Barcelona želi vratiti olimpijski plamen u Sarajevo

Ako sve bude po planu, sarajevska bob staza bi mogla biti dio Igara 2030., navodi delegat katalonske Vlade u JI Evropi Eric Hauck.

Sa sastanka gradonačelnice Karić i Haucka: Možda posljednja šansa za generaciju (Twitter/ @BenjaminaKaric)
Sa sastanka gradonačelnice Karić i Haucka: Možda posljednja šansa za generaciju (Twitter/ @BenjaminaKaric)

Skoro pola stoljeća nakon Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, Sarajevo bi ponovo, barem dijelom, moglo ugostiti olimpijce jer je dio projekta kandidature Barcelone za domaćinstvo Igara 2030. godine.

Eric Hauck, delegat katalonske Vlade u jugoistočnoj Evropi, predvodnik je ovog plana, a za Al Jazeeru govori o nastanku te ideje, saradnji sa bh. i sarajevskim vlastima, planovima vezanim za Igre, ali i posebnim vezama između Barcelone i Sarajeva, te njega i bh. prijestolnice.

  • Možete li nam reći nešto više o ideji da se neka takmičenja, ukoliko Barcelona dobije domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 2030. godine, održe u Sarajevu?

Ideja je došla nekako prirodno jer je Sarajevo, kao Barcelonin bratski olimpijski grad, uvijek u mislima ljudi Katalonije. Zbog takvog odnosa je nastalo jedno veoma posebno prijateljstvo, na svim nivoima, sa mnogim projektima i vezama u posljednjih 30 godina.

Nakon što je Međunarodni olimpijski komitet (MOK, IOC) usvojio plan održivosti za organiziranje budućih olimpijskih igara (OI), sada poznat kao „Agenda 2020+5“ koji je veoma strog kada je riječ o zaostavštini i očuvanju okoliša, bilo je očito za nas da razmatramo uključenje Sarajeva u naš projekata za 2030. godinu.

Zašto? Pošto predlažemo da se takmičenja na snijegu održe na Pirinejima, a takmičenja na ledu u gradskom dijelu Barcelone, cijenimo kako mnogi Katalonci smatraju Sarajevo kao „11. distrikt Barcelone“.

Možda su mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine zaboravili da je Barcelona još 1995., kada je Sarajevo još bilo podijeljeno, otvorila ured ispred mosta na Skenderiji kako bi se upravljalo svom pomoći koja dolazi iz Katalonije. Kod kuće smo vodili te projekte kroz općinsku strukturu sličnu onoj koju ima deset preostalih dijelova Barcelone. Stoga, s velikim poštovanjem nazivamo Sarajevo našim 11. distriktom.

Zahvaljujući ovome stalnom „mostu“ između dva olimpijska grada, tako je bilo moguće provesti rekonstrukciju dva monumentalna olimpijska zdanja u Sarajevu, a to su Sportska dvorana Zetra i Olimpijsko selo Mojmilo, uz finansijsku pomoć IOC-a i Europske unije.

Već je odlučeno da nećemo praviti bob stazu na Pirinejima jer mi nemamo neku tradiciju u tim olimpijskim disciplinama. Stoga smo trebali naći najbolje borilište za program Igara na nekoj drugoj lokaciji gdje će takvo borilište imati smisla i biti korišteno u budućnosti. Odgovor na to pitanje je za nas bio zaista lak – to je Sarajevo, 11. distrikt Barcelone!

  • Pošto je riječ o zajedničkoj kandidaturi za Igre 2030., a učestvuju Španija, Francuska i Andora, da li će to biti problem za ovaj plan?

Još ništa nije konačno odlučeno. Kao što sam rekao, planiramo imati takmičenja na snijegu na Pirinejima, a u Barceloni na ledu. Pirineji su jedini planinski resort u Evropi gdje se nikad nisu organizirale olimpijske igre u prošlosti. Sada smo za to spremni i, naravno, željeli bi imati na raspolaganju najbolja i najodrživija borilišta, sa željom da investiranje u njih donosi pozitivan društveni i okolišni utjecaj.

Pirineje gledamo kao potpuni koncept, sa dva glavna olimpijska borilišta na katalonskoj strani. No, nismo još isključili druge opcije koje bi uključile druge teritorije i olimpijske komitete. To ne bi uopće bilo problem. Katalonija je uvijek bila otvorena i uključiva nacija i, kao domaćin OI 1992., savršeno dobro razumijemo transformacijsku moć Igara.

  • Koja bi, ako sve bude po planu, takmičenja 2030. godine mogla biti održana u Sarajevu?

Dakle, to su takmičenja na trebevičkoj „Stazi“ u bobu, skeletonu i sanjkanju. No, kao što dobro znate, domaćinstvo takmičenju u olimpijskom sportu privlači mnoga dešavanja koja će osnažiti razvoj u Sarajevu, Bosni i Hercegovini, kao i u cijeloj regiji, a posebno u sferama okoliša, poslovanja, kulture i obrazovanja.

  • Ko bi bio odgovoran za rekonstrukciju starih i izgradnju novih zgrada, u slučaju odobrenja plana? Da li bi Barcelona pomogla ili bi to bilo na Sarajevu?

Olimpijski projekt se može jedino shvaćati i razumijevati kao zajednički napor i zajedničko djelovanje. To je kolektivni izazov, sa brojnim partnerima i zajedničkim ciljem. Narabno, ako uspijemo se izboriti za naš olimpijski projekat, Sarajevo će ponovo biti obasjano olimpijskim plamenom, 46 godina nakon onih vrhunskih Igara 1984. godine.

Sada trebamo ići naprijed kako bi pretvorili veoma emotivnu ideju u projekat, a zatim i u stvarnost. Mi to ne možemo sami uraditi ili umjesto vas. Zajedno trebamo dobiti kandidaturu, zajedno utjecati na naša društva i dati maksimalan napor i sve što znamo.

  • Kako vidite dosadašnju saradnju sa bosanskohercegovačkim i sarajevskim vladama?

Veza između naših vlasti i gradova traje skoro 30 godina. Emotivna veza je veoma jaka i u prošlosti smo zajedno realizirali velike projekte. Raspravljali smo o olimpijskom projektu sa svim partnerima i do sada nismo naišli na neke prepreke.

Dijelimo optimizam i viziju. Sada moramo projekat spustiti na tlo, ima mnogo posla pred nama.

  • Nedavno ste razgovarali sa novom gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić. Da li su OI 2030. bile među temama razgovora?

Tako je. Želio bih se, još jednom, zahvaliti gradonačelnici Karić što nas je dočekala sa dobrodošlicom u Vijećnici samo nekoliko sedmica nakon što je izabrana. Ovim gestom, kao i njenim riječima, shvatili smo želju grada da nastavimo zajedno sa ovim projektom.

Bila je jako dobro informirana o našem prijedlogu, a prilikom sastanka smo je izvijestili o posljednjim novostima.

  • Na kraju, tokom i poslije rata ste bili u Sarajevu. Kako vidite grad iz te vizure?

Kao što je slučaj sa mnogim novinarima koji su izvještavali o opsadi Sarajeva, ovaj grad je promijenio moj život. Prvi put sam došao krajem aprila 1992. godine. Lekcije o dignitetu i otporu koje sam naučio od mojih susjeda, na ulici, u teatrima i podrumima su oblikovale moju viziju čovječanstva i zbog toga sam ostao i nakon rata da predvodim neke programe obnove i saradnje.

Vjerovali mi ili ne, upravo je olimpizam bio vodilja u posljednje tri decenije ove intimne povezanosti: Olimpijske igre u Barceloni 1992. su mi izliječile posttraumatski stres; obnova Zetre i Mojmila 1998. doveli su me u timove IOC-a za još dva izdanja Igara (Sydney 2000. i Torino 2006.), a sada je vrijeme da olimpizam da prikaže svu svoju čaroliju u našim državama.

Kakav završetak. Možete li to zamisliti? Ovo je možda naša posljednja prilika da spasimo izgubljenu generaciju i ideju vizije Evrope. To sam vidio u očima dr. Karić. Učinimo to, zabilježimo u našim planovima tu 2030. godinu.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Olimpijske igre u Tokiju koje su trebale biti održane od 24. jula do 9. augusta odgođene su na godinu.  Olimpijske igre tri puta su otkazane 1916., 1940. i 1944. tokom dva svjetska rata, ali nikada u 124 godine postojanja nisu bile odgođene. 

Do sada su želju za organizacijom OI 2032. iskazali Indija, australska savezna država Queensland i kineski grad Šangaj.

27 Jul 2020

Sarajevo bi, nakon 1984., ponovno moglo da ugosti Zimske olimpijske igre. Ovog puta glavni grad BiH ne bi bio domaćin, nego je plan da Barcelona, ukoliko uspije da dobije domaćinstvo Igara, dio takmičenja prepusti Sarajevu. Iz Olimpijskog komiteta BiH stigla je potvrda da su neke sastanke na ovu temu već održali s Međunarodnim olimpijskim komitetom.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO