Narančasta etiketa: Hrvatski hod po tankoj liniji

Unatoč ‘narančastom alarmu’ za sada nema posljedica po turizam, jul samo 20 posto slabiji od onog 2019.

Turistički sektor jest doživio šok, ali će se ove godine oporaviti (Al Jazeera)
Turistički sektor jest doživio šok, ali će se ove godine oporaviti (Al Jazeera)

Hrvatski turistički stručnjaci kažu kako unatoč narančastoj boji na korona karti Europske unije, nema pogoršanja situacije u vezi dolaska i boravka turista, no eventualni prelazak u crveno itekako bi se odrazio na sektor koji, kako se tvrdi, čini gotovo petinu hrvatskog BDP-a.

Vlasti su reagirale strožim epidemiološkim mjerama, poput promjena uvjeta ulaska u zemlju za građane iz nekih država s pogoršanom situacijom, a pooštren je i niz ograničenja u vezi okupljanja u šest primorskih županija.

U međuvremenu, kako kaže predsjednik Udruge hrvatskih turističkih agencija Tomislav Fain, Hrvatska posljednjih tjedana bilježi – s obzirom na situaciju – izuzetno dobre rezultate.

Prema njegovim riječima, od početka srpnja rezultati su tek 20 posto slabiji nego u rekordnoj 2019. godini što se, kaže, može smatrati uspjehom.

Ne očekuje se završetak sezone ni u crvenom

„Ima nešto manje ulaza i rezervacija ovaj tjedan, ali ne možemo detektirati da je to vezano konkretno uz postavljanje Hrvatske na narančastu listu“, navodi Fain.

Iako turistički djelatnici ne žele niti pomišljati na skliznuće u crveno, navodi kako se i to može dogoditi, ali kaže kako se sigurno ne bi ponovila situacija od prošle godine, kada je sezona odjednom presječena i završena.

Podsjeća da gosti tada nisu bili cijepljeni, a ove godine i u crvenom putovanja bi se, smatra, nastavila.

„Oni gosti koji su cijepljeni ili su preboljeli u većini država ipak ne trebaju na povratku s godišnjeg iz crvenih zona ići u neke karantene. Tako da s te strane ne mislim da će biti završena sezona, ali da nećemo imati ove brojke koje su nam sad izuzetno dobre – s ovakvim brojkama s kojima sad radimo i ako bi se nastavile do kraja osmog mjeseca, da uđemo u deveti s nekim brojem gostiju, bi ipak naš turistički sektor uspio preživjeti“.

No, ako će brojke padati ili sezona bude prekinuta, ističe, u pitanje će doći opstojnost velikog dijela tvrtki u turističkom sektoru.

Epidemiološke mjere koje su donošene su, smatra, dobre, ali kontrola njihova provođenje nije.

Problem kontrole provođenja mjera

„Netko je u cijelom tom lancu zakazao jer znamo da ćemo mi kao narod izigrati to i da to treba kontrolirati. Na žalost, kontrola je slaba i svaki dan vidimo da se na raznorazne načine te mjere praktički preskaču i ljudi ih se ne drže, kako domaći, tako i stranci – kad vide nas da se mi ne držimo, ne drže se ni oni“, zaključuje Fain.

Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL, navodi da narančasta etiketa nije dobra, ali da se za sada radi o ozbiljnom upozorenju.

„I sami smo trebali biti svjesni kako nam sezona stoji na staklenim nogama unatoč tome što je ove godine puno učinjeno na bilaterali na ključnim emitivnim tržištima. Međutim, s druge strane bojim se da Stožer i epidemiološka struka nisu odradili zadatak na razini kojom bi se zaštitio interes turističke industrije“, kaže Topalović.

A sa strukturom gospodarstva kakva je u Hrvatskoj, smatra, pitanje opstojnosti turističkog sektora ujedno je i značajno pitanje opstojnosti nacionalne ekonomije u cijelosti.

Narančasta boja je, navodi, hod po tankoj liniji i lako se, ističe, može dogoditi da se zbog nesmotrenih odluka u određenim županijama uđe u crveno, što bi bila vrlo nezgodna situacija po pitanju daljnjeg razvoja sezone – primjer je Grčka.

Po cijepljenju daleko iza konkurencije

„Određene destinacije su krenule jako dobro, na primjer Mikonos je odradio prvih šest mjeseci čak s boljim rezultatom nego rekordne 2019. godine, međutim ulaskom grčkih otoka u crveno, instantno se osjetio negativan učinak. Iako nije došlo automatski do otkaza svih rezervacija, određene destinacije su pretrpile značajne otkaze u danima nakon ulaska u crveno. Još je prerano reći, što će i kako reagirati tržište po pitanju rezerevacija za kolovoz, no činjenica je da unatoč ulasku u crveno, ove godine to ipak nije značilo automatski kraj sezone za brojne grčke otočke destinacije.“.

Ulazak u crveno, smatra, ne bi bio kraj sezone jer taj se status, kad bi do toga došlo, može i promijeniti.

„Ako se sad dogodi, nije propala cijela sezona i nije propala cijela posezona. Međutim, da tajming nije najbolji, definitivno nije. Sada je sve na epidemiologiji i prevenciji stvaranja žarišnih točaka kao što je bio slučaj prošle sezone. Razumna prevencija i dosljedno pridržavanje propisanih mjera ostaju u kratkom roku jedini način zaštite od većih iznenadnih šokova.“.

Ono što smatra poraznim i što je, kako kaže, pitanje mentaliteta, podaci su o broju cijepljenih osoba na 100 stanovnika – Hrvatska je, ističe, daleko iza mediteranske konkurencije.

To je, smatra, rezultat narušenog povjerenja u Stožer, relativno malo stručnih rasprava i argumenata po pitanju cijepljenja ali i loše postavljene PR strategije procjepljivanja, pa onda ni ne čudi slab odaziv određenog dijela građana.

Novotny: Turizam važan, ali ne toliko koliko se vjeruje

„Hrvatska je uvjerljivo najneprocijepljenija nacija od turističkih država na Mediteranu. Istovremeno je Hrvatska, na razini Europske unije jedna od gospodarski najzaostalijim državama. Ispada da i u ovom konkretnom slučaju svi imaju formirano mišljenje, svi sve znaju, ali isto tako, ništa ne poduzimaju pa će biti kako bude“, zaključuje Topalović.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da turizam jest važan za ukupne ekonomske aktivnosti, ali ne onoliko koliko se vjerovalo.

„Prošla godina je pokazala da takav velik pad turističkih aktivnosti, oko 45-50 posto, nije imao tako značajan utjecaj na ukupnu ekonomiju i osobito ne na javne financije. Dakle, tu imamo, recimo, demistifikaciju turizma kao najvažnije gospodarske grane u Hrvatskoj“, kaže Novotny.

Turistički sektor, navodi, jest doživio šok, ali smatra da će se ove godine oporaviti – no, problem je, ističe, što se dio aktivnosti odvija u ‘sivoj zoni’ te se ne vidi u službenim statistikama.

„Tako da i kada bi se potpuno zatvorili u osmom mjesecu, mi ne bismo vidjeli na BDP-u to tako snažno. Naime, prognoza je Hrvatske narodne banke da bi, ako bude puna sezona, oporavak dakako bio brži jer bi bilo nekih sinergijskih učinaka na one koji turizmu dobavljaju različite proizvode. Ali, ako gledamo Podravku, na primjer, koja je tradicionalni dobavljač hotelske industrije u Hrvatskoj, oni prošle godine nisu imali pad prihoda“.

Pitanje statistike

Okrenuli su se, navodi, drugim segmentima tržišta i uspjeli nadoknaditi pad u turizmu rastom u drugim područjima u Hrvatskoj i izvan nje.

„Dakle, turizam je važan, ali ne tako kao što se obično želi prikazati i kao što vrlo često lobisti turizma zagovaraju. Najveći dio i noćenja i dolazaka turista se odvija u sedmom mjesecu i pola osmoga i onda smo gotovi“.

Procjenu da turizam čini gotovo petinu BDP-a smatra mitom – službena statistika, navodi, pokazuje da smještaj u hotelima i posluživanje hrane u restoranima čine blizu šest posto BDP-a, a privatne sobe, navodi, nisu obuhvaćene statistikom pa nije poznato koliko se dohodaka tu ostvari.

„Kakva je struktura smještaja – 63 posto su privatne sobe u ukupnome smještaju, a oni uopće ne plaćaju nikakve poreze. Hoteli su 10 posto. Točno je da je nekada turizam izazivao dosta pozitivnih učinaka na domaću prerađivačku industriju pa je ona nabavljala robu, recimo Podravka, Atlantic grupa i svi oni. Međutim, dogodila se promjena u strukturi turističke potrošnje u kojoj dominiraju privatne sobe, apartmani unutar domaćinstava – ti ljudi se opskrbljuju u Lidlu, Kauflandu, a tu dolazi roba iz inozemstva. Tako da smo imali jedan negativan učinak povećavanja uvoza hrane, a smanjivanja potražnje prema domaćim proizvođačima, koji su bili u pravilu njima preskupi“.

Bitan je, kao i drugdje u Europi, i faktor duljine boravka – u Hrvatskoj, navodi, turist ostaje prosječno najviše tri, a u Italiji 3,5 dana i ti turisti, navodi, slabo troše, a u Hrvatskoj se k tome kupuje uglavnom uvozna roba.

Upitni ekonomski učinci

„Tako da mi zapravo imamo vrlo upitne ekonomske učinke od turizma, možda čak i negativne jer izaziva uvoz roba, sva hotelska oprema se mora nabaviti iz inozemstva jer nemate u zemlji domaćih dobavljača koji to mogu odraditi, osim nešto malo drvne industrije. Tako da je to jedan vrlo upitan učinak i ‘siva zona’, to naglašavam, je tu jako velika – ne znamo koliko se tih aktivnosti odvija, a da statistika i porezna uprava to ne vide, ali neke su procjene da se možda čak i 30 posto svih tih aktivnosti nalazi u ‘sivoj zoni'“.

Tu je, kaže, i pitanje principa „radim tri mjeseca, a ostatak godine ne radim“ što ne doprinosi bitno BDP-u, a osim u slučaju obnova hotela, u turizmu nema velikih ulaganja jer u normalnim okolnostima nisu isplativa.

„Osim ako netko ne zaradi novac u nekom drugom biznisu pa onda ide ulagati u hotele, što se zna dogoditi. Ali tu ne možete u tom kratkom periodu zaraditi novac da bi vratili investiciju, a investicije su jako visoke“, zaključuje Novotny.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO