Da li gotovina odlazi u prošlost?

Mlade generacije potrošača žele kupovinu obavljati u online sferi i bez korištenja gotovine, pokazuju nova istraživanja.

Tako je kompanija Mastercard objavila rezultate novog istraživanja provedenog u Centralnoj i Istočnoj Evropi o stavovima i ponašanju generacije Z (Gen Z), odnosno najmlađe grupe potrošača koja postavlja buduće tržišne trendove, a koje je pokazalo da mladi žele kupovati putem interneta i pristalice su mobilnih beskontaktnih plaćanja te mobilnog bankarstva.

S obzirom da u 11 zemalja obuhvaćenih istraživanjem ispitanici starosti od 18 do 24 godine predstavljaju 7,2 posto stanovništva (približno 11,5 miliona), jasno je da njihove želje itekako imaju značaj za buduće ekonomske trendove.

A kako svijet na mladima ostaje, navike generacije rođene krajem devedesetih godina prošlog stoljeća i kasnije mogle bi imati velikih posljedica na gotovinu, odnosno na papirni novac, koji se koristi unazad deset stoljeća. Ako bi u obzir uzimali i kovani novac, morali bi gledati još znatno dalje u prošlost.

‘Mladi žele jednostavno i efikasno’

I upravo zbog toliko duge tradicije gotovine pitanje je da li se ona uopće može izbaciti iz prometa, kako u svijetu, tako i u regiji Zapadnog Balkana, koja u mnogočemu kasni za globalnim trendovima.

Mnogi poznati svjetski ekonomisti pokušali su dati odgovor na to pitanje, kaže Marko Miladinović, šef deska portala Biznis.rs, posvećenog finanijskim i ekonomskim temama. Svakako da je prijemčivost određenih tržišta za digitalne načine plaćanja veća od drugih, ističe on.

“Na primer, skandinavske zemlje se smatraju predvodnicima ovakvih promena, jer u njima postoji saglasnost između stanovništva i donosioca finansijskih odluka po tom pitanju, dok to nije uvek slučaj u drugim delovima planete”.

Kako kaže, mladi žele jednostavno i efikasno plaćanje te napominje da će oni neminovno biti pokretači promjena, koje će najprije poteći iz najrazvijenijih država, u ekonomskom i digitalnom smislu.

“Samo ostaje pitanje u kom vremenskom periodu će se to ostvariti – na severu Evrope moguće u narednih deset godina, dok teško da će to biti slučaj i sa drugim teritorijama”, smatra Miladinović.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da će gotovina imati sve manju ulogu u plaćanju u cijelom svijetu te da će to sigurno važiti i za našu regiju.

Mnogo pozitivnih efekata, ali i problema

“Zbog tradicije, nepovjerenja u bezgotovinsko plaćanje i štednju, kao i zbog velikog učešća sive ekonomije, takav trend će biti sporiji u našim krajevima nego u nekim drugim državama i regijama, ali mislim da je ipak nezaustavljiv. Ipak, potpuno ukidanje gotovine iz svih tokova, uključujući štednju izvan banaka, mislim da neće doći tako brzo. Izvjesnije je da će, nakon određenog vremena, gotovina imati status sličan statusu zlatnika ili srebrenjaka – nisu redovno sredstvo plaćanja, ali se brzo i lako mogu pretvoriti u novac i time su pogodni za čuvanje kao oblik štednje”, kaže ekonomski analitičar iz Sarajeva.

Gavran dodaje da, pored klasičnih oblika bezgotovinskog plaćanja, gdje novac i dalje postoji kao klasična valuta, samo se plaćanja obavljaju elektronskim putem, realno je očekivati dalje širenje digitalnih valuta – kako nacionalnih (poput Digitalnog Yuana, koji se već eksperimentalno emitira u Kini), tako i kriptovaluta.

Izbacivanje gotovine iz svakodnevne upotrebe svakako bi moglo imati mnogo pozitivnih efekata, ali bi dovelo i do određenih problema, prije svega u našem okruženju, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Kod trgovine bez gotovine glavni dobitak za državu je što ona u svakom trenutku može utvrditi elektronski trag plaćanja, ukoliko to želi, kaže Miladinović, čime se smanjuje prostor za eventualne prevare, utaje poreza ili nekakva druga neprijavljivanja ostvarenih prihoda.

Kako suzbiti plaćanje ‘iz ruke u ruku’

“Veliko je pitanje, sa druge strane, koliko to odgovara ljudima u regionu, i ne samo u njemu, koji su navikli na razne legalne i nelegalne načine plaćanja ‘iz ruke u ruku'”, kaže šef deska portala Biznis.rs.

Iako “na prvu” djeluje da bi male lokalne trgovine, koje uobičajeno rade s gotovinom, bile ugrožene izbacivanjem tradicionalnog načina plaćanja, izglednije da bi se one tome radovale nego što bi osjećale posljedice.

“Male lokalne trgovine ne moraju biti ugrožene izbacivanjem gotovine – naprotiv, one bi to verovatno i rado prihvatile, jer bi im time bio uklonjen rizik od čuvanja gotovog novca u kasi. Međutim, predstavnici malih trgovina u regioni su mahom nezadovoljni, jer još uvek moraju da plaćaju određene provizije na kartične transakcije (mada su one pre neki mesec umanjene u Srbiji), tako da na male kupovine praktično nemaju dobit”, dodaje Miladinović.

“Napuštanje” gotovine bi moglo imati i pozitivnih posljedica na borbu protiv raznih vidova kriminala i malverzacija, pa čak i na borbu protiv terorizma, što je jedan od razloga što se u nekim razvijenijim zemljama sve više zagovara isključivanje i smanjivanje korištenja “papirnog” novca u svakodnevnim transakcijama.

‘Porezi su toliki da ne možemo zakonski raditi’

Igor Gavran smatra da bi ukidanje gotovinskog plaćanja moglo značajno otežati i u mnogim sadašnjim oblicima onemogućiti pranje novca, finansiranje terorizma, rad na crno ili neke druge nelegalne aktivnosti koje uključuju korištenje novca. Međutim, napominje, takvi oblici kriminalnih aktivnosti se ne mogu u potpunosti iskorijeniti, jer smo već svjedoci da se neki kriminalci služe kriptovalutama, poput slučajeva kada hakeri ucjenjuju vlade ili kompanije i traže isplatu otkupnine putem takvih oblika plaćanja.

Javna je tajna da brojni poslodavci u regiji radnike ne prijavljuju ili ih prijave na “minimalac”, kako bi plaćali što manje poreze, čime pitanje izbacivanje gotovine iz upotrebe ima još veću težinu.

Jedan od takvih je i Eldin, koji je pristao govoriti uz uvjet anonimnosti, koji kaže da je i sebe, kao direktora firme sa pet uposlenika, prijavio na po zakonu najniži dozvoljeni iznos, što je učinio i za svoje radnike te da razliku u plati isplaćuje “na ruke” u gotovini.

“Toliko poreza plaćamo da je ovo jedini način da možemo raditi a da ne propadnemo. Prije smo radnicima ‘kroz knjige’ davali i maksimalni iznos za topli obrok, koji se nije oporezivao, pa su znali zvanično dobiti više toplog obroka nego plate. Ali, i taj se iznos počeo oporezivati, pa smo ‘zvanično’ smanjili i naknadu za topli obrok. Znam da je nelegalno i da će ljudi imati probleme s penzijama i kad trebaju dizati kredite, ali ako bih svima plaćali poreze na iznos koliko zaista dobiju, mogli bi komotno staviti ključ u bravu i zatvoriti firmu”, kaže on.

Gotovinska plaćanja je najteže kontrolirati

Stoga se nada da će gotovina i dalje ostati svakodnevno sredstvo plaćanja, jer je uvjeren da se porezi u Bosni i Hercegovini “nikada neće smanjivati”.

Igor Gavran pojašnjava da je gotovinska plaćanja najteže kontrolirati te da ona ostavljaju najveći prostor za rad na crno i druga neregistrirana plaćanja, zbog čega bi državama bilo u interesu da “papirni novac” postane prošlost.

“Zato je svaki oblik uređenja sistema na sigurniji način koji je lakše nadzirati korak ka otežavanja i iskorjenjivanju rada na crno.”

Ukoliko bi plaćanja radnika bila moguća samo registriranim, elektronskim transakcijama, onda bi bilo kakav drugi oblik naknade morao biti nenovčani (naprimjer u robi) ili eventualno putem kriptovaluta, što znatno sužava prostor za takve slučajeve, kaže Gavran.