Politika se snažno uplela u popis stanovništva

Za Popis stanovništva se uvijek kaže kako je jedan od temeljnih dokumenata svake države na osnovu kojega se prave planovi, procjene i razni drugi dokumenti. Prema najavi Državnog zavoda za statistiku (DZS) Popis stanovništva 2021. godine odvijat će se u dvije faze. Prva faza popisa stanovništva trajat će od 13. do 26. rujna kada će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani dok će u drugoj fazi, koja se odvija od 27. rujna do 17. listopada, popisivači izlaziti na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana.

Koliko nas ima?

Nakon obavljenoga Popisa stanovništva, koji se vrši svakih deset godina, doznat će se točan broj stanovnika Hrvatske ali i broj nacionalnih manjina, onih visoko obrazovanih, neobrazovanih… Iz DZS ističu kako su svi prikupljeni podaci sigurni, da se oni vode kao službena tajna te da ti podaci ne mogu izaći iz Zavoda u pojedinačnom obliku.

Prema rezultatima Popisa iz 2011. godine Hrvatska broji 4.284.889 stanovnika. Radi svih migracija, iseljavanja i drugoga očekuje se kako će taj broj 2021. godine biti osjetno manje. Procjene DZS govore kako je Hrvatska 2020. godine imala 4,036.000 stanovnika dok neke druge procjene govore kako će Popis 2021. godine pokazati da u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna stanovnika. To tvrdi i demograf Stjepan Šterc koji već godinama unazad ukazuje na lošu demografsku sliku Hrvatske.

„Hrvatska ima oko tri milijuna i 850.000 stanovnika, što je i procjena napravljena na temelju Eurostatovih standarda, iako će Popis stanovništva vjerojatno pokazati veću brojku. Poznato je kako prema UN-im podacima Hrvatska spada među najstarije populacije u svijetu, a pri tome se nalazimo na Balkanu koje je područje demografski najugroženije na cijelom svijetu. Svi podaci govore kako je Hrvatska ušla u demografski slom“, rekao je Šterc.

Govoreći o demografskim pokazateljima napominje kako Hrvatska već 30 godina ima više  umrlih nego rođenih kao i da je udio starijih od 65 godina premašio udio mlađih od 18 godina. Stručnjake posebno zabrinjava činjenica da se broj učenika iz godine u godinu smanjuje za osam do devet tisuća.

Popis i politika

Međutim, koliko god će prikupljeni podaci pokazati točne brojke broja stanovnika u Hrvatskoj i slično i prije nego li je Popis započeo u cijelu priču se uključila politika. Među prvima je sumnju u skori Popis stanovništva iznio gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. On je još sredinom 2020. godinu, više od godinu dana od početka Popisa, kazao kako je Grad Vukovar radi još svježih događaja iz prošlosti „životno zainteresiran za objektivan i točan popis stanovništva jer je prethodni svojim netočnim brojkama prikazao iskrivljenu sliku stvarnoga stanja te se već čitavo desetljeće borimo s posljedicama kaosa koji nam je ostavio“.

„U Republici Hrvatskoj je do sada popisivanje stanovništva shvaćeno kao politička kategorija kojom su političke sfere slobodno manipulirale. Ako je suditi po političkim dogovorima prilikom izglasavanja Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, možemo očekivati nastavak manipulacija koje na štetu svih naših građana već dugi niz godina provode različiti etnobiznismeni. Zahtijevamo da Popis stanovništva 2021. godine bude točan i istinit, bez mogućnosti manipuliranja konačnim ishodom, bilo da je riječ o Vukovaru, Benkovcu, Vrgorcu, Kninu ili bilo kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj jer ga u suprotnome nećemo smatrati relevantnim”, rekao je Penava.

Tijekom epidemije korona virusa nije se previše pričalo o nadolazećem Popisu ali kako se bližio mjesec rujan i datum početka Popisa stanovništva o toj temi se počelo sve više i žešće govoriti. Tako je prije nekoliko dana nezavisna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto u saborsku proceduru uputila zahtjev za interpelaciju o radu Vlade RH oko nadolazećeg Popisa stanovništva. Njezinu interpelaciju je  potpisalo 17 saborskih zastupnika. Njome traže da se Popis odgodi za najmanje godinu dana zbog upitne vjerodostojnosti pripreme tog postupka.

Traži se odgoda

“Iako državna tijela planiraju početak Popisa stanovništva već od rujna, mi zahtijevamo odgodu za minimalno godinu dana jer je priprema cijelog postupka, prema mišljenju eminentnih demografskih stručnjaka, upitne vjerodostojnosti“, rekla je Vidović Krišto.

Pojašnjavajući svoj zahtjev kazala je kako je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Branko Bačić narušio kredibilitet Državnog zavoda za statistiku (DZS) jer je kazao kako će DZS udovoljiti zahtjevu Milorada Pupovca i u lokalnim sredinama, gdje Srbi imaju većinu, osigurati da popisivači budu pripadnici srpske manjine. Kazala je kako je Milorad Pupovac 28. veljače 2020. godine iznio „nevjerojatan, protuustavan i protudemokratski zahtjev da popisivači srpske manjine budu isključivo Srbi“. Prema njenim riječima to ne samo da je uvreda državi i njenim tijelima, nego i pripadnicima te manjine, – kao da oni nisu dostojni dati izjavu popisivaču koji je Mađar, Hrvat ili Nijemac.

“Kako je moguće da saborski zastupnik određuje provedbeni akt koji treba donijeti DZS, koji pak može i smije slijediti isključivo zakonski propisane procedure i međunarodne standarde? Bačićeva izjava govori da će DZS provoditi dogovor Bačića, Plenkovića i Pupovca, što znači narušavanje vjerodostojnosti budućeg rezultata popisa”, kazala je Vidović Krišto.

Sve te optužbe Bačićje demantirao kazavši kako ne postoji nikakav dogovor njega, Andreja Plenkovića i Milorada Pupovca.

„Da se Vidović Krišto malo bolje pripremila za pisanje svoje interpelacije onda bi lako provjerila da su klubovi zastupnika nacionalnih manjina glasali protiv donošenja Zakona o popisu stanovništva koji je Hrvatski sabor donio 26. ožujka 2020. godine. Lako je mogla utvrditi kako je Vlada odbila oba amandmana klubova zastupnika nacionalnih manjina. Vlada je odbila amandman zastupnika nacionalnih manjina koji se odnosi na mogućnost uvođenja drugog materinjeg jezika. Uz to, odbila je i drugi amandman zastupnika nacionalnih manjina o obveznom imenovanju popisivača pripadnika nacionalnih manjina proporcionalno zastupljenosti na pojedinim području jer se uvjeti koje moraju ispunjavati popisivači definiraju uputama DZS. Da se uvažena kolegica malo bolje pripremila lako bi utvrdila kako se donesena uputa DZS, u dijelu koji se odnosi  na popisivače nacionalnih manjina, ne razlikuje u odnosu uputa prema kojima su provedeni raniji popisi”, rekao je Bačić.

Budi e-Srbin

U isto vrijeme, svega nekoliko dana prije početka provedbe Popisa stanovništva, Srpsko narodno vijeće (SNV), kojemu je na čemu Milorad Pupovac, u cijeloj Hrvatskoj pokrenulo je kampanju pod nazivom „Budi e-Srbin“. Cilj kampanje je da se mobiliziraju pripadnici srpske nacionalne manjine da u što većem broju odazovu Popisu stanovništva i pritom izjasne kao Srbi. Za potrebe kampanje otvorena je i stranica e-srbin.hr na kojoj se nalaze, kako se navodi, odgovori na sva ključna pitanja vezana uz Popis za pripadnike i pripadnice srpske nacionalne manjine. Između ostaloga objašnjeno je koja prava srpske zajednice u Republici Hrvatskoj proizlaze iz službenog brojnog stanja, na koje se sve načine provodi Popis stanovništva ove godine, što je sustav e-Građani, koje se sve usluge mogu ostvariti preko njega i zašto je važan za Popis stanovništva, upute za digitalno samopopisivanje i komunikaciju s članovima zajednice oko popisa i druge korisne informacije korisne u provođenju aktivnosti vezanih uz popis – sve ove informacije mogu se pronaći na pomenutoj stranici.

„O rezultatima tog popisa ovisit će i mnoga prava koja ostvaruje srpska zajednica prema Ustavu i zakonima RH – zato je od vitalnog interesa zajednice da rezultati popisa što vjernije odražavaju stvarno brojno stanje Srba u Hrvatskoj, navodi se na stranici e-srbin.hr“, navode iz SNV-a.

Očigledno je kako je ulog veliki tako da niti „druga strana“ ne miruje. Tako se u Rijeci pojavio plakat na kojem se Srbe poziva da se izjasne kao Hrvati i pripadnici Hrvatske pravoslavne crkve. Na postavljenom jumbo plakatu, koji je izazvao veliku pozornost, stoje ti navoda: Hrvat, pravoslavac, Hrvatska pravoslavna crkva, koja su u kvadratićima ispred njih označeni kvačicom. S desne strane piše „Udruga hrvatskih pravoslavnih branitelja“.

Ovo je jedan od načina zastrašivanja i pritisaka na ionako osjetljivu srpsku zajednicu u Hrvatskoj, tipičan pokušaj asimilacije. Ideja da svi Srbi budu Hrvati, makar i pravoslavni, nije originalna i nova jer je postojala za vrijeme NDH, kada je Hrvatska pravoslavna crkva jedino djelovala. Njezina pojava sada neposredno pred Popis stanovništva i ima za cilj zastrašivanje i pritisak na pripadnike srpske zajednice, jer je većina manjinskih prava određena upravo brojem pripadnika. Stoga je jasno da postoje oni koji žele da Srba i pripadnika Srpske pravoslavne crkve bude što manje, rekla je saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov.

Kako je do početka Popisa ostalo još nekoliko dana za očekivati je kako će se i narednih dana politika baviti Popisom stanovništva.