‘Obični’ ljudi donacijama obnovili 36 objekata, država nijedan

Toga 29. prosinca 2020. godine područje Banije pogodio je jak potres jačine 6,3 po Richteru koji je u Sisku, Petrinji, Glini i okolnim selima izazvao velike štete.

Oštećeno je ili srušeno na stotine kuća, stambenih zgrada, objekata javne namjene te je odmah bilo jasno kako će za potpunu obnovu trebati i vrijeme ali i ogroman novac.

Iseljeno je na tisuće građana, a na teren su odmah izašli i najviši predstavnici vlasti u Hrvatskoj koji su obećavali brzu obnovu. Tada nitko nije niti mogao pretpostaviti kako devet mjeseci od potresa obnova na Baniji gotovo da neće niti krenuti.

Nema napretka

Upravo na to upozorava zamjenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić koja je ukazala glasno i jasno na dalje katastrofalno stanje na Baniji.

„Na području grada Gline država nije izgradila nijednu kuću. Nula. U isto vrijeme obični, ‘mali’, ljudi i udruge su putem svojih donacija obnovili 36 objekata. Statičari trebaju ponovno izaći na teren, pola tih žutih naljepnica su prešle u crvene nakon svih ovih potresa. Ljudi nakon devet mjeseci nisu priključeni ni na vodu ni na odvodnju. Postavljeni kontejneri prokišnjavaju i treba napraviti nadstrešnice nad njima“, rekla je Bakšić Mitić govoreći o trenutačnom stanju na Baniji kada je riječ o obnovi.

Govoreći o brojnim problemima istaknula je kako i dalje imaju problem s nedovoljnim brojem kontejnera. Trenutno im nedostaje 38 kontejnera. Podsjetila je kako je prije prošlogodišnjih lokalnih izbora predsjednik Vlade Andrej Plenković bio na otvaranju kontejnerskog naselja u Glini kada mu je rečeno da im nedostaje još 50 kontejnera. Ubrzo poslije te posjete dopremljeno im je više od pola kontejnera dopremljeno, ali ih još i fali.

„Treba oduzimati kontejnere, neki ljudi imaju po tri četiri, imaju kuće sa zelenim naljepnicama, meni je jasno da postoji strah kada je potres, i mene je strah, ali što je s ljudima koji imaju crvene naljepnice? To je sve presporo, ide jesen, ide zima, ja ne znam kako će ljudi izdržati u kontejneru, pogotovo ako se bude plaćala struja. Oni samo hoće jednu malu prostoriju kada dođe zima, gdje mogu naložiti vatru. Posjetili smo čovjeka kojem je sve srušeno. On moli samo malu kućicu, od 10 kvadrata, samo da ima jednu sobu, da stavi peć i krevet. Imamo puno praznih kontejnera bez sanitarnog čvora, što ćemo s tim ljudima?“, rekla je Bakšić Mitić.

Loš Zakon

Kada se govori o obnovi na potresom pogođenim prostorima svi ukazuju na činjenicu da je potrebno mijenjati Zakon o obnovi koji je pun nedorečenosti, nelogičnosti i usporava cijeli postupak. To tvrdi i gradonačelnik Gline Ivan Janković.

„Ljudi mi postavljaju pitanja na koja nema odgovore. Da bi ubrzali obnovu moramo detektirati problem, a to je samo nekoliko posto obrađenih zahtjeva. U ministarstvu graditeljstva nešto šteka. Ili je problem zakon ili netko ne radi svoj posao. Ako je problem Zakon oda ga trebamo mijenjati“, rekao je Janković.

Kako god, devet mjeseci od potresa i nakon brojnih obećanja na samome terenu ne vide se veliki pomaci u obnovi. Sve to prati i veliki skok cijena građevinskoga materijala koji cijelu tu priču dodatno otežava. O tome kako se i koliko radilo, ali i razmišljalo unaprijed, govori i činjenica da u ponedjeljak, 6. rujna, započinje nova školska godina a da još uvijek nisu izgrađeni sigurnosni koridori do njih. Drugim riječima učenici, ako se nešto u međuvremenu ne promijeni, neće imati siguran koridor za prolazak učenika do škole.

Spora obnova na Baniji razlog je brojnih kritika Vlade RH, resornog ministarstva kao i Stožera civilne zaštite.

„Pitanje je kako smo tek sada shvatili da su imovinsko – pravni odnosi problem kada smo to znali i kada se Zakon o obnovi donosio. To je se trebalo riješiti tada. Imamo sustav obnove jer Hrvatska je zemlja obnove. Za vrijeme rata, mi smo imali takvih problema, država je obnovila kuću i upisala se ako to netko nije mogao riješiti. Pogledajte Njemačku nakon poplava, oni ne pitaju može li se nego rješavaju, besplatno. Imate obiteljske kuće koje su u blokadi. Imate konstrukcijsku obnovu koja je 40 posto obnove, ljudi nemaju sredstava za cjelovitu obnovu, a država će vratiti 80 posto čega? Konstrukcijske? Ja sam gotovo svaki dan u kontaktu s ljudima koji su izbezumljeni i nemaju novca. Sistemske obnove nema ni za obiteljske kuće, a poseban tumor je centar grada i višestambeni objekti”, rekla je na tu temu bivša ministrica u Vladi RH Vesna Škare Ožbolt.

Stožer demantira

Na optužbe sa terena reagirao je i prozvani Stožer civilne zaštite koji navode kako se radi o opetovanim neistinama koje pojedinci iznose nakon potresa na Banovini. Dodaju i kako posebno žalosti što neistine dolaze od onih koji su nositelji vlasti niz godina i umjesto da prionu rješavati probleme ljudi u potrebi, konstantno dezinformiraju i unose nemir u ionako uznemireno stanovništvo na Banovini.

„Od nastanka potresa Vlada je sa svim svojim resorima nazočna na potresom pogođenom području i pomaže stanovništvu u svakodnevnim potrebama. Postavljeno je 2.288 stambenih kućica i kontejnera u kojima boravi 4.776 osoba, što u organiziranim naseljima što pojedinačno. Svo to stanovništvo organizirano se hrani putem Stožera, opskrbljuje svime onime što je potrebno za život. Posebno žaloste neistine kada je u pitanju obnova. Pretpostavka za obnovu jest uklanjanje oštećenih objekata čemu se pristupilo u manje od mjesec dana od potresa. Točno je da treba dobiti privolu vlasnika za to, točno je da mnogi nisu u Hrvatskoj ni EU, zato je Stožer svojim angažmanom pronašao veliki broj ljudi diljem svijeta i još uvijek radi na tomu. Takve volje ni želje kod nositelja vlasti na Banovini nismo primijetili“, navode iz Stožera.

Predstavljajući svoj dosadašnji rad ističu i kako je do sada uklonjeno 285 objekata razne namjene, a u postupku uklanjanja je još 18 za što je do sada utrošeno nešto manje od 25 milijuna kuna. Tvrde kako je se i obnovi odmah nakon potresa pristupilo sustavno, od prikupljanja zahtjeva putem mobilnih timova do njihove obrade.

„Pored svih neriješenih imovinsko pravnih odnosa i drugih administrativnih zapreka do sada je obnovljeno 400 kuća na potresom zahvaćenom području. I to u Petrinji 120, Sisku 78, Glini 52, Jasenovcu 24, Hrvatskoj Dubici 21, Sunji 11, Topuskom 11, Martinskoj Vesi 10, Hrvatskoj Kostajnici 10 i Gvozdu sedam. U postupku obnove je trenutno 187 kuća, a uskoro će se potpisati ugovori za još 3.000. Do sada je u obnovu kuća utrošeno preko 17 milijuna kuna“, navode iz Stožera civilne zaštite.

Plenković najavio bržu obnovu

Ubrzo nakon prozivki iz Gline potresom pogođeno područje posjetio je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je tom prilikom najavio kako će se ubrzati obnova na potresima pogođenim područjima. Isto tako najavio je i da će se zbog toga, ako će biti potrebno, Zakon o obnovi biti korigiran. I on je kao najveći problem u procesu obnove istaknuo imovinsko – pravne odnose.

„Ministarstvo graditeljstva i državne imovine dobilo je zadaću da pripremi plan eventualnih zakonskih izmjena. To su očekivanja naših sugrađana, to je u konačnici obveza nas, kao države i Vlade, da pomognemo. Zakon o obnovi je donesen praktički konsenzusom u Hrvatskom saboru. Vlada je izašla s tim zakonom, zakon je usvojen odmah na početku zasjedanja Sabora prošle godine, nije nitko imao primjedbi na sadržaj zakona. Najveći problem ovog zakona su imovinsko – pravni odnosi, ovdje malo manje, ali u Zagrebu su oni prepreka. To ćemo korigirati i stvar će se ubrzati”, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na obnovu kuća rekavši kako se ide obrnutim redoslijedom, odnosno prvo u sanaciju kuća koje su lakše stradale, sa zelenim naljepnicama pa se ide u crvene. I on je odbacio prigovore da država praktički nije na Banovini izgradila ni jednu kuću rekavši da je izgrađeno 400 kuća, u izgradnji je 180, a u rujnu će biti raspisani natječaji za oko 4.000 kuća.

“Očekujem da se cijeli proces ubrza, Vlada će na tom tragu raditi sa svim partnerima u ovom procesu. Dinamika obnove će ići jednom kad se uhoda i krene. Nema niti jedne situacije bilo gdje u svijetu s ovako velikim štetama, gdje se uspijeva u kratkom roku izgraditi ne znam koliko novih objekata, zamjenskih višestambenih zgrada ili kuća. Proces će krenuti, trajat će, trajala je obnova i nakon rata. Nitko ovdje nije obećao neko brzo rješenje preko noći, to je bilo jasno kad smo vidjeli razmjere šteta”, rekao je Plenković.

Sukobi čelnika

A, koliko je problema sa Zakonom i papirologijom ukazao je i ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba Damir Vanđelić koji je rekao kako cijeli postupak obnove područja stradalih u potresu treba ubrzati jer je od 650 milijuna kuna u proračunu do sada potrošeno samo 40 milijuna.

„Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je više od 12.860 zahtjeva dok je samo 2,9 posto obrađeno i poslano dalje. Jedan dio zahtjeva poslan je u Središnji državni ured, jedan dio u Fond za obnovu, a dio u obliku Rješenja i Odluka poslan je i samim građanima, onima koji su tražili oslobođenje od participiranja. Mali dio toga je proveden. Fond je zaprimio 680 akata od kojih je riješeno 87 posto njih“, rekao je Vanđelić koji je u više navrata do sada za sporost u obnovi prozivao Ministarstvo graditeljstva.

Više puta prozivan radi spore obnove ministar Darko Horvat kazao je kako i on može reći da nije zadovoljan s tempom obnove te da je radi toga želja rekonstruirati zakonodavni okvir.

„Potres se dogodio u Hrvatskoj, neki problemi koje pokušavamo raščistiti su stari više od 30 godina. Naša je želja i ja kolokvijalno mogu reći da ni mi nismo zadovoljni s tempom obnove, zbog toga je želja rekonstruirati zakonodavni okvir i neke stvari koje se paralelno ne mogu rješavati, jednostavno zaobići, ali pravno legitimno“, zaključio je Horvat.