BiH još čeka Bidena: Je li optimizam bio prevelik?

Izuzev nekoliko saopštenja, američka administracija je posljednjih mjeseci učinila malo po pitanju rastućih problema u BiH.

Joe Biden je svjestan truda koji Rusija ulaže u regiji i odgovorit će na njega, kaže David Pettigrew (EPA)
Joe Biden je svjestan truda koji Rusija ulaže u regiji i odgovorit će na njega, kaže David Pettigrew (EPA)

Nacionalizam će biti potučen, secesionističke snage će biti zbrisane, a država će konačno krenuti evropskim putem prosperiteta, na zadovoljstvo njenih građana svih nacionalnosti koji će konačno moći krenuti u obračun sa korupcijom i ostalim gorućim problemima društva.

Tako je, u nekom idiličnom scenariju, trebala izgledati budućnost Bosne i Hercegovine iz ugla svih onih koji su se nadali da će pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima donijeti radikalan prevrat u napaćenoj balkanskoj državi.

I dok je prethodni američki predsjednik Donald Trump Bosni i Hercegovini posvećivao malo ili nimalo svog vremena, od Bidena se s razlogom očekivao potpuni zaokret te politike. Uporišta za takva očekivanja bilo je napretek, od njegove borbe za ukidanje embarga BiH na uvoz oružja tokom rata iz 90-tih, pa do poslijeranog angažmana na stabilizaciji zemlje i odlučnog odbijanja nacionalizma koji i dan-danas cijepa državu.

No, nekoliko mjeseci poslije, promijenilo se, u suštini, malo. Dok je Bidenova pažnja usmjerena na mnogo veće probleme koje je naslijedio od Trumpa – Rusiju, Kinu, Iran, pandemiju korona virusa, podizanje američke ekonomije, Sjevernu Koreju… – BiH grca pod novim naletima nacionalizma i secesionizma, u začaranom krugu agonije kojoj se ne nazire kraj, a u kojoj se riječi rat i raspad spominju sve češće.

Čekajući američki ‘čarobni štapić’

Ukoliko se vratimo unatrag, zaključit ćemo da je za završetak krvavog rata u BiH bila zaslužna upravo odlučna američka ruka. No, da li je realno, i tri decenije poslije, od te iste ruke očekivati čarobni štapić koji će odnijeti sve bh. probleme? Da li se od Bidena očekuje previše, da odradi čak i ono što bi, u prvom redu, trebali preduzeti sami Bosanci i Hercegovci koji žele dobro svojoj zemlji?

Do sada, BiH je od SAD-a dobila pismo državnog sekretara Antonyja Blinkena u kojem je iskazana američka posvećenost suverenitetu BiH, izjavu američke ambasadorice u Ujedinjenim nacijama, koja je odbacila ideje iz kontroverznog non-papera, no, osim riječi, za sada je malo toga što sugeriše da će se SAD ozbiljnije pozabaviti problemom zvanim BiH.

Daniel Serwer, profesor sa Univerziteta Johns Hopkins i poznavalac prilika u BiH, nedavno je izjavio da je pristup da rješenje za BiH trebaju pronaći lokalni političari, koji gaji Evropska unija, pogrešan.

“Lokalni političari profitiraju od trenutne postavke koja osigurava njihov reizbor i kontrolu nad njihovim etničkim grupama. Sastojak koji nedostaje u BiH je, mislim, javni stav i masovni pokret”, naveo je.

Mnogi će se složiti sa Serwerom u stavu da BiH zaista treba vanjski podstrek promjena od strane Evropske unije i SAD-a, no, naši sagovornici složni su u tome da je EU do sada učinio premalo, te da bi pravi pokretač trebao biti SAD na čelu sa Bidenom.

Odgovaraći na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, ipak, previše očekuje od novog američkog predsjednika, američki profesor David Pettigrew tvrdi da nije.

“Ne vjerujem da je optimizam o obećanju Bidenove administracije u vezi budućnosti BiH bio prevelik. Vjerujem da predsjednik Biden ima dugoročnu opredijeljenost da osigura ljudska prava i pravdu u BiH. Pamtim njegov govor iz Američkog senata iz decembra 1995., kada je govorio o ‘međunarodnoj agresiji’ i ‘genocidnim akcijama Srba’.  Javno je govorio o masovnim grobnicama i silovanjima u logorima u BiH, jasno rekao da to nije ‘etničko čišćenje’, već ‘genocid’, a (Radovana) Karadžića i (Ratka) Mladića je nazvao ratnim zločincima“, podsjeća Pettigrew.

‘Oba non-papera zaslužila strožiju osudu’

„Predsjednik Biden trenutno govori o zdravstvu, vakcinaciji te mnogobrojnim domaćim i međunarodnim problemima. Nedavna saopštenja njegove administracije o BiH možda nisu tako robusna, kakva bih ja volio vidjeti, ali u njima su navedene neke jako bitne stvari, poput onih koje je iznio i Antony Blinken u aprilu, kada je rekao da su BiH potrebne ograničene ustavne reforme“, dodaje.

Iako se niti po tom pitanju nije dešavalo mnogo, a srpski član Predsjeništva Milorad Dodik sve otvorenije prijeti secesijom bh. entiteta Republike Srpske, Pettigrew je stava da će Biden reagovati i na to, ali i odgovoriti na utjecaj Rusije na BiH, koja koristi nedostatak odlučnosti Evropske unije i višegodišni slab interes SAD-a za regiju.

„Biden će snažno odgovoriti na Dodikove prijetnje secesijom, govor mržnje i negiranje genocida. Očekujem da će američka administracija, u vezi Dejtona, napraviti odmak od etničkih podjela konstitutivnih naroda. Vjerujem da je to jedan od važnih prioriteta ove administracije. Moramo dati sve od sebe da informišeno Bidena i njegove savjetnike o trenutnoj situaciji u BiH, naročito u vezi psiholoških posljedica kod preživjelih koje uzrokuju negiranje genocida, historijski revizionizam i veličanje ratnih zločinaca“, kaže Pettigrew.

Tvrdi da je američka administracija nedvosmisleno odgovorila na non-paper kojem se precrtavaju granice BiH, ali da je to trebala učiniti još snažnije.

„SAD je odgovorio na non-paper, dajući podršku suverenitetu i teritorijalnom integruitetu BiH, te je naglasio da podržava BiH kao jedinstvenu državu čija je sudbina euroatlantska zajednica. Ovi nedavni odgovori bili su snažni i nedvosmisleni, no, mišljenja sam da je Bidenova administracija oba non-papera, i ‘hrvatski’ i ‘slovenski’, trebala odbaciti eksplicitnije, jer su direktna prijetnja miru. Hrvatski non-paper podržava monoetničku političku partiju i vodio bi daljnjim etničkim podjelama, a takozvani ‘mirni razlaz’ koji je predložila Slovenija, doveo bi do ostvarenja hrvatskih i srpskih ratnih ciljeva. To je sramotan i neprihvatljiv prijedlog. Oba papira zaslužuju strožiju osudu“, kaže.

Rusija ‘maligni akter’

Tema američkog utjecaja na Balkanu još više dobija na značaju ukoliko se zna da Rusija, prema mnogim pokazateljima, to već čini na razne načine. Pettigrew je stava da bi Biden morao imati odgovor i na to.

„Biden je svjestan truda koji Rusija ulaže u regiji. Vjerujem da će Biden odgovoriti naporima Rusije da spriječi integraciju BiH u Evropsku uniju i NATO. Bidenov sekretar Lloyd Austin Rusiju je nazvao ‘malignim akterom’ koji pokušava ‘iskoristiti etničke tenzije, korupciju i slabu vladavinu rava na Zapadnom Balkanu’, u cilju ‘podrivanja regionalne stabilnosti i sprječavanja euroatlantskih integracija’. Trebamo naglasati i značaj nedavnih ruskih inicijativa na terenu, poput sastanaka (ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova) sa Dodikom u Istočnom Sarajevu iz decembra 2020., koje treba osuditi, jer služe samo podrivanju suvereniteta BiH. Također, Bidenova administracija treba osuditi i rusku podršku HDZ-ovim prijedlozima izbornih reformi koje također mogu doprinijeti daljnjim etničkim podjelama, ali i stav Rusije da BiH treba gledati kao dva entiteta, a ne jednu državu“, govori Pettigrew, navodeći da su domaći akteri uz pomoć Rusije u BiH stvorili „zagušljiv zastoj“.

„Prvo i najvažnije je da SAD treba pomoći BiH da se izbori sa zdravstvenom krizom izazvanom korona virusom. Milorad Dodik i Dragan Čović, uz podršku Rusije, stvorili su zagušljiv politički i društveni zastoj koji otežava BiH da djelotvorno odgovori na pandemiju. Njihov savez postao je prepreka za egzistenciju BiH. Dolazimo do tačke kada ljudi propadaju u Sarajevu bržim tempom nego za vrijeme opsade. Građani BiH ne zaslužuju da više budu žrtve ovog političkog zastoja potaknutog etnonacionalizmom“, dodao je.

Američki analizičar i ekspert Kurt Bassuener jedan je od onih koji je najavljivao da će Biden preduzeti odlučne korake prema BiH. Nekoliko mjeseci nakog njegove pobjede, tvrdi da im se „i dalje nada“.

„Lako je biti optimista i nadati se najboljem. Bidenova historija u vezi BiH i Balkana dala je uporište tom optimizmu“, kaže Bassuener, ali i dodaje da se njegova filozofija mora manifestovati i na terenu, kroz značajne izmjene politike prema BiH i Balkanu.

Greške Evropske unije

„U administraciji Joea Bidena ima ljudi koji razumiju tu potrebu. I dalje ima prilike za to, naročito dok je Angela Merkel na čelu Njemačke. No, treba reći da su više od tri mjeseca izgubljena zbog nedostatka vizije i pogrešaka s obje strane Atlantika. Definisani su širi obrisi BiH i Balkana, fokusirani na građane, njihovo dostojanstvo i liberalne demokratske vrijednosti, ali nedostaje volje na dovoljno visokom nivou da se napravi pomak od postojeće politike zombija. Zadržavam nadu u takvu promjenu, ali nemam osjećaj da su one neizbježne“, kaže Bassuener.

Tri mjeseca su, navodi, izgubljena, ali taj period ipak je kratak da bi se sudilo o Bidenovim dobrim namjerama po pitanju BiH, tim prije što je opterećen mnogim drugim i mnogo većim globalnim i unutrašnjim problemima.

„Nema sumnje da je pred Bidenom ogroman posao. No, uočavam nepovezanost između onoga što su Biden i Blinken istakuli kao filozofiju američke vanjske politike i onoga to vidimo u praksi u BiH. Zamjenik pomoćnika državnog sekterata Matthew Palmer sada učinkovito vodi američku politiku (prema regiji), no, pismo Predsjedništvu BiH potpisao je Blinken, što mi djeluje nekoordinirano“, kaže.

Mnogo veću krivicu za aktuelnu situaciju u BiH Bassuener vidi u Evropskoj uniji, te tvrdi da bi dirigentsku palicu u rješavanju problema trebao preuzeti SAD.

„Postoji zadana postavka u američkom angažmanu s EU-om da se EU prepuštaju evropska pitanja, uz neke izuzetke, poput Sjevernog toka 2 ili Ukrajine. No, EU već deceniju i po vodi beskorisnu politiku. Visoki predstavnik Inzko nedavno je izjavio da nije imao podršku da bude snažniji, a dužnosnici i države članice EU-a tretiraju EUFOR kao neugodnost ili obavezu, umjesto kao pomoćno sredstvo za postizanje cilja da BiH bude funkcionalna i odgovorna demokratija. Njihov de facto primat je bez rezultata“, kaže Bassuener, navodeći primjer non-papera koji je, kaže, samo potvrdio ono što je opštepoznato.

‘Zamah etnonacionalističkih planova’

„Navodni slovenski non-paper je pokazao ono što je već očito onima koji imaju uvoda u dešavanja u regiji – da su etnonacionalistički planovi iz rata ne samo opstali, već dobijaju zamah. BiH je u tom kontekstu najranjivija. Ono što nam treba je odvraćanje od tih programa, uz jačanje EUFOR-a i presudno američko sudjelovanje u procesu. Predsjednik Biden ne mora se svakovnevno baviti BiH da bi napravio značajnu promjenu, ali bi morao katalizirali promjenu trenutne politike s ključnim saveznicima poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske“, kaže Bassuener, koji ipak navodi da je Washington prva adresa s koje BiH može očekivati konretniju pomoć.

„Potencijalna dobra vijest je da SAD, Kanada i njihovi evropski saveznici imaju sve naloge i pravne alate potrebne za sanaciju trenutnog trenda. Tu spadaju Ured visokog predstavnika i EUFOR-a, ali i spremnost i naša sposobnost da sudjelujemo u institucijama BiH, kao što smo nekada činili s međunarodnim tužiteljima i sudijama. Ono što trebamo je volja, a mnogo je vjerovatnije da će ona doći iz Washingtona nego s nekog drugog mjesta“; kaže Bassuener.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO