Rast kamatnih stopa i regija: Ko će snositi najteže posljedice

MMF-ova najava rasta kamata je logična, ali više će pogoditi države nego obične građane, tvrdi analitičar Admir Čavalić.

Bosna i Hercegovina, za razliku od pojedinih zemalja okruženja, nije toliko dužna da bi posljedice bile teže prirode, kaže Čavalić

Trebamo se pripremiti za rast kamatnih stopa. Države koje još ne bilježe rast i koje imaju nagomilani dug, mogle bi se naći u dosta teškoj situaciji u potencijalnom okruženju rastućih kamatnih stopa.

Ova izjava predsjednice Međunarodnog monetarnog fonda Kristaline Georgijeve o stanju globalne ekonomije sa konferencije Evropskog univerzitetskog instituta s razlogom će izazvati bojazan da će državnim ekonomijama uskoro uslijediti novi udarci kao posljedica pandemije korona virusa.

Šta bi taj eventualni rast kamatnih stopa donio? Probleme državama, ili će pak, kako to obično bude, najveći teret novog ekonomskog udarca pasti na leđa onih koji će ga najteže podnijeti –  građane, već shrvane krizom?

Građani, tvrdi bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić, u slučaju globalnog rasta kamatnih stopa ne bi trebali biti direktno na udaru, ali hoće države.

Veći problem Srbiji i Hrvatskoj, nego BiH

Pojašnjavajući zbog čega je i očekivao rast kamatnih stopa, Čavalić je rekao da bi on najviše pogodio nerazvijene zemlje sa većim dugovima, no, da Bosna i Hercegovina, za razliku od pojedinih zemalja okruženja, nije toliko dužna da bi posljedice bile teže prirode.

„To je nešto što se moglo očekivati i prije ove najave. Bilo je je indikacija da će doći do rasta kamatnih stopa zbog dvije stvari, a to su ubrzana vakcinacija u SAD-u i veliki fiskalni stimulans u toj zemlji koji se mjeri u hiljadama milijardi dolara, a koji je odobrio američki predsjednik Joe Biden. To je dalo određen poticaj tržištu u smislu optimizma, a to posljedično znači i povlačenje više kapitala i povećanje stopa“, pojašnjava Čavalić.

Optimizam je u porastu, no, govoreći o negativnim aspektima mogućeg rasta kamatnih stopa, Čavalić je kazao da će one pogoditi države.

„Na tržištu je više optimizma, no, to može stvoriti teškoće za veliki broj zemalja, a to su ine koje su previše zadužene, a ne ostvaruju očekivanu visinu ekonomskog rasta. Te države imat će probleme s rastom, jer će njene neto obaveze po osnovu duga rasti, a neće imati ekonomski rast koji bi to mogao pokriti“, dodaje.

Kada je riječ o BiH, ona, tvrdi Čavalić, ne bi trebala izvući previše debeo kraj.

„BiH je umjereno zadužene, oko 35-36 posto bruto društvenog proizvoda. Ta brojka nije strašna, no, može biti problematično to što postoje tendencije novih zadužena. Radi se na novom aranžmanu sa MMF-om, a u zaduženja idu i oba entiteta. To nam ne ide u prilog. Ono što ide je da u BiH postoji blagi rast, zbog veće rizičnosti plasmana kredita na našem tržištu. A ako govorimo o regiji, globalni rast kamatnih stopa teže bi pogodio Hrvatsku i Srbiju, koje imaju znatno veći udio duga u ukupnom BDP-u u poređenju sa BiH, a nemaju optimistične projekcije“, govori Čavalić.

Mogućnost rasta kamata na kredite

Građane će najviše zanimati šta bi moglo biti sa cijenama i kreditima bankama. Govoreći o tom aspektu, Čavalić kaže da ne očekuje teže posljedice.

„U kratkom roku, to neće značiti ništa. Ovo o čemu MMF govori odnosi se na zemlje, odnosno, državna zaduženja i nacionalne ekonomije. No, kako bude prolazilo vrijeme, srednjoeročno bi moglo doći do rasta kamatnih stopa, ali zasad nema tih indijacija. Oni koji imaju kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, trebali bi biti spremni na mogućnost rasta kamata, ali ne toliko značajnog“, pojasnio je Čavalić.

Najava rasta kamata ne bi iznenadila niti Predraga Drecuna, ekonomskog eksperta iz Crne Gore, koji tvrdi da bi on bio „logičan“.

„Prva premisa od koje treba poći je da kamata nikad nije uzrok bolesti, nego posljedica ekonomije, kako na mikro tako i na makro nivou. Za mene je dosta čudno, da ne kažem paradoksalno, da je tokom korona godine, odštampano, prema nekim procjenama, 23-24 hiljade milijardi dolara, a u isto vrijeme nije došlo do inflacije. Kamatne stope bile su relativno mirne. Dakle, ne postoji ekonomska logika koja neće navesti na zaključak da u jednom trenutku neće doći do eksplozije negativnih posljedica tolike primarne emisije, a među njima je svakako i cijena novca, kao jedan od segmenata opšteg nivoa cijena. Ako je novac mjera vrijednosti svih roba, logično je da inflacija na realnom tržištu bude praćena i inflacijom na finansijskom“, kaže Drecun, koji dodaje da najavljene promjene, ipak, ne bi trebale potrajati dugo.

‘Kontrolisani rast, pa uspostava ravnoteže’

„U suprotnom, to bi bilo pogubno za svjetsku ekonomiju. Moglo bi dovesti do nekog novog Breton Vudsa, novog političkog odnosa u svijetu, jer niko ne može predvidjeti kakve bi bile posljedice nekontrolisanog rasta kamatnih stopa. Stoga mislim da će to biti kontrolisan rast kamatnih stopa, nakon kojeg će doći do ravnoteže nekim novim dogovorom na međunarodnom nivou. Nakon izlaska iz ove korona krize, doći će do novog globalnog dogovora“, dodaje, uz opasku da, govoreći o kreditnim zaduženjima građana, može postojati mogućnost rasta kamatnih stopa u bankama.

„Može biti promjena kod kredita vezanih uz Euribor, ako on bude rastao, no, većina kredita ima fiksne kamatne stope. U problemu više mogu biti bankari, sa vlastitim bankama, jer će centralne banke, koje imaju izraženu regulaciju u tom sektoru, pooštriti mjere i kontrolu nad bankama“, rekao je Drecun.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO