju za medije kada su reducirali vrijeme izolacije.

Ali ovi podaci se odnose na neke, a ne na sve ljude, a za COVID znamo da je nepredvidiv.

Ima smisla da će neki od ljudi koji izađu iz karantina nakon pet dana, vjerovatno širiti virus u poređenju sa onima koji izađu nakon 10 dana. Odluka da se reducira vrijeme izolacije, onda, je jasno kompromis u menadžmentu rizika i minimiziranju remećenja ekonomije i šireg društva. To je igra na sreću i činjenica da CDC ne preporučuje negativne testove lateralnog toka prije okončanja izolacije naišla je na snažnu kritiku od mnogih naučnika. Iako testovi lateralnog toka nisu savršeni, potreba za posjedovanjem negativnog rezultata testa kako bi se pustili ljudi iz izolacije ranije čini se razboritom, posebno sada kada imamo novu veoma zaraznu varijantu kao što je omikron.

Britanski pristup reduciranju vremena izolacije na sedam dana povećava rizik prenosa od strane pojedinaca koji su oslobođeni karantina. Međutim, odluka ove države da koristi negativne testove lateralnog toka kako bi pustila osobe iz karantina čini se razumnijom od američkog pristupa i pomoći će da se ublaže rizici.

Analiza britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) sugeriše da sedmodnevni period izolacije zajedno sa dva negativna testa lateralnog toka ima gotovo isti zaštitni efekat kao i 10-dnevna izolacija bez testiranja lateralnog toka za ljude sa COVID-19. Ali ključna riječ ovdje je „gotovo“, što ukazuje na to da je zaštitni efekat na koji se referiraju niži ali izbalansiran u odnosu na ekonomsku potrebu, to je rizik koji vrijedi preuzeti.

Testovi lateralnog toka, iako nesavršeni, jesu dobri u pronalaženju najzaraznijih pojedinaca. Pregled 64 studije koji je uradila mreža Cochrane otkrio je da ovi testovi pravilno identifikuju u prosjeku 72 posto ljudi koji su zaraženi virusom i imaju simptome i 78 posto unutar prve sedmice nakon što su oboljeli. Ali kod ljudi bez simptoma, ova brojka opada na 58 posto. To, jasno, zabrinjava, budući da su oni kojima je dozvoljeno da prekinu izolaciju su osobe bez simptoma, a prema ovom pregledu, samo 58 posto onih koji imaju virus će biti pozitivno i morat će i dalje u izolaciju, dok će ostali biti slobodni da se kreću u društvu.

Naravno, onima koji su tek pušteni iz izolacije se preporučuje oprez: nosite maske, držite distancu i izbjegavajte zatvorene pretrpane prostore gdje je to moguće. No, neće se svi pridržavati ovih pravila.

Druga začkoljica jeste reducirana efikasnost vakcina i rizik od ponovne infekcije omikronom kod onih koji su prebolovali prethodne varijante. Ranije puštamo ljude iz izolacije, od kojih je moguće da je mali postotak i dalje zarazan virusom od kojeg mogu oboljeti vakcinisani ili oni koji su ranije bili izloženi virusu, pa je ovaj ciklus osuđen na ponavljanje.

Sve ove odluke se svode na balansiranje zdravlja i ekonomije. Ironija je, naravno, u tome, da ne možete imati zdravu ekonomiju bez zdrave radne snage, pa je ovo dvoje neraskidivo povezano. Ostaje da se vidi šta će ove odluke značiti za radnu snagu, hospitalizacije i generalnu dobrobit populacije, ali ako postoji jedna stvar koju nas je ova pandemija naučila, onda je to da su zemlje koje su bile isuviše oprezne tokom pandemije bolje prošle u pogledu zdravstva i ekonomije.

Izvještaj o napretku: ‘Novi’ soj COVID-a detektovan u Francuskoj

Jedna stvar koju svi znamo je da virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19 mutira. Ovaj virus je prošao kroz mnogobrojne varijante osim te dvije, ali one, zajedno sa originalnom varijantom koja se pojavila iz Wuhana, su glavne koje su utjecale na tok ove pandemije.

U Francuskoj je sada detektovana nova varijanta sa 46 mutacija i 36 brisanja u svom genetskom kodu. Otkrivena je kroz PCR testiranje u regiji Marseille; prva osoba koja je imala pozitivan test na ovu varijantu nedavno se vratila iz Cameroona. Ovu varijantu, kojoj su dali naziv B.1.640.2 – pomno prati Institut mediteranske univerzitetske bolnice za zarazne bolesti (IHU), koji ju je prvi identifikovao.

Ovaj tim kaže da ova varijanta nije u potpunosti nova i da je podvrsta prethodno identifikovane koja je u svjetskoj bazi podataka zabilježena u januaru prošle godine. Originalna verzija ove francuske varijante, nazvane B.1.640 – otkrivena je u nekoliko država prošle godine, sa najvećim koncentracijama u Republici Kongo, kada ju je WHO označio „varijantom pod prismotrom“. Ova francuska verzija još nije detektovana u bilo kojoj drugoj državi i WHO je nije proglasio „varijantom koja izaziva zabrinutost“.

Prerano je da se kaže koji će efekat ova varijanta imati, ako ikakav, na globalnu pandemiju. Iako ima veliki broj mutacija, morat će biti iznimno prenosiv da bi se takmičio sa omikronom, a brzina kojom se širi u Francuskoj sugeriše da ovo nije slučaj.

Najpametnije je pažljivo pratiti varijantu B.1.640.2 kao što trebamo sa svim varijantama sa ovim brojem mutacija, ali bez panike. Znat ćemo više kako budu pristizali novi podaci.

Dobre vijesti: briga o mentalnom zdravlju tokom talasa omikrona

Teško je pobjeći od vijesti o korona virusu i da, svjestan sam koliko ironično ovo zvuči usred članka o korona virusu. Ali biti informisan i biti preopterećen su dvije potpuno različite stvari.

Za mentalno zdravlje je važno uzeti pauzu od ciklusa vijesti. Dobiti informacije o tome kako možete smanjiti rizik od obolijevanja od COVID-a i na koje simptome trebate obratiti pažnju ukoliko se zarazite je važno, ali ne želimo da živite u strahu.

Odredite vremenske periode tokom kojih možete čitati nepristrasne, činjenične vijesti o virusu i nakon tog se isključite. Budite strogi prema sebi u vezi ovoga, lako je nastaviti listati vijesti i ne shvatiti da je vrijeme prošlo.

Svaki dan odredite vrijeme u kojem ćete raditi nešto u čemu uživate. Ako ste zauzeti, dobro je napraviti listu stvari koje trebate završiti i na nju staviti „vrijeme za sebe“; sve i ako je to samo nekoliko minuta, veće su šanse da ćete to na taj način i uraditi. To može biti vježbanje, gledanje omiljene TV emisije ili čitanje knjige – nešto što radite samo za sebe.

Vježbanje je ključno za dobro mentalno zdravlje, pa će vam ako budete aktivni najmanje pet puta sedmično, to pomoći da lučite više hormona za dobro raspoloženje i da se bolje osjećate. Kada prvovodite vrijeme vani, u prirodi, to ima sličan efekat, pa brza šetnja, trčanje ili vožnja bicikla vani u zelenom prostoru je sjajan način da provedete pola sata dnevno a možete čak sa sobom povesti i članove porodice.

Raznovrsna, bogata ishrana nije dobra samo za vaše tijelo već i za vaš um. U vašim crijevima živi bezbroj dobrih mikroorganizama koji pomažu proizvodnju većine hormona za dobro raspoloženje, ali i oni trebaju biti sretni. Kada jedete cjelovitu hranu kao što su mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i povrće, možete osigurati da su oni zdravi, a oni će vas zauzvrat čuvati zdravim.

I san je važan, a ne smatramo ga prioritetom koji bi trebao biti. Kvalitetno spavajte sedam do osam sati tokom noći. Izbjegavajte kofein pred spavanje i isključite sve ekrane. Napravite sebi toplu kupku i opustite se prije odlaska u krevet kako biste pospješili kvalitetan san. Dokazano je da je san koristan za naše raspoloženje i da pomaže reducirati rizik od dijabetesa tip 2, srčane bolesti, pa čak i nekih rakova. To je sjajno, sve što trebate uraditi je leći i dopustiti da se desi.

Ako vam postaje previše stvari s kojima se trebate nositi i ako osjećate da vam raste nivo anksioznosti i da ste slabog raspoloženja većinu vremena, razgovarajte sa zdravstvenim profesionalcem koji će vas savjetovati o mnogim načinima na koje možemo pomoći – to ne moraju biti lijekovi ako ih ne želite; postoji mnogo drugih načina borbe protiv lošeg raspoloženja i anksioznosti.

Lična priča: Kako UK planira izaći na kraj sa COVID-om koji utječe na zdravstvene radnike?

Po prvi put u toku ove pandemije, broj oboljelih od COVID-19 u Velikoj Britaniji premašio je 200 000 4. januara 2021. Stvarni broj je vjerovatno mnogo veći jer su ovo samo slučajevi koji su detektovani na PCR testovima. Porast broja oboljelih, koji su zdravstveni profesionalci i očekivali zbog manjka mjera ublažavanja u Velikoj Britaniji da se pomogne suzbiti širenje, podstakli su premijera Borisa Johnsona da stane za govornicu i obrati se naciji u televizijskom prenosu.

U svom obraćanju, Johnson je rekao kako se nada da bi Engleska mogla „izaći na kraj“ sa trenutnim talasom COVID-a bez daljnjih restrikcija, ali je priznao da bi Nacionalna zdravstvena služba (NHS) mogla biti „privremeno preopterećena“.

Razočaran sam, ali ne i iznenađen riječima koje je upotrijebio.

Johnson je pod ogromnim političkim pritiskom od članova svoje stranke da ne uvodi dodatne restriktivne mjere kako bi suzbio širenje virusa.

Ali moramo razjasniti šta će „izlazak na kraj s njim“ značiti za britansku javnost. Iako je prihvaćeno da je omikron manje ozbiljan za mnoge, to nije istina za sve i oni sa već postojećim oboljenjima, stariji i nevakcinisani bi se mogli ozbiljno razboljeti i nepreživjeti.

Već smo vidjeli kako niz bolnica širom Velike Britanije proglašava velike incidente dok se bore da izađu na kraj sa brojem ljudi koji dolaze zbog COVID-a i drugih bolesti; to znači da će planirani tretmani i operacije za one koji već čekaju dugo vremena biti odgođeni ili čak otkazani.

Osoblje unutar NHS-a se ne „osjeća“ preopterećeno, NHS jeste preopterećen.

Manjak osoblja neće pogoditi samo NHS. Mnoge škole prijavljuju manjak nastavnika i postoji rizik da bi bez osoblja u školama, nastava mogla biti vraćena na online sistem, nešto što je utjecalo i na obrazovanje i na dobrobit djece. Šta se, dakle, može uraditi?

Preporuka da se nose maske FFP2 ili N95 u svim zatvorenim prostorima, ali posebno kliničkim, će pomoći da se reducira širenje virusa. SARS-CoV-2 se prenosi zrakom, a ove maske filtriraju više od 95 posto aerosolnih čestica. Preporučivanjem ovih maski mogli bismo pomoći da se značajno smanji prenos virusa s osobe na osobu.

Postavljanje uređaja za filtriranje zraka u školama i zatvorenim prostorima visokog rizika također će pomoći da se smanji broj zaraženih i da se ljudi zadrže na radnim mjestima. Budući da su se djeca vratila u škole nakon božićnih praznika, postoji stvarna bojazan da bi broj zaraženih mogao porasti jer bi se oni mogli zaraziti i donijeti virus ranjivim članovima porodice. Prečišćivači zraka u učionicama će pomoći da se to ublaži.

Velika Britanija je već morala podnijeti više od 150 000 smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-om, i mi koji smo dio NHS-a smo umorni. Potrebno nam je da se uradi više na zaštiti naših pacijenata, naše djece i našeg mentalnog zdravlja.

Pitanje čitatelja: kako možete razlikovati COVID-19 i prehladu ili gripu?

Kratak odgovor je da je to veoma teško.

Iako su originalni simptomi COVID-a bili sasvim jasni – novi uporni kašalj, groznica i gubitak čula mirisa i okusa – omikron i delta su nam pokazali da, kako virus mutira, novi simptomi postaju češći.

Aplikacija za proučavanje COVID-a ZOE, koja prati simptome onih koji su pozitivni na COVID, pokazala je da je pet glavnih simptoma kod ljudi prije testiranja: curenje nosa, glavobolja, umor, kihanje i bolno grlo.

Jasno je da se mnogi od ovih simptoma preklapaju sa običnom prehladom ili gripom.

S brojem zaraženih omikronom takvim kakav je, moj savjet je da pretpostavite da je vaša prehlada kriva dok se ne dokaže suprotno. To jeste, ako imate simptome koji bi mogli ukazivati na prehladu, uradite PCR test da isključite COVID.

Ne mogu vam reći koliko je mnogo mojih pacijenata insistiralo da ima prehladu ili upalu pluća, sigurni da nije COVID, da bi na testu za korona virus ili PCR testu bili pozitivni. Zato molim vas, ako imate simptome, bez obzira koliko blagi bili, testirajte se.