Migranti će sve više dolaziti u BiH, ali ne dramatično

Problem s migrantima na granici Turske i Grčke, koji je izazvala odluka Ankare da izbjeglicama otvori granice i pokaže im put ka Evropskoj uniji, s razlogom je izazvao strah da će zemlje Zapadnog Balkana, a najviše Bosna i Hercegovina i Srbija, postati još masovnija stanica za migrante koji dođu na vrata EU-a, ali ne mogu kroz njih proći.

U nastojanju da se dočepaju zapadne Evrope, hiljade migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka mjesecima su “zatočene” na teritoriji Bosne i Hercegovine, a priliv novih, koji bi eventualno probili grčku granicu i nastavili put ka Evropi, stvorio bi novi izazov za bh. vlast, koja, kako tvrde mnogi stručnjaci, nije riješila niti postojeće, a kamoli bila spremna riješiti nove probleme s migrantima.

Peter Van der Auweraert, prvi čovjek Međunarodne organizacije za migracije (IOC) za Bosnu i Hercegovinu i sub-regionalni koordinator za Zapadni Balkan, tvrdi da će situacija na Zapadnom Balkanu u proljeće svakako postati teža po pitanju priliva migranata, ali da razlog za to neće biti samo odluka Turske da prestane sprečavati izbjeglice iz Sirije i drugih zemalja da krenu ka Evropi.

Govoreći o stanju na granici Turske i Grčke, Van der Auweraert je rekao kako je najveći problem taj što se 15.000 migranata našlo u situaciji da su “zaglavljeni” između dvije zemlje, ali i da rizika od njihovog masovnog dolaska u Bosnu i Hercegovinu i ostale zemlje Zapadnog Balkana za sada nema.

“Prema informacijama koje imamo, veoma mali broj migranata uspio je preći kopnenu granicu između Turske i Grčke. No, procjenjujemo da ih je oko 15.000 ‘zaglavljeno’ između dvije zemlje, jer ne mogu ući u Grčku. Dakle, ako govorimo o kopnu, migranata koji su se probili je malo, no ako govorimo o grčkim otocima koji su blizu turske obale, tu je primjetan porast njihovog broja. No, niti u tom slučaju se ne radi o nenormalnom povećanju”, kaže Van der Auweraert.

• U posljednjih nekoliko dana se procjenjuje rizik po zemlje Balkana. Koliki je rizik masovnog priliva novih migranata u Bosnu i Hercegovinu?

– Kada je riječ o Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini, ne bih rekao da ima razloga za paniku. Ne vidimo naznake da ćemo u narednom periodu imati radikalnije povećanje broja migranata u Bosni i Hercegovini. Naše su pretpostavke da ćemo imati uobičajeno povećanje uzrokovano promjenama vremena i dolaskom proljeća. To bi se svakako desilo, bez obzira na tursku odluku o migrantima. I prije nego što su otvorili granice, imali smo povećanje broja migranata Grčkoj. U Srbiji ih je bilo oko 6.500, u poređenju s oko 3.500 od prije nekoliko mjeseci. Povećanja ima, jer vidimo da mnogo migranata i dalje želi doći do zemalja EU-a koristeći Zapadni Balkan.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

• Kakve su Vaše procjene o tom nadolazećem proljetnom povećanju?

– U smislu dolazaka, brojke će skočiti, ali ne dramatično. U tom periodu godine je normalno da brojke krenu prema gore, što je bilo vidljivo svih prethodnih godina. No, kratkoročni rizik od masivnog povećanja ne vidim. Naravno, treba vidjeti kako će se u narednih nekoliko sedmica razvijati situacija na grčko-turskoj granici.

• Ako izostavimo priču o migrantima koji bi možda mogli doći, kako ocjenjujete stanje u Bosni i Hercegovini s postojećim migrantima? Uspijeva li Bosna i Hercegovina odgovoriti na izazov, ili primjećujete pogoršanje?

– Bit ću iskren i reći da me raduju dvije pozitivne stvari. Prva je to što u Bosni i Hercegovini sada imamo znatno veće kapacitete smještaja migranata nego prije, recimo, godinu. S centrom u Blažuju dobili smo oko 1.400 kreveta više, a u cijeloj zemlji imamo ih gotovo 6.000. Ako govorimo o samim migrantima, ali i stanovništvu Bosne i Hercegovine, to je veoma važan pomak nabolje.

Druga stvar je što novi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine [Fahrudin Radončić] pokazuje mnogo više želje da država preduzme odlučnu akciju po pitanju migranata, da preuzme više odgovornosti za to. Radi se na strateškom planu, koji će se bavit problematikom migracija.

• No, i pored povećanja smještajnih kapaciteta, čini se da je mnogo migranata koji ‘lutaju’, odnosno, u praksi ih i ne koriste. Je li i to problem kojim se treba baviti?

– To jeste jedan od izazova. U Kantonu Sarajevo imamo oko 1.500 migranata koji spavaju van zvaničnih centara – u napuštenim zgradama, zatim oko Bijače, Velike Kladuše… Sve su to muškarci samci, a razlog je što imamo dovoljno smještajnih kapaciteta za djecu i porodice s djecom, ali ne i za usamljene muškarce. Veliki broj takvih zato noći provodi po napuštenim zgradama. I to nije jedini problem, jer ti ljudi ne idu na ljekarske preglede, a nije rijedak slučaj da prave probleme lokalnom stanovništvu. Time se treba pozabaviti – šta s migrantima koje ne možemo primiti u prihvatne centre.

• U slučaju nove eskalacije u Bosni i Hercegovini, je li IOM spreman priskočiti u pomoć i na koji način?

– S drugim partnerima, spremni smo pomoći i pružiti podršku zvaničnicima, osigurati humanitrnu pomoć, ali i podržati državne institucije i Graničnu policiju Bosne i Hercegovine.

• U posljednje vrijeme je aktuelizirana priča o mogućnosti angažmana vojske na granici Bosne i Hercegovine. Prema iskustvima Vaše organizacije, je li vojska potrebna i da li bi bilo koristi od takve odluke?

– To je već priča političke prirode, koju ne mogu komentirati. Takve odluke su u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Od vojske može biti koristi. Ima mnogo zemalja koje su se već odlučile na to, ali nemam jasan stav o tome. Učinak slanja vojske na granicu zavisi od mnogo stvari. Država treba odlučiti je li to dobra mjera.

• Kako komentirate stav Evrope o migrantima na grčko-turskoj granici i odlučno zatvaranje vrata EU-a?

– Situacija u Grčkoj naglašava potrebu za evropskom solidarnošću. Jasno je da jedna zemlja ne može sama riješiti problem. A kada govorimo o regiji, za sve zemlje Zapadnog Balkana je važno da nastave raditi, da, uz podršku zemalja EU-a, koordiniraju aktivnosti i zajedno odluče kako da se nose s problemom. Mi smo tu da im pružimo svaku moguću podršku.

Izvor: Al Jazeera