Izrael zbog aneksije ostaje bez američke vojne pomoći?

Zaoštravaju se nesuglasice između AIPAC-a i J Streeta zbog izraelskih planova aneksije (Reuters)

Piše: Mohammed Elmenshawi, Washington

Diskusije i konfrontacije među proizraelskim lobističkim organizacijama produbile su se u posljednje vrijeme, i to nakon što je izraelski jednostrani plan za aneksiju teritorija Zapadne obale počeo kružiti u krugovima odlučivanja u Bijeloj kući i kuloarima Kongresa, jer je trebalo iznijeti zvanični stav o kojem će biti obaviještena izraelska vlada.

Neki od zastupnika u Kongresu smatraju da je neophodno usvojiti zakon vezano za izdvajanja američkog Ministarstva odbrane, koji bi zabranio finansiranje bilo kakvih aktivnosti koje olakšavaju izraelsku realizaciju aneksije.

Pitanje izdvajanja Pentagona, oko kojeg se vode polemike, vezuje se za period kraja mandata predsjednika Baracka Obame, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael, 14. septembra 2016. godine, potpisali zajednički memorandum o razumijevanju vezano za budućnost američke vojne pomoći Izraelu.

Izraelu 3,8 milijardi dolara godišnje

Memorandum se fokusirao na pružanje zakonskog okvira za američku vojnu pomoć Izraelu kroz vremenski period od deset godina, od 2019. do 2028. godine, u vrijednosti od 38 milijardi dolara, ili 3,8 milijardi dolara godišnje.

Ovaj dugoročni sporazum dao je veliku prednost izraelskoj vojsci, koja dozvoljava rano planiranje i koordiniranje programa nabavke i vojne industrijalizacije, bez očekivanja bilo kakvih turbulencija u programima saradnje s Washingtonom.

Sporazum garantira veliku kvalitativnu superiornost izraelskog naoružavanja nad svim arapskim zemljama zajedno.

Od kako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu objelodanio namjeru Izraela da anektira velike površine, koje se procjenjuju na 30 posto teritorija Zapadne obale, nisu prestajale rasprave u kuloarima oba doma Kongresa i krugovima odlučivanja u Bijeloj kući vezano za odgovor SAD-a na izraelski plan, koji praktično eliminira rješenje s dvije države.

Legislative Chrisa Van Hollena

Izdvajanja predviđena tim sigurnosnim sporazumom postala su cilj izmjena koje je inicirao demokratski senator Chris Van Hollen, u okviru nacrta zakona o izdvajanju Pentagona, na osnovu kojih se zabranjuje finansiranje “bilo koje aktivnosti koja olakšava aneksiju”, misleći time na 3,8 milijardi dolara koje Izrael godišnje prima iz Amerike.

U saopćenju senatora Hollena se ističe da se “sredstva za pomoć ne mogu trošiti na jednostranu aneksiju”, uz napomenu da će ova izmjena “osigurati da to i dalje ostane tako, sve dok dvije strane ne pristanu na sljedeće korake”.

Hollen je priznao da je on “jedan od najjačih pobornika pružanja sigurnosne pomoći prijateljskoj i savezničkoj državi Izraelu, ali prigovaram upotrebi tih sredstava za podršku jednostranoj izraelskoj odluci o aneksiji palestinskih teritorija”.

Dvanaest demokratskih senatora izrazilo je solidarnost s Hollenom u Senatu, što je navelo AIPAC, najveću lobističku organizaciju koja podržava Izrael i stranku Likud u SAD-u, da pokrenu veliku kampanju protiv demokratskog senatora.

To je, zauzvrat, zahtijevalo da organizacija J Street, jedna od najvećih proizraelskih lobističkih organizacija, intervenira i stane u odbranu napora demokrata koji se suprotstavljaju planu aneksije. Važno je napomenuti da organizacija J Street podržava rješenje s dvije države – države Izrael i nezavisne palestinske države.

Borba jevrejskih lobija

AIPAC je objavio nekoliko oštrih izjava u kojim se kritiziraju napori demokratskih zakonodavaca zbog opetovanih pokušaja da se Netanyahu spriječi da anektira područja Zapadne obale.

Došlo je do žestokog okršaja na Twitteru između AIPAC-a i J Streeta oko toga da li je aneksija legitiman čin, uprkos tome što se obje strane slažu da je američka podrška potrebna Izraelu.

U izjavi AIPAC-a objavljenoj prije nekoliko dana stoji da senator Chris Van Hollen nastoji “osigurati da se američki novac ne upotrijebi u procesu aneksije, dok, u isto vrijeme, sporazum o pomoći ne sadrži tekst koji upućuje u tom pravcu. Sporazum je imao za cilj garantirati sigurnost Izraela i njegovo legitimno pravo na samoodbranu.”

Organizacija J Street je odgovorila da postupak aneksije nadilazi ono što je predviđeno prethodnim sporazumima, te da će aneksija nužno voditi ”izlaganju sigurnosti Izraela opasnosti”.

Ova organizacija smatra da sporazum o pomoći ne ukazuje na bilo kakve sankcije u slučaju aneksije.

“Aneksija je bila radikalna ideja 2016. godine do te mjere da se memorandum o razumijevanju njom nije ni bavio. Međutim, kao što je rekao potpredsjednik i demokratski kandidat Joe Biden, Izrael mora zaustaviti prijetnje aneksijom i obustaviti aktivnosti pravljenja doseljeničkih naselja, jer će na taj način ugroziti bilo kakvu nadu za mir”, navodi organizacija.

Značaj ovog sukoba

J Street kaže da američki zakon zapravo spriječava Izrael da koristi američku vojnu pomoć za aneksiju palestinskih teritorija. Međutim, AIPAC smatra da izmjene koje je predložio senator Hollen “potkopavaju sigurnost Izraela kroz zabranu Izraelu da koristi vojnu opremu proizvedenu u SAD-u za samoodbranu pred pesimističkim scenarijima koji se očekuju”.

Napad AIPAC-a na senatora Hollena i njegove kolege iz Senata nisu se zaustavili, već se išlo i dalje od toga. Tako je AIPAC osudio pismo demokratske zastupnice Alexandrie Ocasio-Cortez u kojem se poziva na postavljanje uvjeta i ograničavanje vojne pomoć Izraelu od 3,8 milijardi dolara godišnje ako izraelska vlada poduzme bilo koje jednostrane korake u pravcu aneksije teritorija Zapadne obale.

U isto vrijeme, J Street se sve više približava Demokratskoj stranci, što se jasno pokazalo u postu na Twitteru u kojem organizacija ističe da se “Izrael suočava s neviđenim prijetnjama i izazovima, uključujući i radikale u Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu koji podržavaju aneksiju teritorija Zapadne obale”.

“Amerikanci kojih se tiče sigurnost Izraela, njegova demokratija, prava Palestinaca i regionalna stabilnost moraju raditi na zaustavljanju aneksije, a to je ono što čini senator Chris Van Hollen”, saopćila je ova organizacija.

Izvor: Al Jazeera