Đaltur: Online komunikacija je ugrozila i djecu i odrasle

Posljednja dva mjeseca objavljena su upozorenja i preporuka koje se konkretno tiču Zoom aplikacije, kaže Đaltur (Ustupljeno Al Jazeeri)
Posljednja dva mjeseca objavljena su upozorenja i preporuka koje se konkretno tiču Zoom aplikacije, kaže Đaltur (Ustupljeno Al Jazeeri)

Popularizacijom interneta širom svijeta javile su se neke nove prijetnje, a posebnu zabrinutost predstavlja ugroženost djece.

Aktuelna pandemija korona virusa i prilagođavanje nastave i načina rada dodatno je naglasila potrebu da se internet ne smije uzimati olako, kaže Vahidin Đaltur, stalni sudski vještak za informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te predsjednik Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

  • Zbog korona virusa uvedene su online nastave kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta. Postoje li neke prijetnje kojim su djeca izložena zbog povećanog korištenja interneta i servisa poput Zooma i Microsoft Teamsa, ali i drugih alata za online komunikaciju?

– Posljednja dva mjeseca objavljeno je nekoliko upozorenja i preporuka koje se konkretno tiču Zoom aplikacije, a koja je trenutno najzastupljenija u online nastavi. Među uključenima je više od 90.000 škola iz 20 zemalja jer je navedena aplikacija besplatna i jednostavna za korištenje.

Na žalost, u njoj se kriju mnoge sigurnosne “rupe” i problemi s privatnošću. Kako navode pojedini portali, desetine hiljada privatnih videozapisa procurilo je na javne web stranice i svako ih može gledati na mreži.

Ovakvi propusti nemaju vezu sa nepažnjom korisnika, već je problem u dizajnu (kodu) proizvoda.

Takođe, zbog sigurnosti samog korisnika, bitno je da prilikom kreiranja korisničkog računa na Zoom aplikaciji, koristite podatke (korisničko ime i lozinku) koje ne upotrebljavate za e-mail, društvene mreže itd.

Isto tako mnogi učenici i učitelji prijavljuju neovlaštene osobe (trolove) koji ulaze tokom online nastave u video pozive i šire neželjene poruke različitih sadržaja.

  • Da li su roditelji u Bosni i Hercegovini, te ostalim zemljama regije svjesni potencijalnih prijetnji na internetu, kako po djecu, tako i po odrasle?

– Velika većina roditelja apsolutno nije svjesna kakve sve potencijalne opasnosti svakodnevno vrebaju korisnike interneta. Kada govorimo o malodobnim osobama, najveća opasnost se krije iz takozvanih “virtualnih” prijatelja to jest osoba koje se lažno predstavljaju i pokušavaju da steknu njihovo povjerenje.

Nakon određenog perioda, djeca u takvoj osobi imaju nekoga kome se mogu povjeriti i ko odobrava sve njihove postupke, te samim time raste povjerenje i povezanost. Ovakve osobe nazivamo predatorima.

U nastavku ovog virtuelnog “druženja”, od malodobnih osoba se traži da pošalju svoje slike sa eksplicitnim sadržajem i onda nastaju problemi i ucjene, to jeste jedan problem vuče drugi…

  • Vi ste ujedno i stručnjak za informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, ali i predsjednik Vijeća roditelja Kantona Sarajevo. Kombinirajući ta dva iskustva, smatrate li da djeci treba omogućiti slobodan pristup internetu, odnosno postoji li način kako bi djeca provodila vrijeme na mreži, ali da istovremeno budu zaštićena?

– Moj stav je da nam internet pruža jako puno dobrih, a prije svega edukativnih sadržaja. Zašto bismo maloljetnim osobama uskratiti pristup edukacijama koje mogu dobiti besplatno, a poređenja radi, određene kompanije naplaćuju kurseve stotine ili hiljade maraka za osnove stranih jezika, informacionih tehnologija, programiranja i svih ostalih profesionalnih edukacija.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Bitno je djeci pojasniti dobre i loše strane interneta, upoznati ih na šta treba da paze, to jeste kako da se ponašaju na netu: da ne otvaraju e-mailove od nepoznatih pošiljatelja, ili barem da ne “klikaju” na svaki link koji dobiju u tim e-mail porukama.

  • Koliki je problem što su djeca danas uglavnom informatički pismenija od svojih roditelja?

– Iskreno, roditeljima je to veliki problem pa često uzmu telefon djeci i provjeravaju s kim se djeca dopisuju, šta postavljaju na socijalne mreže i tako dalje. No, morate znati da su djeca uglavnom pametnija od takvih “zamki”, pa kreiraju nekoliko korisničkih profila naprimjer na Instagramu i veoma brzo se prebace sa onih koje ne žele da vidite. Isto važi i za chat aplikacije kao što je Viber (ili neke druge), gdje koriste opciju “sakrij razgovor”, pa ako roditelji ne otvore pojedinačno baš sve kontakte, neće pronaći ono što bi djeca ne žele da se pronađe….

  • Da li je rješenje da se djeci u potpunosti onemogući pristup internetu?

– Apsolutno ne. Smatram da trebamo kao društvo sistematski raditi na edukaciji kako bi djeca od ranih uzrasta bila upoznata sa dobrim I lošim stranama interneta.

  • Da li je aktuelna pandemija dovela do nekih novih prijetnji na internetu, prije svega zbog činjenice da je veliki broj ljudi prisiljen raditi od kuće, sa ličnih računara i sa mreža koje nisu zaštićene kao one u kompanijama?

– Sve je podložno hakiranju, bilo da ste na poslu ili kući. Problemi su u propustima operativnih sistema ili dizajnu koda aplikacija koje svojevoljno preuzimamo i instaliramo na naše pametne telefone ili računare. Upravo zbog pandemije, posljednja dva mjeseca se masovno koristi Zoom aplikacija preko koje se rade poslovni sastanci ali i online nastava svim uzrastima u obrazovanju. Za navedenu aplikaciju je obavljeno više sigurnosnih upozorenje, pa čak i zabrana upotrebe u pojedinim zemljama jer ne koristi nikakvu enkripciju (zaštitu) za video pozive.

Posljednja informacija je da su hakeri uspjeli skinuti preko 500.000 korisničkih naloga (korisničko ime i lozinka) te iste prodavali na dark webu.

  • Krađa identiteta je postala gotovo svakodnevnica u svijetu. Koliko su ugroženi građani Bosne i Hercegovine, te regije i da li nas na neki način štiti što smo regija koja je uvjetno govoreći siromašnija od Zapadne Evrope ili SAD-a?

– Na žalost ovo je jedan od rijetkih segmenata gdje baš i ne zaostajemo za ostatkom Evrope. Svakodnevno imate veliki broj osoba koje prijavljuju ovakva krivična djela. Nove tehnologije su uvele i nove pristupe neetičkom ponašanju i lakoću kojom se lične informacije mogu prikupiti, dijeliti i zloupotrijebiti preko interneta. Čim se priključimo na internet postoji šansa da nam neko preko mreže može pristupiti podacima na računaru.

Osoba koja ukrade identitet može da zloupotrjebi isti, kupuje određenu robu, uplati putovanje i mnoge druge stvari. Ova vrsta zloupotrebe je definitivno jedna od najzastupljenijih, kako u “online”, tako i u “offline” okruženju. Ono što je zanimljivo je činjenica da različite vrste drugih oblika kriminalnih aktivnosti koje se dovode u vezu sa sajber kriminalom, u osnovi imaju krađu identiteta kao polaznu tačku za izvršavanje kriminalnih djela.

  • Ujedno, u regiji nije rijetkost korištenje nelegalnih, takozvanih krekovanih programa i operativnih sistema, prije svega jer su originalni proizvodi preskupi za većinu korisnika interneta u našem području. Koje su posljedice takvih ‘besplatnih’ programa i koliko oni mogu biti sigurni?

– Prva posljedica je kršenje zakona o autorskim pravima i neovlašteno korištenje, što može nositi određene zakonske sankcije kako za pojedinca, tako i za kompanije.

Drugo, kod upotrebe “piratskih” programa velika je vjerovatnoća da u sebi sadrže malware (zlonamjeran program), a preko kojeg hakeri mogu neopaženo preuzimati elektronske fajlove sa vašeg “zaraženog” računara.

Takođe, ovakvi računari se mogu koristiti i kao posrednici za određene napade na druge IT sisteme ili web stranice (DoS i DDoS napadi), te bi ukoliko dođe do istražnih radnji, policija lako mogla zakucati na vaša vrata.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO