Hoćemo l’ više? – Glas mladih koji žele promjene u društvu

Predstava 'Hoćemo l' VIŠE?' nastala je na osnovu svjedočenja mladih ljudi koji su otvoreno govorili o problemima zajednica u kojima žive (Ustupljeno Al Jazeeri)
Predstava 'Hoćemo l' VIŠE?' nastala je na osnovu svjedočenja mladih ljudi koji su otvoreno govorili o problemima zajednica u kojima žive (Ustupljeno Al Jazeeri)

Kako bi ukazali na probleme mladih ljudi u Bosni i Hercegovini i razbili stereotipe koji su prisutni u njihovoj svakodnevnici, članovi Udruženja dramskih umjetnika Altteatar su u saradnji s nekoliko omladinskih organizacija, neformalnih grupa, aktivista i aktivistkinja u devet bh. lokalnih zajednica održali radionice na kojima su mladi otvoreno govorili o problemima zajednica u kojima žive. Upravo su njihova svjedočenja podložak predstave Hoćemo l’ VIŠE?, čiji dramski tekst potpisuje Džejna Hodžić, režiju Admir Glamočak, a produkciju Altteatar.

“U teoriji teatra postoji sintagma mrtvački teatar. To je teatar koji nije živ, odnosno to i nije teatar. Altteatar njeguje istinu i jako važna komponenta pri kreiranju sadržaja su konzumenti za koje taj sadržaj kreiramo. Tako je bilo i sa ovom predstavom. Nismo htjeli ništa da izmišljamo, nego da donesemo život na scenu. U tome smo uspjeli.”, kaže Slaven Vidak, producent predstave i predsjednik Alteatra.

Dramaturginja Džejna Hodžić kaže kako su na pomenutim radionicama slušali iskustva mladih ljudi, analizirali njihove probleme te pokušali dokučiti koji su njihovi ciljevi i šta bi oni željeli promijeniti u svojoj zajednici.

“Iako se na prvi pogled čini da su svi ti gradovi samo ‘čekaonice’ u kojima se čeka posao, čeka da se ode iz države, čeka da neko nešto promijeni, mladi su ipak ti koji ne čekaju i koji su zaista aktivni. Postoji jako puno udruženja i nevladinih organizacija mladih koji pokušavaju pomijeniti svoju zajednicu i doprinijeti njenom poboljšanju”, kaže Hodžić.

‘Mladi imaju slične probleme’

No, osim priča i iskustava mladih ljudi iz Bosne i Hercergovine, inspiracija za tekst bila joj je i opća društveno-politička situacija, kaže Hodžić, dodajući kako u gradovima u kojima su održali radionice (Prijedor, Dobroj, Brčko, Zenica, Travnik, Bugojno, Goražde, Ljubuški i Trebinje) ne postoje sadržaji za mlade.

Mladi su ti koji su zaista aktivni, ističe dramaturginja Džejna Hodžić

“Ti građani nemaju kina, pozorišta, bazene, parkove, tržne centre, nego su primorani da idu u nekoliko velikih gradova u BiH kako bi osigurali sve što im je potrebno. Nekako ljudi koji žive u Sarajevu imaju dojam da i nije tako loša situacija u državi, da se ‘nekako dobro živi’, međutim samo 15 kilometara dalje od centra Sarajeva situacija je alarmantna. Domovi kultura ne rade, nemaju grijanje, nemaju interes da prorade”, pojašnjava.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Ono što se mladima, ali i starijima nudi su klubovi u kojima povremeno gostuju folk pjevači iz regije i to su najveći događaji u tim gradovima. Sasvim je logično da će ljudi ići na takve koncerte i smatrati to kulturnim javnim životom, jer je to jedino što im se nudi. Ponekad gostuju predstave, ali budući da su Domovi kulture neuslovni i bez grijanja, ljudi ne posjećuju te rijetke događaje u Domovima kulture. Upravo se i radnja ove drame dešava u ledenom Domu kulture u jednom manje gradu u BiH, gdje grupa mladih biva pozvana kako bi napravila predstavu i oživjela dom kulture”, dodaje.

Harun Ćehović, koji je uz Alisu Čajić, Helenu Vuković, Simonidu Mandić, Hanu Zrno, Kemala Rizvanovića, Maka Čengića i Denija Mešića na sceni predstavio borbu mladih za bolji život, kaže da je proces rada na ovoj predstavi za njega bio prvenstveno edukativan.

“Shvatio sam da svi mladi ljudi u našoj državi imaju slične probleme i da svi priželjkuju perspektivniju budućnost”, kaže Ćehović.

Ponudili rješenja

“Predstavom se trudimo ponuditi rješenja problema koje spominjemo. Ta rješenja nisu komplikovana, niti idealistički postavljena, već su konkretna i jednostavna, izgovorena riječima koje mi mladi razumijemo. Mi se nadamo da ova predstava može probuditi mlade ljude i ukazati im na ogromnu moć i snagu koju imamo, a koju trenutno ne koristimo kako treba. Ja hoću i moram da mislim da ova predstava može kreirati bolje sutra, jer istinski vjerujem u moć teatra”, ističe Ćehović.

Mladi u BiH priželjkuju perspektivniju budućnost, kaže glumac Harun Ćehović

Nakon premijernog izvođenja u Sarajevu početkom septembra, predstava je krenula na bh. turneju koja traje do 3. oktobra.

“Prosto je zadivljujuće vidjeti koliko je mladih ljudi zainteresovano za predstavu. Na svim dosadašnjim izvedbama morali smo zaustaviti broj posjetilaca na 100, zbog epidemioloških mjera. Dobili smo potvrdu našeg dosadašnjeg rada i veseli činjenica da publika već zna da se predstava ne propušta kada dolazi Altteatar. A same reakcije su ohrabrujuće”, kaže Vidak.

A da je ekipi predstave važan glas mladih potvrđuju javne tribine koje organizuju nakon svakog izvođenja.

“Smatram da mladi najbolje mogu pokrenuti mlade, a ova predstave je i namjenjena njima. Mislim da možemo napraviti promjenu, ali svi zajedno. Ja ću biti sretna ako uspijemo pokrenuti mlade i dati im vjetar u leđa da se ohrabre i naprave promjenu. I prije svega da izađu na izbore. Jer sve dok mislimo da kao pojedinci ne možemo ništa, promjena se neće ni desiti. Moramo mlade uvjeriti u to da je svačiji glas bitan i da kao pojedinci, ali i svi skupa možemo više i bolje. Jer bilo je dosta pisanja historije, vrijeme je da budemo budućnost”, poručuje Hodžić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO