Hrvatskoj bez opozicije prijeti ozbiljna opasnost

HDZ je uspio neutralizirati desnicu ili se ona sama neutralizirala, a SDP je uspio neutralizirati sam sebe kao nosivu stranku, smatraju analitičari.

HDZ relativno mirno posmatra kako se stranke opozicije unutar sebe svađaju i raslojavaju (Pixsell)

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) već se drugi mandat u Hrvatskoj drži na vlasti zahvaljujući relativno tankoj parlamentarnoj većini. Bez obzira na to, HDZ vlada prilično stabilno i nedodirljivo, jer je opozicija – kazat će mnogi analitičari – u rasulu.

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), kao najveća opozicijska stranka, prolazi kroz unutarstranačka previranja i u anketama ima najslabiji rejting u protekla dva desetljeća.

Ostale stranke tek su nešto stabilnije, ali parlamentarna opozicija u cjelini je šarolika, razmrvljena i vjerojatno nikad slabija još od devedesetih godina prošloga stoljeća i vremena nedodirljive vladavine Tuđmanovog HDZ-a.

Stabilni i s tankom većinom

Od druge polovice devedesetih naovamo SDP je bio uz HDZ najsnažnija stranka. U dva navrata koalicije predvođene prvo Račanovim, a zatim i Milanovićevim SDP-om bile su i na vlasti, a govorilo se kako političkom scenom Hrvatske vlada duopol HDZ-a i SDP-a.

Uz njih je na političkoj sceni uvijek bilo i nekoliko manjih stranaka koje bi pokrivale preostale dijelove političkog spektra (liberali, narodnjaci, pravaši…), ali nikad ni suviše lijevo ni suviše desno. U ono vrijeme lider najjače oporbene stranke ujedno se smatrao i liderom opozicije, a unaprijed se znalo da bi u slučaju dolaska na vlast on bio premijer. Sada toga nema.

U parlamentarnoj opoziciji vlada poprilična pomutnja. Donedavno dvije najjače opozicijske stranke, SDP i Domovinski pokret, prošle su ili prolaze unutarstranačke obračune i raskole. Nakon dugo tinjajućeg sukoba sa šefom SDP-a Peđom Grbinom, iz te stranke je izbačeno ili ju je samovoljno napustilo čak 18 saborskih zastupnika predvođenih donedavnim predsjednikom stranke Davorom Bernardićem. Paradoksalno je da novoosnovani saborski klub tih disidenata sada ima više članova nego klub samog SDP-a i postao je druga najjača parlamentarna opcija iza HDZ-a.

HDZ se ne osjeća ugroženim

Obračun u Domovinskom pokretu nije rezultirao tako masovnim zbjegom, ali iz stranke su izletjeli njezin osnivač i donedavni predsjednik Miroslav Škoro te njegova sestra, također saborska zastupnica, Vesna Vučemilović.

Opozicija u Saboru brojčano ne zaostaje mnogo za parlamentarnom većinom HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, ali se doima razjedinjenom i nikad slabijom. Iako brojčano ima tek dva glasa više u Saboru, HDZ se ne osjeća ugroženim jer naspram sebe nema opoziciju koja bi joj ugrozila poziciju. I tako će vjerojatno ostati tijekom sljedeće tri godine, koliko traje izborno zatišje u Hrvatskoj bez ikakvih izbora.

HDZ, stoga, relativno mirno promatra kako se stranke opozicije unutar sebe svađaju i raslojavaju.

Opozicija je sama sebe pacificirala

Sam Andrej Plenković napomenuo je ovih dana da i u petoj godini vladavine njegova stranka uživa visokih 35 posto podrške u anketama. SDP nakon dugo vremena nije drugi u anketama, prestigao ga je Možemo! koji se još nije profilirao u klasičnu stranku, nego djeluje kao politička platforma. Nakon pobjede na lokalnim izborima u Zagrebu više je fokusiran na rješavanje nagomilanih problema u tom gradu, nego na rad u parlamentu.

Tu je i Most, nekadašnja platforma koja je okupljala nezavisne liste iz cijele Hrvatske, a kasnije prerasla u stranku te čak dva puta participirala u vlasti u koaliciji s HDZ-om. Prvi puta je isprovocirala izvanredne izbore, a drugi puta je Plenković naprasno raskinuo koaliciju s njima te ih zamijenio Hrvatskom narodnom strankom (HNS), dotad opozicijskim partnerom SDP-a.

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da vlast u Hrvatskoj danas nema nikakvu opoziciju.

“Opozicija je uglavnom samu sebe pacificirala. Nije pacificirana u smislu vladinih ili većinskih mjera protiv oporbe, nego je oporba zdušno radila na svom vlastitom slabljenju, gotovo i ukidanju u dvije do sada najjače stranke – SDP-u i Domovinskom pokretu”, kaže Puhovski.

“Ostala je još jedna šminkerska skupina, Most. Svi drugi su, zapravo, kao opozicija ukinuti. Ostao je Možemo!, ali on je toliko konzumiran gradskim, zagrebačkim problemima da u ovom trenutku samo s pola snage funkcionira kao nacionalna opozicija. Tako da je prava oporba HDZ-u ta šminkerska skupina (Most) i ‘pola’ Možemo. Svi drugi su se konzumirali u unutrašnjim sukobima”.

Situacija strašno zabrinjavajuća

I politički analitičar Davor Gjenero, na pitanje je li Hrvatska unatrag 20 godina ikada imala ovako slabu opoziciju, kaže kako stranački sustav nikad nije bio deficitaran i slabašan kao danas.

“To je strašno zabrinjavajuće. Naredne tri godine situacija će još nekako funkcionirati, ali veliko je pitanje do koje mjere je konsolidiran HDZ u trenutku kad Andrej Plenković ode na europsku funkciju i što će se dešavati s tom strankom. Potpuno je nevažno što se dešava s malim strankama, ali Hrvatska ima nekoliko ogromnih deficita”, primjećuje Gjenero.

Najgorim mu se sada čini to što nestaje stranka umjerenog lijevog centra (SDP), te to smatra “jako opasnim za demokratsku političku arenu”.

“Drugi veliki deficit jest što je u proteklih 15-20 godina liberalno demokratsko političko polje došlo u duboku krizu. Aktualnom krizom Istarskom demokratskom saboru (IDS), nestankom HNS-a i krizom Reformista de facto je liberalno-demokratska politička opcija izrazito destabilizirana i ugrožena. Jedino što se pozitivno počelo događati u proteklih nekoliko godina jest jačanje ekološko-civilno-društvene opcije”, ukazuje Gjenero koji pod ovim potonjim prvenstveno misli na Možemo.

Opozicija ne može djelovati samo iz Zagreba

Trenutno se ne nazire ni političar koji bi okupio i predvodio parlamentarnu opoziciju ili barem njen veći dio. Puhovski smatra kako bi to eventualno mogao biti netko iz Možemo, ali ne još.

“Za to bi im trebalo bar godinu dana, dok izađu na kraj sa zagrebačkim problemima, ako to uopće uspiju. I ako se uspiju organizacijski proširiti po Hrvatskoj. Ne možete samo iz Zagreba biti opozicija. A Možemo! postoje samo u Zagrebu te malo u Istri i Dubrovniku. Njima treba najmanje godinu dana”, kaže Puhovski.

Za Most, dodaje, da “koliko god bili blagoglagoljivi, zapravo nemaju ni organizacijsku strukturu niti ikakvu ideju što zapravo zastupaju”.

“Oni, da tako kažem, samo nabadaju neke zgodne komade mesa u zdjeli”, smatra Puhovski.

I Gjenero drži da je Možemo! još daleko od toga da bude politički utjecajan i relevantan u cijeloj Hrvatskoj.

“Oni su još uvijek stranka sa samo dva uporišta – Zagrebom i Istrom. To je premalo da ih se može nazvati nacionalnom strankom. A SDP je prestao biti nacionalnom strankom time što je izgubio svoje utvrde u Slavoniji i Dalmaciji. Tamo gotovo više i ne postoje. To govori o ozbiljnom raspadu stranačke infrastrukture”, tvrdi Gjenero.

HDZ je neutralizirao desnicu, a SDP sam sebe

Na prilično fragmentiranoj političkoj sceni gdje nove stranke naglo bljesnu pa se naglo i ugase (poput Živog zida), a neke tradicionalne poput liberalnih HSLS-a i HNS-a godinama tek tinjaju, nestaje i duopol HDZ-a i SDP-a, kakav je dugo vladao na sceni.

“Već godinu-dvije nemamo jasan dvostranački sustav kakav smo dotad imali i kada je SDP-ov lider bio lider oporbe. O tomu sada nema govora jer je HDZ uspio neutralizirati desnicu ili se ona sama neutralizirala, a SDP je uspio neutralizirati sam sebe kao nosivu stranku”, ističe Puhovski.

Sadašnju situaciju na hrvatskoj političkoj sceni, politički analitičar Davor Gjenero vidi kao potencijalno opasnu.

“To je situacija u kojoj Plenkovića više ne bi bilo (ako ode u Bruxelles, nap. a.), a time ni utega u centru političke arene unutar HDZ-a. To je situacija u kojoj bi ojačale neke desno radikalne populističke političke opcije”, upozorava Gjenero.

Na desnici je, konstatira, jedino Most politička stranka u pravom smislu te riječi i oni su, kako podsjeća, “u klerikalnom političkom polju i pokušavaju preoteti dio desno radikalnih populista koji su do sada bili vezani uz Domovinski pokret”.

“Domovinski pokret još uvijek je marginalno parlamentaran i dobro je da su dvaput pokazali da su neupotrebljivi u izvršnoj vlasti”, kaže Gjenero. “Mislim da se nitko pametan u HDZ-u ne veseli krizi SDP-a jer Hrvatskoj treba ozbiljna stranka lijevog centra. Za uravnoteženost političke arene to je izrazito važno”.

Do novih izbora tri godine

Treba vidjeti hoće li se opozicija pregrupirati i konsolidirati do sljedećih parlamentarnih izbora, koji su na rasporedu tek 2024. godine.

“Tri godine je dosta vremena, svašta se može dogoditi. Recimo, ekonomska kriza koja uvijek pomaže opoziciji ako je zna iskoristiti. Mislim da u ovom trenutku nema ozbiljnih problema za HDZ, ni iznutra ni izvana”, navodi Puhovski.

Jedino je, po njemu, “pitanje Plenkovićeve razrokosti, jer on malo gleda u Bruxelles, a malo u Banske dvore (sjedište Vlade)”. “To bi mogao biti problem, ako on i njegova stranka ne budu jasni žele li da on i dalje bude premijer”, zaključio je Puhovski.

Koliko je opozicija u Hrvatskoj trenutno slabašna kazuje i to što razgovor o njoj završili pričom o HDZ-u. Mada ni slabost opozicije ne znači uvijek snagu vladajuće stranke.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO