Blokada Katara je okončana, ali tenzije s Bahreinom nisu

Šarena prošlost sprečava Manamu da prigrli Dohu čak i nakon što je potpisan zaljevski sporazum o jedinstvu ovog mjeseca.

Bahreinski prestolonasljednik Salman bin Hamad al-Khalifa potpisuje dokument tokom otvaranja 41. samita GCC-a u saudijskom gradu al-Uli 5. januara (Reuters)

Sedmicama nakon što su zaljevski lideri potpisali izjavu o “solidarnosti i stabilnosti” u Saudijskoj Arabiji, okončavši troipogodišnju blokadu Katara, Bahrein još nije sasvim u tome.

Pored Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Egipta, Bahrein je pristao ranije ovog mjeseca na samitu u saudijskom gradu al-Uli da obnovi pune diplomatske, trgovinske i putničke veze s Katarom, piše Middle East Eye.

Ove četiri države su iznenada prekinule odnose sa svojim susjedom u junu 2017., optuživši ga da se previše približio Iranu i da finansira radikalne pokrete u regiji, što su optužbe koje je Doha odlučno odbacivala.

Katarani koji su živjeli u četiri pomenute države su potom protjerani, a Dohi je upućena lista sa 13 zahtjeva koje treba ispuniti kako bi okončali blokadu. Ovi zahtjevi su uključivali zatvaranje medijske mreže Al Jazeere, okončanje turskog vojnog prisustva u Kataru i prekidanje diplomatskih veza s Iranom – što je Katar sve odbio.

Pomiješani signali

Nakon samita kojim je okončana ova blokada, Bahrein šalje pomiješane signale.

Neisgurnost u vezi sa ponovnim uspostavljanjem putovanja između Katara i Bahreina možda je najevidentniji od signala. Izvori iz putničke industrije u Dohi kažu da nije jasno da li se mogu početi rezervisati letovi za Manamu, glavni grad Bahreina, dok su letovi za i iz Katara u Saudijsku Arabiju i UAE ponovo uspostavljeni.

Bahreinsko tijelo nadležno za civilnu avijaciju je izjavilo da će ova država otvoriti svoj zračni prostor Kataru od 11. januara.

Bahreinski ministar vanjskih poslova Abdullatif al-Zayani je također rekao da će se odnosi ovog kraljevstva sa Katarom vratiti na nivo na kojem su bili prije 5. juna 2017, kada je putovanje između država Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC) bilo bez viza za državljane.

Oštar zaokret bilateralnih odnosa

Pa ipak bilateralni odnosi su zauzeli oštar zaokret prošle sedmice kada je Zayani optužio Katar da nije poduzeo “nikakvu inicijativu” da riješi probleme sa njegovom državom.

Nakon ove ministrove izjave uslijedili su izvještaji o Kataranima kojima nije dozvoljeno da uđu u Bahrein preko mosta kralj Fahd, jedine kopnene pristupne tačke između ove države preko mora kroz Saudijsku Arabiju.

Katarska vlada nije odgovorila na vijesti koje su se pojavile na dvije lokalne infromativne web stranice, uključujući The Doha Globe. Uredi za medije u bahreinskom i katarskom ministarstvu vanjskih poslova nisu odgovorili na zahtjev Middle East Eyea za komentar do vremena objavljivanja ovog teksta.

U onome što je Katar percipirao kao još jednu bahreinsku provokaciju nakon al-Ule, bahreinsko ministarstvo za urbani razvoj zaplijenilo je 130 posjeda koji su pripadali djeci Khalida bin Nassera bin Abdulle Al Misnada, rođaka katarskog emira s majčine strane, prema izvještaju Doha Newsa koji je citirao bahreinsku Official Gazette.

Najmanje četiri incidenta u kojima je Bahrein optužen da je bespravno zašao u katarsku teritoriju su prijavljena tokom vrhunca nastojanja za pomirenje prije samita. U tri slučaja su bahreinski ribari uhvaćeni i potom pušteni na slobodu. U decembru, kada je Doha optužila četiri bahreinska aviona da su ušli u katarski zračni prostor, Manama je nazvala ove optužbe “neosnovanima”.

‘Namjerno neodređene’

U nedavnoj izjavi je bahreinsko ministarstvo vanjskih poslova optužilo Katar da “ne čini nikakve geste nakon samita u al-Uli da riješi tekuća pitanja sa Bahreinom”. Time se referiraju na “spise koji čekaju” i “štetu” koju je ovo kraljevstvo pretrpjelo u toku proteklih nekoliko decenija kao rezultat katarskih politika, ali ne pojašnjava koji bi spomenuti spisi mogli biti.

Ova izjava također optužuje Katar da nije odgovorio na pozivnicu da pošalje zvaničnu delegaciju u Bahrein što je ranije moguće da započne bilateralne pregovore o spornim pitanjima.

“Izjave bahreinskih zvaničnika su vjerovatno namjerno neodređene tako da se ne odnose ni na jedno specifično pitanje, ali odražavaju osjećaj da bahreinsko liderstvo nije bilo za okončanje spora i da je vjerovatno bili prisiljeno slijediti saudijski primjer u tome”, za Middle East Eye je kazao Kristian Coates Ulrichsen, saradnik Instituta Baker na Rice Univerzitetu.

Također je dodao: “Bahrein i Katar su imali teritorijalne razmirice u prošlosti, uključujući pitanje otoka Hawar, koje je riješeno 2001., ali koje je bahreinska vlada oživjela tokom blokade.”

Ideološki zaljev između Dohe i Maname je naglašen kada je Zayani izrazio zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa, balističkih raketa i “aktivnosti širom Bliskog istoka” sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Gabijem Ashkenazijem tokom vritualne konferencije koja je održana na izraelskom Institutu za studije o nacionalnoj sigurnosti.

Ministar vanjskih poslova UAE-a Anwar Gargash također je učestvovao u ovom događaju.

Ovo je u oštrom kontrastu sa katarskim stavom, kako je to izrazio ministar vanjskih poslova Mohammed bin Abdul Rahman al-Thani, da je vrijeme da zaljevske države uđu u dijalog sa Iranom i da je Katar spreman da u tome posreduje.

“U vezi trenutnog bahreinskog opiranja implementiranju de facto normalizacije sa Katarom nakon sporazuma u al-Uli, sumnjam da ovo možda ima više veze sa porastom utjecaja UAE-a nad bahreinskim donošenjem odluka, prije nego sa utjecajem Saudijske Arabije”, MEE-ju je kazao Justin Gengler, vanredni profesor na Ekonomskom istraživačkom institutu na Katarskom Univerzitetu.

Bahrein je druga država u Zaljevu i četvrta u arapskom svijetu, koja je uspostavila pune diplomatske odnose sa Izraelom.

Međutim, Katar je na drugačijoj stranici od svojih susjeda kada je u pitanju Izrael, kako je u više navrata potvrđivao svoju posvećenost palestinskom pitanju.

“Suština ovog sukoba tiče se drastičnih uslova u kojima žive Palestinci: ljudi bez države koji žive pod okupacijom”, istakla je Lolwah al-Khater, glasnogovornica katarskog ministarstva vanjskih poslova u septembru, kada je izraelska normalizacija dostigla vrhunac u GCC-u.

Prošle tenzije

Ali spor između ove dvije zaljevske države seže dalje od ovog najnovijeg. Doha i Manama su se dugo borile za otoke Hawar, 50 kvadratnih kilometara kopna udaljenog jednu nautičku milju od katarskog kopna i 10 nautičkih milja od Bahreina. Međunarodni sud pravde je presudio u korist Bahreina 2001.

U 2011. je Bahrein optužio katarsku televiziju Al Jazeeru da je pristrasno izvještavala o ustanku u Bahreinu, što je dovelo do diplomatske krize u augustu te godine, iako je Katar poslao svoju vojsku da radi pod koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija da uguši proteste u Bahreinu.

Ranije ovog mjeseca, Bahrein je zvanično opet kritikovao Al Jazeeru za ono što je opisao kao “neosnovane” navode u vezi mučenja i zatvaranja u samicu šiitskog muslimanskog klerika šeika Zuhaira Jasima Abbasa, poričući izvještaje o lošem postupanju prema njemu.

Iran je važan faktor u opetovanim bahreinskim pritužbama na Katar.

Dok sve tri države koje su donedavno držale blokadu imaju svoje specifične probleme s Teheranom, Bahrein je akutni među njima. Više od 60 posto bahreinske populacije čine šiiti, kao i većina populacije iranske Islamske Republike, dok je vladajuća porodica u Bahreinu sunitska.

Prije 2014. Katar je dao državljanstvo mnogim bahreinskim sunitima, upravo kada je Manama pokušavala povećati njihov broj kao protutežu šiitskoj populaciji.

Bahrein se u međuvremenu suprotstavljao kritikama kršenja ljudskih prava “ocrnivši opoziciju koju predvode šiiti kao iranski surogat”, napisao je Gengler u Foreign Affairsu 2014.

Saudijsko-emiratska borba za dominaciju

Bahrein, mali naftni proizvođač, odavno ovisi o svojim susjedima, prvenstveno Saudijskoj Arabiji, za svoje energetske potrebe.

U ponedjeljak je vodeći bahreinski analitičar Toby Iles rekao da će “vjerovatno trebati dodatnu finansijsku podršku od svojih zaljevskih susjeda uprkos reformskim mjerama”.

Ova nezavidna finansijska situacija mogla bi pomoći da se shvati zašto je Bahrein odanost Saudijskoj Arabiji zamijenio odanošću UAE-u. Gengler kaže da je to prati značajna emiraćanska ulaganja u ovu državu u deceniji nakon bahreinskog ustanka 2011., koje Saudijska Arabija nije u prilici da ponudi.

“Nije tajna da je UAE došao na samit u al-Uli kao nevoljki partner, i mislim da je bahreinska kontinuirana svojeglavost poruka i Dohi i – preko Abu Dhabija – Rijadu”, kazao je Gengler. “Mogao bih otići tako daleko da primijetim da je Bahrein izronio kao novo bojno polje za saudijsko-emiraćansku dominaciju na Arapskom poluotoku.”

Katar nije direktno odgovorio na izjave Bahreina. Khater, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova, kazala je da su u toku nastojanja da se razriješe razlike između Katara i susjednih država kao što su Bahrein i UAE.

Kada su je pitali zašto druge dvije države ne pristupaju rješavanju ove krize sa istim entuzijazmom kao Saudijska Arabija i zašto su oklijevajući partneri, ona je kazala: “Želimo se fokusirati na pozitivnu stranu. Ono što smo do sada vidjeli od Saudijske Arabije veoma je pozitivan znak, a uslijedilo je nekoliko pozitivnih mjera.”

Khater je također dodala: “Ako postoje medijski izvještaj o problemima između Katara i drugih zaljevskih država, mi nismo na to fokusirani i naš put ka naprijed je da se fokusiramo na zaljevsko jedinstvo. Znamo da Saudijska Arabija predstavlja ostatak zemalja GCC-a, pa se ne brinemo o glasinama.”

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO