Heroine u doba korone dostavljaju knjige na kućnu adresu

Cilj programa je da socijalno isključene osobe dobiju mogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Da pisana riječ i knjiga još nisu umrli, najbolje ilustruje priča iz Gradske knjižnice Đurđevac. Vrijedne knjižničarke iz grada smještenog na sjeveroistoku Hrvatske električnim biciklom, uz posebne mjere opreza i zaštite, u mjesecima obilježenim epidemijom Covid-19 virusa, obilaze svoje korisnike i opskrbljuju ih novim knjigama.

Projekat “Knjiga vam kuca na vrata” pokrenut je prošle godine u oktobru mjesecu i podrazumijeva dostavu knjiga starijim i nemoćnim osobama, te osobama s invaliditetom koje bi rado čitale knjige, a nemaju mogućnost dolaska u Gradsku knjižnicu. Ideja se pokazala  kao izuzetno uspješna u danima strogih epidemioloških mjera i samoizolacije.

“Korisnici su, potaknuti takvim okolnostima, odustajali od gomile vijesti i neprovjerenih informacija koje su neprekidno pristizale tokom posljednjih nekoliko mjeseci, dopustivši sebi u takvoj neizvjesnoj situaciji bijeg od stvarnosti nastojeći višak slobodnog vremena provesti u čitanju knjiga i članaka”, pojašnjava nam knjižničarka Martina Makar.

Omogućiti svima da čitaju

Cilj programa je, dodaje, da socijalno isključene osobe dobiju mogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu ove ustanove, dostizanje životnog standarda koji se smatra prihvatljivim u društvu u kojem žive, te osiguravanje prava svakog čovjeka na čitanje i cjeloživotno učenje.

“Valja spomenuti i suradnju s gerontodomaćicama s područja Grada Đurđevca koje također, prema željama i zahtijevima korisnika, već dostavljaju knjige u domove svojih korisnika. Knjižnice su se prilagodile novonastalim uvjetima te svoj redovan rad i zabavni program prebacile i u online okruženje. Rokovi za povrat knjiga su se produžili, a povećao se i broj naslova koje je moguće posuditi odjednom”, kaže Makar

Uspjeh hrvatskih knjižničarki je veći ako se u obzir uzme činjenica da su čitalačke navike i prije Covid-19 pandemije bile vrlo niske, te da su mladi zbog okupiranosti onim što im internet i društvene mreže nude, rijetko provodili vrijeme uz dobru knjigu.

“Internet i društveni mediji postaju središnje mjesto konzumacije zabave, vijesti te poslovne i društvene komunikacije, ali nema sumnje da je uloga knjižnica u manjim mjestima mnogo značajnija negoli u velikim urbanim sredinama i da takve knjižnice mnogo više znače u nerazvijenim zemljama negoli u zemljama gdje postoji niz drugih mogućnosti da se dođe do željene knjige, i provjerenih i točnih izvora informacija”, smatra Makar.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dodaje, kako uprkos tome, u razvijenijim zemljama narodne knjižnice imaju posebno važnu ulogu jer su  postale jedino mjesto gdje stanovnici mogu naći potrebne knjige i drugu građu.

“Nastojimo da se knjižnica, posebice u manjim mjestima, pretvori u informacijska središte u kojima rade školovani stručnjaci. U mnogim manjim mjestima ili pak na periferijama velikih gradova, narodna knjižnica ima niz funkcija. One su, primjerice, organiziranje predavanja iz najrazličitijih područja, koncerti, kazališta, predstave. Narodne knjižnice osobitu pažnju posvećuju posebnim kategorijama korisnika – učenicima, starijim osobama, radnicima, domaćicama, djeci, bolesnicima, slijepima i drugima. U sredinama gdje je to poželjno, pa tako i u Gradskoj knjižnici, razvijaju se i posebni programi za etničke manjine, za nezaposlene, osobe s intelektualnim teškoćama i sve druge koji trebaju knjigu ili drugu knjižničnu građu”, ističe Makar.

Knjiga je još u modi

Mišljenja je da knjiga još uvijek nije izgubila na značaju i modi, te da uprkos ubrzanom proboju mas-medija i savremenih načina upražnjavanja slobodnog vremena, ona ima svoje mjesto u savremenom društvu. Dokaz tome je, kaže, činjenica da se u njihovoj Knjižnici uvećao broj članova.

“Dosadašnja iskustva govore da ne treba žuriti s predviđanjima o kraju ‘papirnate civilizacije’, odnosno padu čitalačkih navika. Knjiga ne samo da odolijeva ‘modernoj’  konkurenciji nego doživljava svoj uspon. Gradska knjižnica Đurđevac posljednih godina bilježi porast broja posudbi ali i broj novoučlanjenih korisnika. Kako primjerice radio i televizija nisu uspjeli ugroziti ni usporiti silan razvoj novina, magazina i brojnih drugih sličnih publikacija, isto kao što ni film nije smanjio zanimanje za romane, popularno-znanstvene literature itd. Naprotiv, upravo su ti novi mediji potakli zanimanje za knjigu. Tako i društvene mreže koje su savršen alat za marketing i promociju nakladništva i knjižnica, ali ne i mjesto gdje se čuvaju točne informacije već nepregledno ‘more’ lažnih vijesti”, pojašnjava Makar.

Na kraju pozivaju sve zainteresirane, sa područja Grada Đurđevac, koji se žele uključiti u ovaj projekat da im se jave kako bi knjige pokucale i na njihova vrata.

Izvor: Al Jazeera