Krađa pijeska sa plaža na Sardiniji i hapšenje narko-bosa

Kilogram i pol pijeska u plastičnim bocama, 50 školjki, 743 kamenčića i jedan veliki kamen, težak kilogram i po. To su, između ostalog, u julu zaplijenili graničari i finansijska policija na aerodromu u Algeru, na Sardiniji.

Krijumčarena roba je, najčešće, pronalažena u koferima i putničkim torbama, a krijumčari su, zapravo, turisti koji su željeli kući ponijeti suvenire s ovog prelijepog Sredozemnog otoka.

Na Sardiniji je, kako prenosi online magazin Il Post, od 2017. zakonom zabranjeno odnositi prirodne materijale sa plaža. Za one koje vlasti uhvate u prekršaju propisane su paprene novčane kazne, od 500 do 3.000 eura.

Kradljivci prirodnih resursa nisu novost. Sredinom prošlog mjeseca grupa turista je kažnjena u Kaljariju jer je uhvaćena kako napušta otok s velikom količinom pijeska i kamenčića sa plaže Vilasimius. Prije nekoliko dana u luci u Olbiji španjolski par je zatečen s dvije periske (pinna nobilis), velike školjke koje su zaštićena vrsta.

Najpoznatiji slučaj desio se 2019. kada je u posjedu dvoje Francuza pronađeno 40 kilograma pijeska, kamenčića i školjki sa sardinskih obala. Pravdali su se da im je materijal trebao da ukrase svoj kućni akvarij za ribice.

Stalaktit kao suvenir

Lani je, pak, kod jednog turiste na aerodromu u Kaljariju u torbi pronađen 57 centimetara dug stalaktit, star nekoliko hiljada godina, iz pećine Fiko u blizini mjesta Baunei. Drugi je, pak, kući želio ponijeti sardinsku kornjaču, također zaštićenu vrstu.

Sardinija je čuvena po svojoj nekontaminiranoj prirodi i raznovrsnosti ekosistema zbog kojeg je ponekad zovu mikrokontinentom. Ipak, vlasti se muče kako da riješe problem turista koji su, s jedne strane, važan ekonomski resurs, ali i s druge velika opasnost po prirodni okoliš.

Uz donošenje zakona kojim je zabranjeno uzimati, posjedovati ili prodavati čak i male količine pijeska, kamenja ili školjki s obala ili iz mora, nedavno je pokrenuta i reklamna kampanja podizanja svijesti s ciljem da se zaštiti priroda.

O tome koliko je bilo uspješna, svjedoči i nekoliko pozitivnih primjera. Jedna žena iz Lombardije je vratila 15 kilograma pijeska kojeg su njeni roditelji donijeli sa Sardinije prije četiri decenije, dok je jedan čovjek iz Venecije vratio bocu čuvenog crvenog pijeska sa Ružičaste plaže na malenom otoku Budeli, dijelu arhipelaga Madalena uz sjevernu obalu Sardinije.

Novo veliko otkriće u Pompejima

“Ovaj naš novi prijatelj, rob Marcus Venerius Secundio koji je za života stekao slobodu, vrlo je zanimljiv lik: dobro je integriran u pompejsko društvo u godinama neposredno pred erupciju 79. NE, vrlo je obrazovan jer se zna da je savladao grčku kulturu i jezik i toliko je bogat da si je mogao priuštiti vrijedan ukop. Profinjen je i kozmopolita, čak i u smrti, te ne želi biti kremiran, što je za to doba bio tipično rimski običaj, već bira ukop”.

Ovako je o novom velikom otkriću u Pompejima za Corriere govorio Gabriel Zuchtriegel, arheolog i odnedavni direktor Arheološkog parka podno Vezuva.

Djelomično mumificirani ostaci Marcusa Veneriusa Secundia pronađeni su nedavno u grobnici u blizini Porte Sarno, jednog od glavnih ulaza u grad koji je prije skoro dvije hiljade godina u erupciji Vezuva potpuno zatrpan vulkanskim pepelom i čije iskopavanje još uvijek traje.

Kostur je vrlo dobro očuvan, među najbolje očuvanim u Pompejima (Zuchtriegel: „Jasno se vide ostaci crne i sijede kose i čak jedan dio uha“), ali je podjednako važno ono što je otkriveno zahvaljujući nadgrobnim natpisima.

Markus je bio javni rob (pripadao je gradu) sve do 30. godine. Nakon što je oslobođen, postao je ugledan građanin, bogat i obrazovan, te je dobio titulu čuvara hrama Venere, zaštitnice Pompeja. Iz svog džepa je svake godine finansirao četverodnevni ulični festival grčke kulture. Njegov uspon na socijalnoj skali te prvi jasan dokaz o održavanju teatarskih predstava na grčkom jeziku u ovom dijelu Italije „pokazatelji su koliko su Pompeji bili kozmopolitski, moderan i otvoren grad“, napominje Zuchtriegel.

Uhapšen narko-bos koji voli umjetnost

Broj 2 na listi najtraženijih italijanskih bjegunaca, narko-bos Raffaele Imperiale, uhapšen je u Dubaiju, javlja Repubblica.

Četrdesetšestogodišnji kriminalac poznat po životu na visokoj nozi bit će u narednim danima izručen Italiji koja ga od 2016. traži zbog internacionalne trgovine drogom. Tereti ga se da je organizirao uvoz kokaina iz Kolumbije u Evropu.

Imperiale je iz rodnog Napulja preselio u Amsterdam u devedesetim godinama prošlog vijeka. Počeo je raditi kao trgovac mineralnom vodom, a od brata je naslijedio „coffee-shop“. U glavnom gradu Holandije je, kako piše rimski list, počeo prodavati drogu, prvo tablete ekstazi, a potom i kokain. Uskoro je preselio u Dubai, odakle je komandovao svojom organizacijom.

Široj javnosti je postao poznat prije pet godina kada je policija prilikom racije u njegovoj vili u Napulju pronašla dva djela Vincenta Van Gogha ukradena 2002. iz muzeja u Amsterdamu. Slike „Plaža u Ševeningenu“ iz 1882. i „Kongregacija u Nuenenu“ iz 1885. karabinjeri su pronašli skrivene iza lažnog zida u kuhinji.

Ranije ove godine iz Dubaija je dao intervju napuljskom dnevniku Il Mattino u kojem je negirao umiješanost u krađu Van Goghovih slika već je kazao da ih je kupio direktno od kradljivca i to „dijelom zato što je cijena bila povoljna, ali uglavnom zbog toga što volim umjetnost“.

Hiljadu sanduka čeka na ukop u Palermu

Skoro hiljadu mrtvačkih sanduka s tijelima pokojnika čeka na pokop na najvećem groblju u Palermu, prenosi agencija Ansa.

Zbog nedostatka grobova i kvara krematorija, sanduci se gomilaju od početka prošle godine, a kriza je dosegnula vrhunac ovog ljeta kada su zbog nesnosnih vrućina neki počeli trunuti i pucati.

„Situacija je kritična. Moramo pod hitno pronaći rješenje ili će biti ugroženo zdravlje ljudi“, upozorava direktor groblja Rotoli Leonardo Cristofaro.

Dok se čeka na popravak krematorija koji je u kvaru još od aprila 2020. te na izgradnju novog postrojenja za spaljivanje pokojnika, Općina Palermo kao jedino rješenje vidi transfer sanduka u susjednu Kalabriju.