Budimir: Trenutak u kojem HDZ treba pokazati da se suprotstavlja razbijanju BiH

Dvije i po decenije nakon završetka rata BiH se nalazi u jednoj od najvećih političkih kriza, u kojoj član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavljuje smanjene ovlasti državnim institucijama.

Umirovljeni general i bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir (Anadolija)

Umirovljeni general i bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir vjeruje da je aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini potreba lokalnih političara da sačuvaju vlastite pozicije, zbog čega ne vidi njeno brzo rješenje. No, od odgovornosti ne amnestira ni međunarodnu zajednicu.

Dvije i po decenije nakon završetka rata BiH se nalazi u jednoj od najvećih političkih kriza. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, u kojem njegov SNSD ima vlast, povući iz nekih državnih tijela, uključujući Oružane snage BiH i Sigurnosno-obavještajnu agenciju, i da će ta tijela formirati na nivou entiteta.

Kao razlog za takve korake Dodik je iskoristio odluku bivšeg Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, koji je krajem jula zabranio negiranje utvrđenih ratnih zločina u BiH i veličanje presuđenih ratnih zločinaca. Dodik, populistički političar, koji ima podršku Rusije, ne priznaje presudu Međunarodno suda u Haagu prema kojoj je zločin nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka 1995. godine u Srebrenici označen kao zločin genocida. Inzkov je potez Dodik nazvao pokušajem gušenja slobode misli i izražavanja srpskom narodu u BiH.

  • Vjerujete li da unutar zemlje postoje kapaciteti koji mogu prevazići trenutnu krizu?

– Problem funkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine prisutan je od zaustavljanja rata u Bosni i Hercegovini potpisivanjem Daytonskog sporazuma. Svima koji su izravno sudjelovali u pregovorima kao i provedbi Daytonskog sporazuma jasno je da potpisnici sporazuma nisu bili iskreni te da nisu ni imali namjeru provoditi sporazum onako kako su ga potpisali, a time i prihvatili.  Kriza u Bosni i Hercegovini traje od 1991. godine sa oscilacijama njenog intenziteta koji je ovisan od raznih čimbenika. Ova kriza je proizvod potreba lokalnih političkih kabadahija koji na ovaj način pokušavaju prije svega sačuvati sebe.

Ako rješenje krize očekujete od istih onih koji su je intenzivirali to je moguće tek nakon izbora ili promjenom Ustava kojom bi njih proglasili doživotnim nacionalnim liderima koji su neprikosnoveni i nedodirljivi. Samo tako bi izbjegli kontinuirano intenziviranje krizne situacije prije svakih izbora.

  • Vi ste vojno lice. Može li Dodik finansirati vlastitu vojsku bez pomoći izvana?

Smatram da nije ključno pitanje može li Republika Srpska financirati svoje oružane snage ili ne, a sasvim je sigurno da bi financiranje OS RS bio izniman teret i onako dugovima i pljačkom opterećenom proračunu RS. Suštinsko je pitanje, postoje li zakonske okolnosti koje omogućavaju ponovno formiranje VRS.

  • Dodik tvrdi da ima pravo na vojsku?

Ako za to postoji zakonski okvir onda to RS može uraditi. Ne treba sumnjati da bi RS imala pomoć za formiranje VRS od Srbije kao što je to imala i 1991. godine i svo vrijeme njenog egzistiranja. Po mojim saznanjima u svijetu ne postoji država koja ima dva ministarstva obrane i dvije vojske, pa bi po tome BiH bila presedan, no ako se to dogodi bit će to napokon potvrda apsurdnosti Daytonskog sporazuma i Ustavnog okvira nametnutog Daytonskim sporazumom. U provedbi Daytonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini postojala su dva ministarstva obrane i dvoje oružane snage, no po tumačenju Jamesa Pardewa, posebnog izaslanika Predsjednika SAD-a i Karla Bilda tadašnjeg Visokog predstavnika da je to prelazni period koji je trebao trajati i trajao je do prilagodbe entitetskih Ustava Ustavu BiH.

Osobno bih volio vidjeti ponovno formiranje Vojske Republike Srpske i reakciju međunarodnih čimbenika na tu akciju vodstava RS-a.

  • Najveće tenzije su na relaciji bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) i Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Opozicija u Republici Srpskoj također se protivi Dodikovim potezima, koje naziva avanturističkim i opasnim po taj entitet. HDZ BiH i Dragan Čović se još uvijek ne oglašavaju? Kakve je pozicija Hrvatske demokratske zajednice u trenutnim okolnostima?

– HDZ kao praktično jedina stranka hrvatskog naroda u BiH koja participira u vlasi na razini BiH i entiteta ustraje na svojim stavovima oko izbornog zakona i ne čini ništa čime ostavlja dojam da podržava stavove i namjere vodstva RS-a.

Osobno sam uvjeren da je ovo trenutak u kojem svojim stavovima i djelovanjem HDZ treba nedvosmisleno cjelokupnoj javnosti u BiH pokazati da osuđuju i suprotstavljaju se svim aktivnostima usmjerenim ka razbijanju BiH. Takav stav i djelovanje, uvjeren sam promijenili bi percepciju o HDZ-u kod većine javnosti u BiH, relaksiralo odnose  te olakšalo pregovore sa bošnjačkim političkim subjektima o promjenama izbornog zakona i funkcioniranju institucija.

  • SAD i EU su uložile mnogo napora i finansijskih sredstva u oporavak BiH nakon rata. Može li sve to sada biti poništeno ‘preko noći’?

– Činjenica je da su SAD i EU uložile puno napora i sredstava za normalizaciju odnosa u BiH ali je činjenica i to da su jednako odgovorne kao i lokalni političari za nefunkcionalnost institucija. Svi su odavno svjesni da postojeći okvir u BiH daje mogućnost  opstrukcija i blokada svima koji to žele. Kada mi pokažu da lisica može čuvati kokoši početi ću vjerovati da Bosnu i Hercegovinu mogu graditi oni koji su je rušili.

Daytonski sporazum je derogiran ne provedbom ANEXA 7 i Ustav BiH kao dio Daytonskog sporazuma koji je predviđao povratak prognanih i izbjeglih postao je izvor problema a ne rješenja u BiH. Rješenje nije povratak na Dayton jer bi taj povratak značio nastavak sukoba koga je Daytonski sporazum zaustavio.

Narodna izreka kaže ‘Tko s vragom tikve sadi o glavu mu se razbijaju’. Bolna je stvarnost da će to uglavnom biti glave nas koji živimo u BiH ali neće ni sve glave vani ostati pošteđene.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Samo uz dosljedno i istrajno angažiranje SAD-a, jer je EU izgubila velik dio svoje moći u rješavanju balkanskih sporova, postoji neka šansa za rješenje krize, kaže američki ekspert.

Published On 20 Oct 2021

Ruska javnost i mediji ne prate Dodikov sukob sa Sarajevom i svijetom; on može računati na dobrodošlicu u Beogradu i Moskvi, ali ključna rešenja se ipak traže na drugim adresama.

opinion by Julia Petrovskaja
Published On 20 Oct 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO