Turska u plamenu: ‘Izgubili smo sve’

Razorni požari uništili su šume i sela, te usmrtili najmanje osam ljudi.

Manavgat je među mjestima koja su najpogođenija požarima (AFP)
Manavgat je među mjestima koja su najpogođenija požarima (AFP)

Južna obala Turske je u plamenu. Na šumovitim brežuljcima antalijskog okruga Manavgat, oblaci gustog dima podižu se ka nebu jedan za drugim, jer, svaki put kada se jedan šumski požar stavi pod kontrolu, čini se da se drugi rasplamsava.

Krvavo crveno sunce probija se kroz izmaglicu. Kako se vidljivost vraća, otkrivaju se ugljenisani, skeletni ostaci onoga što su ranije bile šume i sela. Mnogi vjeruju da je to samo posljednji znak da svijet ulazi u eru klimatske krize, a Turska za to nije spremna.

Tokom proteklih šest dana, 132 razorna požara divljala su južnim, ali i ostalim dijelovima Turske, usmrtivši osam ljudi, te spalivši najmanje 118.789 hektara zemlje, prema podacima Evropskog sistema o šumskim požarima.

Iako postoje kontroverze, mnogi u Turskoj vjeruju da su požari posljedica “sabotaže” – što je teorija koju potiču mnogi političari, no, oni se podudaraju i s mjesecima velike suše i ekstremnih temperatura.

Rekordnih 49,1 stepeni Celzija

Antalya, turistički centar koji u ovo doba godine bilježi prosječnu temperaturu između 30 i 40 stepeni Celzija, ove sedmice se pržila na preko 40. Dana 20. jula, Turska je zabilježila najvišu ikada temperaturu, 49,1 stepeni Celzija na jugoistoku zemlje.

Mnogi požari proširili su se na šume blizu turističkih destinacija koje su popularne među domaćim i inostranim turistima, kao što su Bodrum i Marmaris.

Manavgat je među mjestima koja su najpogođenija požarima. Tamo su sezonski požari uobičajeni, a čak i zdravi po lokalni ekosistem, no, grupe za zaštitu okoline tvrde da nikada nisu vidjeli nešto ovakvo.

Krajolik je isušen, a vjetar jak, naročito onaj koji puše sa sjeveroistoka, koji u Turskoj zovu „poyraz“, što vlastima otežava borbu da požare stave pod kontrolu.

Malo selo Sirtkoy, čiji glavni prihod dolazi od uzgoja lovorovog lišća koje se koristi za kuhanje, u nedjelju ujutro bilo je u plamenu. U roku od sat, mjesna škola je uništena, a mnoge kuće pretvorene su u ruševine.

„Dan prije, sve je bilo normalno“, kaže stanovnik Mustafa, koji nije želio reći svoje prezime, pokazujući na još tinjajuću gomilu kamenja, koja je ranije činila kuću njegovog prijatelja.

„Vatra se javila u pet ujutro i spalila ovo. U šest sati, vatra je nestala, ali u devet, vjetar ju je vratio“, dodaje.

Očajnička borba sa plamenom

Kada je ekipa Al Jazeere stigla u Sirtkoy u nedjelju poslijepodne, avioni, borbeni lovci i radnici neumorno su se borili da obuzdaju vatru. Mnogi od radnika nisu imali ništa za zaštitu pluća, osim jednokratnih hirurških maski.

Mještani su poljevali vanjske zidove i posjede vodom, očajnički pokušavajući zadržati plamen, dok su neki pitali zašto vlasti tek trebaju preuzeti odgovornost za nedostatak priprema za katastrofu za koju su mnogi mogli vidjeti da stiže.

Mnogi požari proširili su se na šume blizu turističkih destinacija koje su popularne među domaćim i inostranim turistima (Al Jazeera)

“Niko nije preuzeo odgovornost za ove požare. Nakon danas, nemamo više ništa“, kazala je Hatice Cinar, dok je iz obližnje šume dolazio zvuk rušenja izgorjelog drveća.

Cinar kaže da selo nije pogodno za uzgoj poveća ili stočarstvo, tako da mu jedini prihod dolazi od lišća. Ona ja imala oko 500 stabljika, te se nadala da će svom 18-godišnjem sinu osigurati budućnost, ali sada, sve je uništeno.

„Izgubili smo sve“, rekla je.

Tokom vikenda, predsjednik Recep Tayyip Erdogan i ministri u vladi posjetili su zajednice koje je uništila vatra, kako bi procijenili štetu i ponudili utjehu.

“Nastavit ćemo preduzimati sve neophodne korake kako bi zaliječili rane naše nacije, kompenzirali gubitke i poboljšali mogućnosti“, rekao je Erdogan, koji je obećao finansijsku pomoć vlade svima koji su pogođeni.

Mjere koje su najavljene obuhvataju i pokrivanje troškova stanarine, odgodu plaćanja poreza, osiguranja i rata kredita, kao i ponudu kredita bez kamata za male biznise.

Kritike na račun vlade

„Ne možemo učiniti ništa osim moliti za Božju milost zbog života koje smo izgubili, ali možemo zamijeniti sve što je spaljeno”, rekao je Erdogan.

Neki su kritikovali vladu zbog reakcije na katastrofu, a naročito zbog manjka kanadera u zemlji. Tako su u pomoć priskočili avioni iz Ukrajine, Rusije, Azerbejdžana i Irana, a Evropska unija u nedjelju je rekla da će poslati još tri.

Vatrogasci iz opština širom zemlje stigli su da pomognu ugroženim područjima. Ekipe dobrovoljaca ponudile su pomoć za raseljene, a članovi Komunističke partije Antalyje su posjetili pogođene zone kako bi ljudima donijeli odjeću, hranu i hladnu vodu.

Stanovnici Sirtkoya tvrde da su u požaru izgubili sve što su imali (Al Jazeera)

„Ljudi prolaze kroz težak period, ali ovo bi trebala raditi vlada, sredstvima od našeg poreza, a ne mi“, rekao je dobrovoljac Cem Taylan.

„Moglo se predvidjeti. Ovo nije sudbina“, dodao je.

U selu Kalemler, Mitad Akca i njegova supruga Hatice, u automobil su pakovali donirano povrće i ostalu hranu koju im je osigurala organizacija Afad.

Selo uništeno za 45 minuta

Kažu da je cijelo selo uništeno prije tri dana, za samo 45 minuta, te je vatru i vrelinu izdržao samo nakit.

“Moj traktor i sve ostalo je izgorjelo. Pedeset godina rada nestalo je u minutama. Ali Erdogan je došao danas da nam kaže da će nam vlada dati nove traktore sljedeće sedmice, a kuće u roku od godinu“, kaže Akca.

Mithad Akca pred ostacima svoje kuće (Al Jazeera)

Hediye Gundiz iz grupe A Paltform za zaštitu okoline, kaže da je vlada upozorena još prije 15 godina, kada je bjesnio veliki požar u Manavgatu, da bi globalno zagrijavanje moglo izazvati još teže posljedice, ali da se nije učinilo ništa.

Ona tvrdi da, uz nabavku aviona za gašenje požara, vlada treba organizovati radionice na kojima bi stanovnike rizičnih područja podučila kako da spriječe požare.

Ovo nije jedini znak da se Turska muči sa posljedicama klimatskih promjena. U maju, jezero u istočnoj provinciji Van je potpuno presušilo. Ptice selice, poput flamingosa, pronađeni su mrtvi ove godine jer nisu imali vode, a suša je prošle sedmice izazvala štetu i u Anadoliji, dok je u poplavama na obali Crnog mora, stradalo šest osoba.

Od septembra prošle godine, u Mramornom moru u blizini Istanbula, skupljala se morska sluz, uslijed rastuće temperature mora i zagađenja, što je pogodilo turistički sektor i lokalne ribare.

‘Bit će još gore’

Ekolog za šume Ismail Bekker kaže da put oporavka od požara nije u ponovnoj sadnji drveća, što se čini logičnim, već u tome da se šumi omogući da se sama oporavi.

„Mediteranski ekosistemi i požari su ovakvi već hiljadama, ili milionima godina, ali u manjem obliku“, kaže, dodajući da jaki zakoni o zaštiti šuma u Turskoj katastrofe poput ove čine još vjerovatnijim.

Dok se u nekim zemljama, poput SAD-a, kontrolirani požari koriste za čišćenje šuma od osušenog lišća i materija koje hrane vatru u požarima, Turska ih zabranjuje, što vodi do većih požara koje je teže kontrolisati.

Vatrogasac u borbi s požarom u regiji Antalyje (Al Jazeera)

„Trebamo dodati šume u urbanističko planiranje, jer je ova katastrofa pokazala da šumski požari dostižu takvu snagu da prijete urbanim područjima“, dodao je.

„Dok se klima mijenja, postajat će još toplije, a vatra će biti još gora“.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO