Sve više stranaca dobija državljanstvo zemalja regije
Iako njihov broj nije (još) tako veliki da bi popunio sve “šupljine” u brojkama državljana pojedinih zemalja, on više nije ni zanemariv.
Svi znamo koliko ljudi sa Balkana odlazi živjeti i raditi u “bijeli svijet”. Međutim, u isto vrijeme neko dolazi popuniti prazan prostor koji ostaje iza pomenutih iseljenika ili starosjedilaca na ovim prostorima. Neki od njih, baš kao i naši građani na mjestima gdje su pronašli svoju sreću, imaju radne dozvole i privremeni boravak u mjestu prijema. Ali, ima i onih koji su postali punopravni članovi našega društva, jer su dobili državljanstvo zemalja regije.
Iako njihov broj nije (još) tako veliki da bi popunio sve “šupljine” u brojkama državljana pojedinih zemalja, on više nije ni zanemariv. Nakon turbulentnih devedesetih i potom dijeljenja državljanstava po nacionalnom principu, po kojem smo dobili pomalo smiješnu konstataciju da u zbiru svih državljanstava bivših jugoslovenskih republika, sada imamo više stanovnika negoli je Jugoslavija imala prije raspada (!?) I to nakon ubijanja, pogibija, protjerivanja, pa iseljavanja i ekonomskog egzodusa. Kako to izgleda samo u posljednjih nekoliko godina?
Države regije u svojim zakonodavstvima imaju razne načine za dodjeljivanje državljanstva. Ono po rođenju je najlogičnije, potom po stupanju u brak sa vlastitim državljaninom. A onda dolazi dodjela državljanstva po osnovu pripadnosti nekom narodu u iseljeništvu, pa ponovnog primitka u državljanstvo, preko dodjele zbog izrazitog nacionalnog interesa pojedine zemlje, sportskog državljanstva i sve do ekonomskog i počasnog državljanstva.
„Republika Hrvatska, po evidencijama našeg Ministarstva, tokom 2019.godine je 4.721 osobu primila u svoje državljanstvo, 2020.godine 3.948, a od početka tekuće godine do 26.10. još 3.214 osoba. Tokom 2019.godine ukupno 485 osoba je otpušteno iz hrvatskog državljanstva, dok su se 32 osobe u istom razdoblju odrekle hrvatskog državljanstva. U 2020. godini otpušteno je 263 osoba, a 13 osoba se odreklo hrvatskog državljanstva. U razdoblju od 1.1.2021. do 30.6.2021. godine 80 osoba je otpušteno iz hrvatskog državljanstva, dok su se 4 osobe odrekle hrvatskog državljanstva“, navode iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske.
Veliki broj ispisanih iz državljansta BiH
Bosna i Hercegovina ima sklopljene ugovore o dvojnom državljanstvu sa nekoliko zemalja, ali najviše takvih slučajeva se bilježi sa Švedskom i pogotovo Hrvatskom i Srbijom. U ovoj zemlji stranici koji borave i ostvare tri godine stalnog boravka stiču pravo da apliciraju za sticanje državljanstva BiH. Da bi se steklo pravo na stalni boravak, neophodno je prethodno ostvariti pet godina privremenog boravka. Privilegovano, bračni drugovi, državljana BiH, stiču pravo na apliciranje za državljanstvo čim ostvare pravo na stalni boravak. Po Sporazumu o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije državljani država potpisnica stiču pravo da apliciraju za državljanstvo države potpisnice nakon što u njoj kao stranci ostvare tri godine boravka, a ako su u pitanju bračni drugovi dužina boravka iznosi jednu godinu.
„U 2019.godini 629 lica je steklo državljanstvo BiH. Od toga, 18 lica je državljanstvo dobilo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu – osobe od naročite koristi za BiH. U pitanju su po četiri osobe iz Turske i Srbije, dvije iz Sirije i po jedna iz Australije, Austrije, Francuske, Hrvatske, Irana, Južnoafričke Republike, Njemačke i Rumunije. 60 lica je steklo državljanstvo po osnovu Garancije izdate od Ministarstva civilnih poslova BiH. U 2020.godini su 574 lica stekla naše državljanstvo od kojih je njih 15 „od naročitog interesa po BiH“ – troje iz Srbije, po dvoje iz Hrvatske i Austrije, te po jedno iz Crne Gore, Rusije, SAD, Sjeverne Makedonije i Turske. U toj godini je Ministarstvo dalo Garancije za 45 lica. Od početka ove godine do 26.10.je 431 lice steklo državljanstvo BiH, od čega 13 je od naročite koristi – četiri iz Turske, tri iz Rusije, te po jedno iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Sirije. Garancije Ministarstva su dobila 34 lica“, kažu iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Dodaju da je od početka 2019. do 26.10.tekuće godine bilo 4.837 naknadnih upisa. U pitanju su rođena djeca u inostranstvu koja nisu bila upisana u matične knjige Bosne i Hercegovine. Počasnih državljanstava ova zemlja nema, pa u dostavljenim podacima nisu razvrstani umjetnici i sportisti poput košarkašice Jonquel Jones ili pjavača irske grupe U2 Bone Voxa? Istovremeno, bilo je puno ispisa iz knjige državljana ove zemlje.
„U 2019.godini državljanstva se odreklo 4.135 lica, u 2020.godini 2.693 lica, a prema podacima Ministarstva civilnih poslova u periodu 1.1.2021.do polovine oktobra 2021.državljanstva BiH se odreklo 2.282 lica“, poručuju iz pomenutog bosanskohercegovačkog ministarstva.
Jasno je da su građani BiH stekli brojna državljanstva zemalja Zapade Evrope, te Srbije i Hrvatske, ali su interesantni podaci sa Sjevernom Makedonijom.
„U 2019. godini 16 državljana Bosne i Hercegovine steklo je državljanstvo Republike Sjeverne Makedonije. U 2019.godini 5 državljana Republike Sjeverne Makedonije oslobođeno je njenog državljanstva radi sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine. U 2020.godini 9 državljana Bosne i Hercegovine steklo je državljanstvo Republike Sjeverne Makedonije, dok su tri državljana Republike Sjeverne Makedonije oslobođena su državljanstva radi sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine. U 2021. godini 4 državljana Bosne i Hercegovine stekla su državljanstvo Republike Sjeverne Makedonije, a 4 državljana Republike Sjeverne Makedonije oslobođena su državljanstva Republike Sjeverne Makedonije radi sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine“, statistika je Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Kupovina državljanstva
Nije poznato koliko su neki od pomenutih građana radili na imidžu „nove“ zemlje, ali se zna da u Srbiji dijele državljanstva u te svrhe. Glumci Steven Seagal, Johnny Deep, John Challis, sportisti košarkaši, bokseri…pa privrednici među kojima su i šeici, pa i bivša tajlandska premijerka Jingluk Šinavatra sada imaju srpski pasoš. Tu je i jutuber Charles Cather koji je napravio promotivni film na netu i koji se u medijskih istupima pohvalio statusom „počasnog državljanstva“.
Precizni brojevi iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nisu stigla, ali jesu od njihovih kolega iz Crne Gore. Oni imaju i promovisane programe dodijele ekonomskih državljanstava. Pa su recimo, samo za tekući godinu predvidjeli dodjelu 2.000 takvih državljanstava.
„Lice koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (koji se primjenjuje od 1.1.2019. do 31.12.2021.godine) ovom Ministarstvu dostavljeno je, od strane predsjednika Vlade Crne Gore, ukupno 192 prijedloga za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. To se odnosi na 192 aplikanta i 444 člana njihovih porodica, što ukupno čini broj od 636 lica. Od toga pozitivno je riješeno 290 zahtjeva (91 za aplikante i 199 za članove njihovih porodica), dva zahtjeva su obustavljena, dok se 344 zahtjeva nalaze u proceduri“, rekoše nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Kupovina državljanstva konstantno izaziva rasprave o opravdanosti donošenja Zakona, prema kojemu je potrebno uložiti 450.000 eura u centralni ili primorski dio zemlje, te 250.000 eura u sjeverni dio Crne Gore, uz 100.000 eura za aplikaciju. Jasno da je pandemija usporila ovaj proces.
U ovoj zemlji stranci mogu doći do državljanstva i po osnovu prijedloga predsjednika države, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade, uz mišljenja nadležnih organa uprave, kao lica čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes. Istovremeno, nije zabilježen nijedan slučaj oduzimanja državljanstva za one koji su ga stekli po osnovu ekonomskog interesa. Međutim, bilježe se ispisi državljana koji su to bili od rođenja.
„U periodu od 1.1.2019. do 26.10.2021.godine, ukupno je 682 lica po zahtjevu – otpustom izgubilo crnogorsko državljanstvo. Od toga u 2019.godini 315 lica, u 2020.godini 201 i u 2021.godini do 26.10.2021. 166 lica. U periodu od 1.1.2019. do 26.10.2021.godine, ukupno je 176 lica izgubilo crnogorsko državljanstvo po sili zakona, od čega u 2019.godini 107 lica, u 2020.godini 38 lica i u 2021.godini do 26.10.2021. 31 lice“, zaključuju iz MUP-a Crne Gore.