Zašto je HDZ BiH prešutio Inzkovu zabranu veličanja ratnih zločinaca?

U Bosni i Hercegovini od danas je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH nije podržao zabranu veličanja ratnih zločinaca koju je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (Davor Puklavec/PIXSELL)
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH nije podržao zabranu veličanja ratnih zločinaca koju je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (Davor Puklavec/PIXSELL)

Propali pokušaj Rusije i Kine da u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ukinu OHR u Bosni i Hercegovini, kao i očekivanja da bi visoki funkcioneri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) mogli biti kažnjeni ako nastave veličati presuđene ratne zločince, vjerovatno su utjecali na to da se ta politička partija, jedna od tri stranke vladajuće koalicije u zemlji, nije oglasila ni sedmicu nakon što je Visoki predstavnik međunarodne zajednice nametnuo zakon kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i negiranje zločina u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici, ocjenjuju analitičari.

“Znakovito, ušutjela se i hrvatska vlast, nacionalisti [Zoran] Milanović i [Andrej] Plenković, valjda u strahu od Brisela i EU… Vjerujem da su trenutno obeshrabreni rusko-kineskim propalim pokušajem u ‘slučaju OHR-a’ u UN-u“, rekla je Al Jazeeri Štefica Galić, urednica bosanskohercegovačkog portala Tačno.net.

Prema Galić, sve očitije američko prisustvo na Balkanu, i uz njih trenutno posvećenija Evropska unija, moglo bi donijeti korist po Bosnu i Hercegovinu.

BiH nije mogla zaštiti žrtve bez međunarodne pomoći

Odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da nametne zakon kojim se kažnjava nijekanje ratnih zločina, jer ga BiH nije usvojila ni 26 godina od završetka rata, političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako se u entitetu Republika Srpska taj zakon neće provoditi te je zaprijetio otcjepljenjem od BiH.

Zakonom o izmjenama krivičnog zakona BiH koji je stupiti na snagu danas svima koji niječu ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, odnosno ne poštuju sudske presude izrečene počiniteljima ili ih veličaju i nagrađuju, ubuduće prijeti zatvorska kazna do pet godina.

Iz Tužilaštva BiH najavili su kako će odmah djelovati na provedbi izmjena krivičnog zakona.

No član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odmah nakon što je objavljena Inzkova izjava u Banjoj Luci je sazvao konferenciju za novinare kako bi ljutito poručio da u Republici Srpskoj odluke visokog predstavnika neće priznati niti će provoditi zakon kojega je nametnuo kao i da će entitetskom parlamentu predložiti da na teritoriju RS “zabrani djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH”. Dodika je u nakanama podržala i opozicija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Odlazeći visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko rekao je gostujući u Vijestima Al Jazeere da cilj izmjena krivičnog zakona “nije kažnjavanje, već da se počne drugačije razmišljati”. “Da li neki ratni zločinac može biti idol omladini?”, upitao je Inzko.

Rekao je da je čekao deset godina da dođe do domaćeg rješenja, kojim bi se zabranilo veličanje ratnih zločina, ali da političari u BiH to nisu bili u stanju postići. Na optužbe da je oklijevao predugo prije nego je nametnuo zakon, Inzko je rekao da je morao čekati da presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću postanu pravosnažne.

“Mnogi ljudi mi prebacuju da sam tako kasno reagovao. Međutim, tek u martu 2019. godine Radovan Karadžić je pravosnažno osuđen. Ja nisam ranije mogao tražiti da se njegova ploča skine na Palama sa studentskom domu. Također sam morao čekati na pravosnažnu presudu što se tiče Ratka Mladića, a ona je bila tek 8. juna ove godine…”

Negiranje genocida u Srebrenici

Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  u Haagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

U Zemlji je tokom rata od 1992. do 1995. godine ubijeno više oko 100.000 osoba.

Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću prošlog mjeseca. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivične sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje. Haške presude odbija priznati i član Predsjedništva BiH i čelnik čovjek Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u RS-u Milorad Dodik. Na 26. godišnjicu genocida u Srebrenici, 11. jula, rekao je da su prazni neki od mezarova u Memorijalnom centru u Potočarima. Takve izjave demoralisale su porodice ubijenih.

EK: Nijekanje genocida proturječi evropskim vrijednostima

Visoki predstavnik, međunarodno tijelo koje ima cilj nadzirati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio četverogodišnji rat u BiH, dobio je širu podršku zapadnih zemalja u njegovoj namjeri da u buduće zabrani veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida. Evropska komisija saopćila je da „revizionizam i nijekanje genocida proturječi temeljnim evropskim vrijednostima”.

Bilo kakva reakcija izostala je samo iz HDZ-a BiH. Zastupnica te vladajuće političke partije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, kratko je rekla kako misli da “takve odluke i potezi nisu dobri za BiH”. “Nisu dobri po BiH, po njen put, po njenu političku sigurnost i stabilnost”, izjavila je Krišto novinarima u Sarajevu, uz ogradu da je riječ o njenom ličnom mišljenju. HDZ BiH je u aprilu ove godine također odbio podržati pokušaj da se izmjenama i dopunama Krivičnog zakona u bosanskohercegovačkom parlamentu zabrani negiranje genocida, kao i glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca.

Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman, za razliku od Krišto, a oboje dolaze iz HDZ-a, dvije sestrinske stranke, jedna dio vladajuće koalicije u BiH a druga u susjednoj Hrvatskoj, poručio je da, ako odluka Valentina Inzka koji “dosad nije koristio Bonske ovlasti na koje ima pravo”, ide u smjeru “suradnje, traženja onog rješenja koje će zadovoljiti sve potrebe koje se očekuju od Visokog predstavnika, a to je stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH, onda mi pozdravljamo svaku odluku koja doprinosi miru, stabilnosti i suživotu tri konstitutivna naroda i ostalih građana BiH”.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) Vojin Mijatović rekao je Al Jazeeri da ga ne iznenađuje ponašanje HDZ-a BiH u slučaju “Inzkovog zakona”, jer nametnuti zakon predviđa kazne i za veličanje onih ratnih zločinaca, koje glorifikuju u toj političkoj partiji. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović odbacio je presudu Haškog suda iz 2017. godine, kojom je bivši general HVO-a Slobodan Praljak osuđen za ratne zločine u BiH, uključujući i nekoliko drugih čelnika HVO-a. Čović i Borjana Krišto na nekim fotografijama su se pojavljivali u društvu sa Darijom Kordićem, također osuđen za ratne zločine u BiH.

Mijatović kaže da se od donošenja Inzkove odluke da zabrani negiranje zločina cijela stvar pokušava interpretirati pogrešno. Ona nije usmjerena protiv jednog naroda u Bosni i Hercegovini. „Inzkova odluka je usmjerena protiv svih, iz sva tri konstitutivna naroda, koji negiraju civilizacijske tekovine i veličaju ‘svoje’ ratne zločince“, rekao je ovaj opozicioni političar.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO