Emina Hadžić: Premalo se govori da su Bošnjaci integrisan dio slovenskog društva

Emina Hadžić magistrica je iz oblasti poslovne nauke, a od 2008. godine i direktorica međunarodne humanitarne organizacije Zavod Krog iz Slovenije.  Za sebe kaže da je žena sa više identiteta: Slovenka, Bosanka, Bošnjakinja i muslimanka. Još kao studentica počela se  baviti temama vezanim za kulturu i historiju Bosne i Hercegovine te prava žena i djece žrtva nasilja.

“Volontirala sam u raznim nevladinim organizacijama, organizovala mnoge događaje na teme očuvanja kulturnog identiteta Bošnjaka u Sloveniji, rasne i etičke diskriminacije, socijalne ugroženosti, poslijeratnih žrtava, opresije, nasilja te tako upozoravala javnost na nepravilnosti koje se dešavaju u sistemu. Gradila sam socijalnu mrežu bh. društava u Sloveniji te ukazivala na problematiku uređenja statusa naroda iz bivše Jugoslavije u Sloveniji”, priča Emina Hadžić.

Zbog uspješnog rada na području ljudskih prava, bila je prva bosanska članica savjeta Vlade Republike Slovenije za ostvarivanje načela jednakog tretmana u periodu od 2004. do 2008. godine.

“To je period kada se ostvarivanju načela jednakog tretmana počelo da pridodaje veći značaj u različitim sferama Slovenije, kada su vladine institucije zajedno s nevladinim organizacijama počele da načelo jednakog tretmana unose u svoje programe rada, pravilnike, deklaracije, zakone. Tako je i taj savjet bio konstituiran. U tom vremenu postavili smo temelje za dalje korake rada za slijedeće nove članove na području politike jednakosti spolova”, kaže sagovornica.

Pomoć socijalno ugroženim

Navodi da su razvojna saradnja, humanitarni rad, oblast socijalnog osiguranja te djelatnosti medija, kulture i umjetnosti temeljne oblasti Zavoda Krog.

“Ono za što se Zavod Krog zalaže je prije svega ideja tolerancije, otvorenog društva, poštivanja različitosti između pojedinaca i kultura, društava i grupa, kako u Sloveniji, tako i u drugim zemljama širom svijeta. A tu ideju Zavod Krog podržava u svom radu preko različitih socijalnih programa koji doprinose poboljšanju života i odnosa ljudi te boljem socijalnom uključivanju. Pozitivan stav prema svijetu tražimo u dobrim djelima i dobrim ljudima. Osnovni principi koje poštujemo su: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost”, ističe Emina Hadžić.

Napominje da je cilj Zavoda Krog prvenstveno u kontinuiranom razvoju rješavanja globalnih izazova, poput siromaštva, nasilja i nedostatka obrazovanja.

“Nastojimo socijalno ugroženim grupama ljudi pokazati rješenja i pomoći im na putu ka boljoj budućnosti. Na Bliskom Istoku, Africi i Balkanu organizujemo stručna i preduzetnička obrazovanja za žene, pomažemo im ka integraciji na tržište rada, nudimo zdravstvenu i psihosocijalnu pomoć djeci i ženama koje su žrtve rata, siromaštva, nasilja. Također, radimo i na osnaživanju ranjivih grupa na području ljudskih prava i jednakosti spolova, osnažujemo djecu preko edukacija, odazivamo se na pomoć nakon elementarnih nesreća te radimo na projekatima integracije izbjeglica i kulture etničnih grupa”, naglašava direktorica Zavoda Krog.

Mijenjanje svijesti društva

Ne krije da je ponosna na svoju karijeru, ali i na dosadašnji životni put koji je prešla.

“Ponosna sam na ljude koji su bili uz mene, na greške koje su me naučile da znam slijedeći put prepoznati šta je najbolje i kako nešto pravilno uraditi, ponosna sam na djecu i žene, koji su bili korisnici naših programa i danas završavaju škole i imaju veće mogućnosti zapošljavanja te samostalnih poduzetniških puteva koje su osigurale ženama da mogu same hraniti sebe i svoju djecu. Ponosna sam na žene koje su smogle hrabrosti da se izdignu iz depresije i muka te nastave živjeti samostalno, ponosna sam kad vidim da mnoge generacije djece sjede u našim školskim klupama i opremom koja im omogućava lakšu edukaciju, ponosna sam što je svako iskustvo donijelo nova poznanstva, prijatelje, otvaralo moj spektar pogleda na svijet i različitost ljudi”, tvrdi Emina Hadžić.

Prema njenim riječima, tek kada počnete raditi van granica svog doma, vidite kako se ljudska prava u svakom kutku svijeta drugačije interpretiraju.

“Dok je u nekim zemljama veoma jasno šta su prava djece, u drugima je taj koncept drugačiji. Da bi se osnažile ranjive grupe potreban je dugoročan rad koji tek nakon nekog vremena počne pokazivati rezultate. I najteže je raditi kad je potrebno postići neopipljive rezultate, kada je u pitanju mijenjanje svijesti nekog društva. Decenijama ulažemo ogromna sredstva u zaštitu ljudskih prava, konstantno o tome govorimo i educiramo mlađe generacije ali se na drugoj strani konstantno otvaraju nove fronte. Ako nam npr. genocid u Drugom svjetskom ratu nije bio opomena, ne samo da se ne zaboravi, nego da tako nešto više ne postoji ustvari ne bi trebalo da se desi, zašto se onda opet desio genocid u Bosni i Hercegovini, Mjanmaru i još nekim zemljama u svijetu”,  potcrtava sagovornica.

Rušiti stereotipe i predrasude

Potom se osvrnula se i položaj Bošnjaka u Republici Sloveniji uz napomenu da je još kao studentica kroz angažman u Bošnjačkom kulturnom savezu pomagala u radu na priznanju prava bošnjačke manjine u Sloveniji.

“Ustav Republike Slovenije nesrazmjerno uređuje položaj etničkih manjina i kolektivnu zaštitu njihovih prava. Do sada najvažniji politički korak bila je ‘Deklaracija Republike Slovenije o statusu nacionalnih zajednica članova naroda bivše SFRJ u Republici Sloveniji’, koju je Narodna skupština usvojila 2011. godine. Članovi ovih zajednica, među njima i Bošnjaci, uglavnom su imigranti (i njihovi potomci) koji su se u Sloveniju doselili iz bivših jugoslovenskih republika 1960-ih do kraja 1980-ih. U januaru 2019. godine, Ministarstvo kulture Republike Slovenije podnijelo je na javnu raspravu nacrt nove Rezolucije o Nacionalnom programu jezičke politike 2019.-2023., ali petogodišnji program još uvijek nije usvojen. Tako nije usvojen ni Zakon o vršenju kolektivnih kulturnih prava Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca i Srba”, konstatuje Emina Hadžić.

Navodi kako predstavnici bošnjačke manjine imaju dobru saradnju na lokalnom nivou u vidu pomoći oko izvođenja kulturnih projekata, prostora za svoj rad, malih grantova za kulturne projekte, dok se na državnom nivou za kulturno djelovanje odvajaju veoma niska sredstva od strane Ministarstva za kulturu i Javnog fonda za kulturne djelatnosti.

“Premalo se govori i daje značaja tome da su Bošnjaci, bilo imigranti, ili već druga i treća generacija rođena u Sloveniji, integrisan dio slovenskog društva te da daju veliki doprinos u području privrede, nauke, medicine, kulture, obrazovanja kao i razvoju društva. Ujedno su Bošnjaci ambasadori Bosne i Hercegovine. Da li kolektivno ili individualno, svako može dati pozitivnu sliku o Bosni i Hercegovini, rušiti stereotipe i predrasude, uvećati razumijevanje interkulturalnosti, osnažiti ekonomsku i razvojnu saradnju” , jasna je sagovornica.

Druga strana Bosne i Hercegovine

Naglašava kako je Bosna i Hercegovina njena druga domovina, domovina njenih roditelja i predaka.

“Putujući i upoznavajući krajeve Bosne i Hercegovine, sve me je više dojmila, njezin potencijal, karakteristika ljudi, njena historija. Zato su moji studentski dani bili posvećeni zaštiti bh. kulture u Sloveniji i u želji, da Slovenci upoznaju tu njenu drugu stranu, a ne samo kroz ekonomske migracije, posljednji rat i mase izbjeglica, ne samo kroz stereotip da su bh. državljani sposobni samo da rade na gradilištu, čiste i vrše komunalne usluge. Uvijek sam u Bosnu i Hercegovinu rado dolazila i imam namjeru nastaviti tu tradiciju”, kaže direktorica Zavoda Krog.

Na kraju mladima poručuje da budu hrabri i istrajni u činjenju dobra.

“U pronalaženju sebe i onoga što želite biti i postati, budite podrška drugima.  Budite glas onih koji to ne mogu, prihvaćajte izazove i tražite rješenja. Radite ono što vas čini boljim, budite koristni sebi i vašoj zajednici”, zaključuje Emina Hadžić.