Kad zdravstveni sistem zakaže COVID-19 liječe ʽfacebook ljekariʼ

Da su društvene mreže odavno postale mjesto gdje se traže i pronalaze razne vrste informacija nije nikakva novost. Od oglasa za prodaju do ugovaranja ljubavnih sastanaka, društvene mreže su virtualni prostor koji može odgovoriti na gotovo sve vaše zahtjeve. I ako napravite profil na Facebooku i onda pišete postove u kojima se interesirate kako najlakše doći do neke destinacije, vjerujte, niste ni jedini niti spadate u grupu rijetkih koji na takav način koriste mrežu.

Ali, u doba globalne epidemije COVID-a 19 Facebook i druge društvene mreže postale su mjesto prepoznatljivo po još jednoj stvari. Ako niste uspjeli zakazati termin kod ljekara, ako je medicinska sestra tokom telefonskog razgovora bila drska i otresita ne trebate se brinuti. Dovoljno je samo da se ulogujete na svoj profil i potražite savjet za vašu boljku i hiljade laika će spremno da vam odgovori na svako pitanje koje postavite.

Da takvo ponašanje može izazvati brojne probleme ukazao je penzionisani ljekar iz Sarajeva Bakir Nakaš koji „Facebook lječilište“ smatra izuzetno opasnim i kontraproduktivnim i u toj, kako kaže, pogubnoj pojavi vidi eho jednog mnogo dubljeg i složenijeg problema. Onoga trenutka kada je zdravstveni sistem zemlje podbacio u obavezi da informiše građane o vrsti i toku bolesti COVID-a 19 otvorio se prostor za internetske nadriljekare. A kada vas o bolesti savjetuju hiljade laika onda problem postaje gotovo pa nerješiv. Na pitanje koliko je takvo ponašanje kontraproduktivno u borbi protiv epidemije Nakaš odgovara sasvim jasno i nedvosmisleno.

Zdravstveni sistem koji ne informiše

„Sigurno da je kontraproduktivno. Samo, ovdje se sada nalazimo u situaciji da su ljudi našli otvoren prostor i koriste se time da mogu plasirati vlastite informacije smatrajući da su kompetentni, da mogu da nešto kažu o stvarima o kojima imaju samo lično iskustvo, ali nemaju iskustvo znanja, nauke koja je bazirana na godinama studiranja i rada sa pacijentima“.

Najvećeg krivca u bujanju liječničkog facebook savjetovališta Nakaš vidi u nesposobnosti zdravstvenog sistema da informiše i educira stanovništvo o zdravstvenim problemima izazvanim epidemijom korona virusa.

„Mislim da je tu propust i zdravstvenog sistema najveći, jer svjedoci smo da se zdravstveni sistem do dana današnjeg, a od početka pandemije, nije potrudio da napravi pravilne i stvarne informacije koje su neophodne za pacijente i da ih plasira na način kako su pacijenti naučili, a to su društvene mreže i mediji, i da se jednostavno anuliraju amaterski zapisi koji se danas nalaze posvuda“.

Najveća je odgovornost na rukovodiocima zdravstvenih ustanova, kaže Nakaš.

„Tu je odgovornost zdravstvenih ustanova i onih koji su zaduženi za edukaciju stanovništva, tu je odgovornost i zdravstvenih komora i komora liječnika, komora sestara i komora farmaceuta koji su smatrali da oni ne trebaju da daju informacije iz prve ruke, nego su to prepustili laicima koji te informacije prosipaju po internet portalima i društvenim mrežama i daju ljudima šansu da iz tih informacija izvlače ono što njima odgovora, što može biti veoma pogubno po pacijente“.

Osujetiti paniku pravim savjetima

Dozvoliti laicima da se javno bave zdravstvenom krizom, kakva je epidemija COVID-a 19, udžbenički je primjer kako se proizvodi panika među stanovništvom. Ali, i u tom slučaju Nakaš kao najodgovornije vidi zdravstvene radnike, koji bi trebali aktivnije da se uključe u infomisanje stanovništva o tome koje su stvarne opasnosti infekcije COVID-om 19.

„Naravno, jeste to je jedan od načina da se proširi panika, ali mislim da toj panici sve više doprinose zdravstveni profesionalci i zdravstvene ustanove. Opet ponavljam, zdravstvene ustanove i zdravstveni profesionalci imaju obavezu da educiraju stanovništvo. Stanovništvo ne može biti educirano ako ti ljudi informacije zadržavaju za sebe i distrubuiraju samo u svojim krugovima – to je normalno kada su u pitanju naučne informacije. Treba govoriti jezikom poacijenta, jer mi imamo u zakonu o obavezama i pravima pacijenata pravo na informaciju, pravo na informaciju o vlastitom zdravlju, pa da li se radi o našem zdravlju,  a u ovom konkretnom slučaju mi imamo pravo na informaciju o virusu, toku bolesti, o načinu liječanju, o putu pacijenata – da to ne bude tajna i da ne prepuštamo laicima da govore o tim stvarima. Čim prepuštamo laicima onda možemo da dobijamo negativne efekte, zato ponovljam da od mimnistarstva zdravstva i drugih institucija vrlo je značajno da se od njih pokrene aktivnost da se pacijentima daju prave informacije“.

Informiranost je temelj uređenog društva, a doktor Nakaš je naveo primjer iz djetinjstva u kojem ilustrativno pojašnjava kako država može informisati građane kada to želi.

Važna uloga medija

„Ja sam bio dijete kada su letjeli avioni iznad Sarajeva i bacali letke i ti su letci davali informacije o dolasku cirkusa u Sarajevu. Danas je druga tehnologija ali svi ti leci i sve mogućnosti koje su na rapolaganju i zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim profesionalcima, koji žele ljudima dati pravu informaciju, stoje otvorenim, ali te informacije nema i onda se stvara prazan prostor i u taj prostor ulaze laici, dunđeri koji „kompetentno“ preporučuju neke stvari“.

Na kraju razgovora Nakaš kaže da su mediji odigrali važnu ulogu u borbi protiv epidemije COVID-a 19 odlukom da prednost daju provjerenim informacijama i stručnom medicinskom znanju. Ostaje još da se „država“ uključi aktivnije u informisanje građana i onda će put u savladavanju zdravstvene krize biti kraći i jednostavniji za preći.

Izvor: Al Jazeera