Vizni režimi u regiji: Između zarade i sigurnosti

Koliko su građani Saudijske Arabije i Velike Britanije prijetnja oblastima migracija i sigurnosti u BiH?

Iznosi naplate viziranja pasoša strancima su solidan prihod u budžete, ali neuporedivo manji od pansionske i vanpansionske potrošnje turista (EPA)
Iznosi naplate viziranja pasoša strancima su solidan prihod u budžete, ali neuporedivo manji od pansionske i vanpansionske potrošnje turista (EPA)

Vize i slobodniji protok ljudi u zemljama regiona, pogotovo u Bosni i Hercegovini, su u vrhu pažnje javnosti. Otvaranje turističkog tržišta koji je u periodu koronakrize pretrpio ogromne gubitke se nameće kao imperativ za povećanje zarade.

Interesanata ima, pa se bilježi povećana potražnja za tržištem Zapadnog Balkana. Problem su vize.

Bosna i Hercegovina u ovome trenutku ima bezvizni režim sa 90 zemalja svijeta. Pa ipak na Vijeću ministara je dva puta oboren prijedlog da se na taj spisak, privremeno i dok traje turistička sezona, dodaju nosioci pasoša Saudijske Arabije, te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Po analizama Ministarstva vanjskih poslova BiH, upravo su građani Saudijske Arabije pokazali najveći interes za dolazak u BiH i “od ukupno 132.335 izdatih viza za period posljednjih pet godina, Saudijcima je izdato 79.617. Ili ako se posmatra samo 2019. godina, jer 2020. nije mogla biti relevantna zbog zatvaranja granica – od ukupno izdatih 47.694 viza, njih 35.905 je izdata nosiocima pasoša Saudijske Arabije. Daleko iza, po brojevima izdatih viza su građani Jordana, Egipta, Indije, Kosova, Indonezije, Filipina, Libije i Irana”.

Kao razlozi neusvajanja prijedloga su spominjani “postepeno usklađivanje bh. zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, što uključuje i usklađivanje vizne politike”, te “kvalitetno upravljanje u oblastima migracija i sigurnosti”. Koliko su građani Saudijske Arabije i Velike Britanije prijetnja oblastima migracija i sigurnosti?

“Od 1. januara 2017. godine do 31. maja 2021. godine je Ministarstvo sigurnosti/bezbjednosti BiH zaprimilo zahtjeve za 3.035 osoba koje traže azil u ovoj zemlji. Od toga broja je 517 tražilaca azila iz Iraka, 508 tražilaca iz Pakistana, po 461 osoba iz Avganistana i Irana. Slijede Sirija, Alžir, Turska i Maroko”, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH i niti u jednoj navedenoj godini nema tražilaca azila iz Saudijske Arabije i Velike Britanije.

Približno 10.000 viza godišnje

U zemljama u okruženju je vizna politika, ali i situacija koja je prate slična. U Srbiji je tokom proteklih nekoliko godina Vlada donosila jednostrane Odluke, te pojedinim državama ukinula vize, ali je sa nekim državama zaključila i Sporazume o međusobnom ukidanju viza.

“Državljani Republike Srbije mogu bez viza da ulaze u 75 država sveta, dok državljani 93 države sveta mogu bez viza da ulaze u Republiku Srbiju. Ukazujemo da Srbija ima uzajamni bezvizni režim sa 70 država sveta. Proverom kroz Vizno-informacioni sistem Ministarstva spoljnih poslova utvrđeno je da su u poslednjih pet godina, od 01.01.2016. do 02.06.2021. godine, državljani Kine, Libije, Indije, Egipta, Libana, Alžira, Južnoafričke Republike, Iraka, Filipina i Jordana bili najbrojniji u pribavljanju viza Republike Srbije”, navode iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

U posljednjih pet godina diplomatsko-konzularna predstavništva ove zemlje u svijetu, prosječno izdaju oko 10.000 viza godišnje, što obuhvata vize izdate za kraći boravak – viza C i za duži boravak – viza D. Taksa za vizu za kraći boravak (viza C) se naplaćuje 60 eura, a 30 eura za duži boravak, uz naplatu troškova vizne naljepnice.

Sezonsko ukidanje viza

Dakle, iznosi naplate viziranja pasoša strancima su solidan prihod u budžete, ali neuporedivo manji od pansionske i vanpansionske potrošnje turista. Svjesni su toga i u Crnoj Gori, zemlji u koju bez viza mogu ući državljani iz 103 zemlje svijeta, iako državljani Crne Gore sa običnim pasošima mogu u 72 zemlje bez vize.

„Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore teži da liberalizuje vizni režim u što većoj mjeri, u skladu sa svojim mogućnostima. Svjesni činjenice da je Crna Gora prepoznata u svijetu kao važna turistička destinacija, želimo privuči što više stranaca da posjeti Crnu Goru. Da uživatju u ljepotama njene prirode i samim tim da žele u njoj provesti što duže vremena, rado potrošiti novac, preporučiti porodici i prijateljima da provedu svoj odmor upravo u Crnoj Gori. Stoga i cijena za podnošenje zahjteva za izdavanje vize, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore, iznosi 35 eura, dok se za djecu do navršene 14. godine navedeni iznos umanjuje za 50 posto. Na taj način, Ministarstvo vanjskih poslova želi da Crnu Goru približi što većem broju stranaca, učini je otvorenom i prijemčljivom i ujedno obezbijedi da lica kojima je neophodna viza za ulazak u Crnu Goru prođu sve neophodne provjere. Kako s migracionog, tako i s bezbjednosnog aspekta“, poručuju iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Sezonski se, u periodu april-oktobar, svake godine privremeno ukidaju vize zbog povećanog interesovanja turista iz određenog broja zemalja. A za one kojima ostaju na snazi to izgleda ovako:

„Od početka izgradnje auto puta u Crnoj Gori,  najveći broj izdatih viza za duzi boravak (viza D) je upravo državljanima NR Kine koji dolaze u Crnu Goru da rade. Posljednih godina je posebno izraženo interesovanje za dolazak državljana Egipta, što turistički, što po osnovu rada, tako da je najveći broj izdatih crnogorskih viza posljednih godina državljanima Egipta. Također, tokom proteklih godina, veliki broj crnogorskih viza se izdaje državljanima Libana, koji u Crnu Goru dolaze radi liječenja u Igalu“, zaključuju u resornom crnogorskom ministarstvu.

Na udaru migracionih ruta

Sve navedene zemlje imaju još jedan bitan dodatak za strane državljane koji posjeduju vizu određenih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Evropske unije, Australije… da sa tom vizom mogu ući i na prostore njihovih zemalja na određeni period. Pretpostavka je da su kroz sisteme sigurnosne provjere prošli u navedenim zemljama.

Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije, iako ne i Šengenskog prostora, primjenjuje zakonodavstvo EU kroz viznu politiku, migracionu i sigurnosnu strategiju. Paralelno s tim je i zemlja koja najviše reflektuje na turizam. Često je i na udaru migracionih ruta u koju azilanti traže svoja ljudska prava.

„Od 2006.godine do 31.3.2021. kroz pokazatelje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj imamo ukupno 810 osoba., a pod supsidijarnom zaštitom 148. Od početka 2017.godine do 31.3.2021. je bilo 7.318 tražitelja međunarodne zaštite. Među njima je bilo 2.362 državljanina Afganistana; 1.205 državljana Iraka; 847 Sirije; 781 Irana; 497 Turske; 369 Pakistana…“, statistike su Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske.

Turiste i svjež kapital u poslovanju žele svi. Čak i u uređenijim zemljama od ove naše regije se sada pokušavaju „ispeglati“ pukotine između olakšica viznog režima i zaštite uspostavljenog sigurnosnog okvira.

S tim da se to negdje obavi u uskim krugovima vlasti i administracije, dok se u nekim dijelovima svijeta slobodniji protok turista traži na ulici i demonstracijama. Pored privremene vizne liberalizacija traži se i popuštanje anti-Covid procedura i ukidanje potvrda o plaćenom smještaju.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO