Govor mržnje u BiH zabrinjava stručnjake
Promovisanje mržnje je opasno i može predstavljati prvi korak ka nasilju, a u postkonfliktnim društvima kakvo je BiH i uvod u sukobe.
Govor mržnje u Bosni i Hercegovini prešao je crvenu liniju, i krajnje je vrijeme da se poduzmu koraci kako mržnja s digitalnih platformi ne bi eskalirala i odvela društvo u krug nasilja i u zločine iz mržnje, zaključak je istraživanja koje su u okviru projekta „Suzbijanja govora mržnje kroz osnaživanje mladih“ provele organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR) i Global Analitika.
Promovisanje mržnje prema drugima i drugačijima izuzetno je opasno, i može predstavljati prvi korak ka nasilju, a u postkonfliktnim društvima kakvo je Bosna i Hercegovina i uvod u sukobe, zbog čega mirovni aktivisti i stručnjaci traže hitno uvođenje mehanizama koji bi smanjili govor mržnje u toj zemlji, u kojoj su dvije i po decenije ranije počinjeni najveći ratni zločini na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Stotine stručnjaka i aktivista prikupljali su i analizirali proteklih mjeseci sadržaje više medijskih portala u BiH, kao i naloge na društvenim mrežama Facebooku i Twitter za portale koji nemaju forume za komentarisanje, detektujući govor mržnje u novinskim člancima kao i komentarima na njih.
Koordinatorica projekta Amina Kolašinac je rekla da se radi o najvećem i najsveobuhvatnijem istraživanju problematike govora mržnje koje je rađeno na prostoru cijele regije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
U projektu je direktno učestvovalo više od 3.000 ljudi koji su bili ispitanici, sagovornici, saradnici kao i aktivisti.
Istraživanje je obuhvatilo tri segmenta: istraživanje govora mržnje u medijima, prikupljanje podataka od pravosudnih institucija u BiH, te javna anketa među građanima.
Ko su žrtve govora mržnje?
Istraživanje je pokazalo da su žrtve govora mržnje u BiH različite skupine: etničke i vjerske grupe, LGBT populacija, migranti i drugi.
Voditelj istraživanja Safet Mušić rekao je da govor mržnje u medijima najviše šire sagovornici medija (42%), zatim političari (30%), javne ličnosti (18%) ali katkad i sami novinari (10%).
„Govor mržnje preko komentara uglavnom (oko 90 posto) plasiraju nepoznati komentatori, a taj govor mržnje po pravilu proizvodi i kontrareakciju, te dovodi do novih primjera govora mržnje“, kaže Mušić.
Prema Krivičnom zakonu BiH „Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini“, može biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. A ko ovog krivično djelo učini zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja, kazne su još i oštrije, do deset godina zatvora.
Ali, uprkos zabrinjavajućim podacima da je govor mržnje u BiH u stalnom porastu, evidentirano je svega 13 osuđujućih presuda za govor mržnje u toj zemlji, od čega su samo dvije zatvorske kazne, a preostale su uslovne kazne, za posmatrani period od 2015. do 2020. godine.
Govor mržnje postao je svakodnevnica za većinu građana Bosne i Hercegovine, kaže Zlatiborka Popov-Momčinović, koja je u okviru projekta pratila javno anketiranje građana na temu govora mržnje.
“U anketi je sudjelovalo 1.000 ispitanika sa prostora cijele BiH i ispitanici prepoznaju da je govor mržnje najprisutniji u tzv. novim medijima“, kaže Popov-Momčinović.
Uprkos tome, čak 64% nije ništa preduzelo ovim povodom, a ako je bilo reakcija najviše se radilo o iskazivanju na društvenim mrežama na ovaj problem (33%). Oko 12% navodi da se obratilo samom mediju (novinaru ili uredniku), 3% navodi da se obratio policiji i novinarskim udruženjima, a nešto manje od 3% Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) odnosno Vijeću za štampu, kaže Popov-Momčinović.
Od oktobra 2018. do oktobar 2020. nije postojao niti jedan dan bez govora mržnje u medijima Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje.