Uspjeh naučnika u BiH isključivo zahvaljujući entuzijazmu
Da je nauka u Bosni i Hercegovini briga isključivo bh. naučnika te da je istovremeno svojim entuzijazmom i ambicijama na životu održavaju upravo oni pokazuje i vijest o izolaciji i sekvenciranju prvog bh. soja virusa SARS-CoV-2.
U tom poduhvatu, važnom i za bosanskohercegovačku i za nauku u cjelini, udružili su se naučnici različitih profila iz cijele Bosne i Hercegovine, a zbog nedostatka konkretne podrške države istraživanje su finansirali sami.
Najveći dio rada na izolaciji virusa, pod supervizijom Teufika Goletića, šefa Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, napravio je mladi naučno-istraživački tim, koji čine studenti doktorskog studija Veterinarska medicina i javno zdravstvo.
“Kada je riječ konkretno o ovom istraživanju, sve smo napravili vlastitim sredstvima. Mi smo od ranije imali podršku Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz Beča, koju smo dobijali kroz različite projekte koje smo radili. Također smo, odmah po izbijanju epidemije u Kini, pokušali doći do potrebnog materijala, tako da smo na vrijeme uspjeli osigurati potrebne materijale koji nam trebaju da bismo uopće bili u prilici izvesti molekularnu dijagnostiku”, kaže Goletić, dodajući da su im podršku pružili i Federalno ministarstvo zdravstva te UNDP kroz Program podrške odgovoru na COVID-19 u Bosni i Hercegovini.
Ujedinjeni naučnici
U razgovoru za Al Jazeeru Goletić pojašnjava da je upravo zahvaljujući projektima Međunarodne agencije za atomsku energiju obnovljena laboratorija Veterinarskog fakulteta na Stupu, u kojoj je njegov tim iz kliničkih uzoraka u kulturi tkiva uzgojio virus, koji je potom izoliran i sekvenciran nanopor metodom.
“U februaru smo počeli raditi ovo istraživanje, ali imali smo zastoj u radu jer naš laboratorij nije bio uključen u mrežu laboratorija kojima je dozvoljeno da se bave dijagnostikom virusa SARS-CoV-2. Tu je nemjerljiv doprinos akademkinje Mirsade Hukić, koja je, na neki način, uspjela ‘pomiriti’ veterinarsku i medicinsku nauku, osiguravajući nam kliničke uzorke ljudi oboljelih od COVID-a 19 na kojima smo radili. Imali smo ukupno 41 uzorak za istraživanje i nije bio u pitanju samo jedan izolat, ima ih više, ali na osnovu dosadašnjih rezultata sekvencioniranja tih izolata možemo reći da imamo jedan soj”, pojašnjava.
Važan iskorak za bh. nauku“Izolacija virusa u suštini predstavlja polaznu tačku za bilo kakva istraživanja koja eventualno mogu doprinijeti identificiranju ključnih pozicija na virusnom genomu koje bi mogle biti meta potencijalnih lijekova. S druge strane, definitivno to predstavlja bitan doprinos razvoju budućih vakcina protiv COVID-a 19 generalno u svijetu. Ja sam u više navrata istakao da smo spremni da u interesu javnog dobra taj izolat koji posjedujemo u našoj laboratoriji ustupimo velikim kućama koje rade na razvoju vakcine.
Sekvencioniranje genoma predstavlja trenutnu sliku virusa, govori nam o stepenu mutacija virusa u odnosu na izvorni soj iz Wuhana te šta možemo očekivati ubuduće kada je u pitanju ovaj virus. Na osnovu sekvenci virusa koje trenutno posjedujemo mi, ali i drugih sekvenci, koje su deponovane u najvećoj svjetskoj bazi podataka GISAID, možemo zaključivati da li su dijagnostički testovi koje trenutno koristimo adekvatni i, naravno, možemo ih eventualno unapređivati”, pojašnjava Goletić.
Izoliranje takvog virusa u pravilu se radi u laboratoriji sigurnosnog nivoa 3, ali takav nije bio na raspolaganju njegovom timu.
“Laboratorija u kojoj smo radili ima BSL2+ nivo. Mi smo osigurali sve pretpostavke – imamo prostor u kojem je instaliran ventilacijski sistem, uključujući i natpritisak, ali taj laboratorij nije u funkciji zbog nedostatka specifične opreme i relativno visokih troškova održavanja”, pojašnjava, dodajući da je to ozbiljna prepreka naprednijim, ali i s aspekta sigurnosti adekvatnijim naučno-istraživačkim projektima te uključivanju u svjetske naučne tokove.
U isto vrijeme grupa bh. genetičara, predvođena dr. sc. Rijadom Konjhodžićem i prof. dr. Damirom Marjanovićem, u naučno-istraživačkom laboratoriju genetičkog centra Alea, primjenom najmodernijih molekularno-genetičkih metoda iz uzoraka koje su imali na raspolaganju, uspjela je dobiti tri parcijalne i tri pune sekvence virusa SARS-CoV-2.
Upravo su njihovim zajedničkim djelovanjem stvoreni preduvjeti za daljnja genetička ispitivanja tog virusa, kao i inkorporiranje u svjetsku bazu podataka i pripremanje naučne objave.
Neophodna veća ulaganja
Zahvaljujući ljudima koji slično razmišljaju i koje je jedan cilj – opće dobro i borba protiv virusa – ujedinio, napokon se u javnom prostoru Bosne i Hercegovine čuo i glas nauke.
“Iza nas je period u kojem su ljudi koji žele nešto napraviti za opće dobro dobili priliku, koju su, pokazalo se, iskoristili”, kaže Goletić.
No, pitanje je hoćemo li konačno promijeniti odnos prema naučno-istraživačkom radu te kao društvo početi više cijeniti društveno korisnu nauku. Sagovornici Al Jazeere saglasni su da ulaganje u nauku u Bosni i Hercegovini mora biti optimizirano.
“Jako malo novca dajemo za naučno-istraživački rad i ja često govorim da je to usko povezano sa sveopćom sviješću našeg društva, koje smatra da se u Bosni i Hercegovini ne dešava ništa naučno vrijedno iako to bh. naučnici demantiraju iz godine u godinu. Uostalom, rezultati koje prave bh. naučnici su zadivljujući jer se gotovo uvijek baziraju isključivo na njihovom entuzijazmu i kontaktima koje ostvaruju. Moramo konačno sazreti kao društvo i novac usmjeriti i na naučno-istraživačke projekte, jer ulaganje u nauku nije luksuz”, naglašava Konjhodžić.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
“Mene jako boli što su fondovi za naučno-istraživački rad sedam do osam puta manji u odnosu na prošlu godinu, ali situacija je takva kakva jest. Vlada ima šansu da kroz finansiranje ovakvih projekata pokaže da joj je stalo do nauke. Nauka, kao i svaki posao, uostalom, mora imati kontinuirano finansiranje. Onoliko koliko uložite u nauku, toliko će vam nauka i vratiti”, dodaje Marjanović.
Goletić smatra da su ovim istraživanjem otvorili širu priču i nada se da će zbog toga ulaganja u nauku biti veća. Moguća su, kaže, dva scenarija.
“Prvi, koji se već dešava u nekim zemljama, jest negativan utjecaj pandemije, koji se direktno odrazio na smanjenje sredstava za nauku. Mi u Bosni i Hercegovini također smo imali taj slučaj, pa je preraspodjelom budžeta novac namijenjen za nauku otišao za druge, u ovom trenutku potrebnije, segmente. Nadam se da je to privremena pojava i da neće biti trend. Drugi scenarij jest da ćemo izvući pouku iz cjelokupne situacije i da će donosioci odluka konačno shvatiti da je ulaganje u nauku najbolja prevencija. Podsjećam na nedavnu situaciju kada je Evropska unija donijela odluku kojom se zabranjuje izvoz medicinskih sredstava i proizvoda, koja je razumljiva, ali zbog koje smo se našli u veoma nezgodnoj poziciji”, zaključuje Goletić.
Izvor: Al Jazeera