Virus i statistika: Ko je umro od korone, a ko s koronom

Mjesecima pratimo, slušamo i čitamo dešavanja vezana za pandemiju novog korona virusa, za kojeg nema adekvatnog odgovora. Kriza se izražava kroz brojke, iako na terenu svi već znamo za preminule i njihove patnje, te nemogućnost da zdravstveni sistemi ponude rješenje – lijek ili vakcinu. I onda nam ostanu samo brojevi, izraženi kroz statistiku, koji se rijetko stavljaju u kontekste. A mnogi definicije statistike recituju s podsmijehom.

Dolaskom jeseni ponovo se razbuktava zaraza i obaraju negativni rekordi, ali i svode analize proljetnog prvog vala i poprilično opuštenog ljeta. Možda je tada bilo i prilike da se neki rezultati ne predstave potpuno tačno, pa čak i svjesno lažiraju? Pretražili smo službene baze podataka nacionalnih zavoda za statistiku i konsultirali preliminarne podatke koje su prezentirali na službenim stranicama.

U EU smrtnost veća za 24,9 posto

Na početku krize, u martu i aprilu, ukupan broj umrlih u 26 država članica Evropske unije za koje su bili dostupni podaci bio je veći za 190.000, ili 24,9 posto, od prosječnog broja umrlih u istom razdoblju prethodne četiri godine. Italija, Španija, Belgija, Švedska i Velika Britanija su, prema podacima Eurostata, imale najveće povećanje stope smrtnosti. U regiji je Slovenija za prvih osam mjeseci ove godine imala ukupno 13.837 registriranih smrtnih slučajeva. Prema Statističkom uredu Slovenije, to je povećanje od 1,1 posto u usporedbi s prosjećnom smrtnošću za ovu zemlju za prvih osam mjeseci tokom perioda 2016-19. godina.

Međutim, u ostalim zemljama bivše Jugoslavije bilježi se i smanjena stopa smrtnosti u odnosu na godine kada nije bilo ovoga virusa. Tako je u Bosni i Hercegovini za period od januara do juna 2020. godine zabilježen 18.071 smrtni slučaj, što je manje u odnosu na godinu ranije (19.482) i 2018. godinu (18.639). U ovoj zemlji je najznatnije smanjenje stope smrtnosti i poboljšan vitalni indeks stanovništva, odnosno omjer novorođenih i umrlih osoba, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hrecegovine.

Slijedi Sjeverna Makedonija, gdje je za pola godine, koju ćemo pamtiti kao korona-godinu, zabilježeno 10.165 smrtnih slučajeva, odnosno 575 manje u odnosu na isti period lani. Tako piše u Mjesečnom statističkom izvještaju Makstata (Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije).

Umiranje od ‘poznatih’ oboljenja

I u Crnoj Gori je smanjen broj umrlih. Tamošnji Monstat (Uprava za statistiku Crne Gore) objavio je da je za osam mjeseci 2020. godine 88 smrtnih slučajeva manje u odnosu na prošlu godinu, ali i 61 više nego u 2018. godini.

I Državni zavod za statistiku Hrvatske bilježi da ova zemlja ima smanjenu stopu smrtnosti. Od januara do kraja septembra je bilo 39.168  smrtnih slučajeva, što je manje u odnosu na prošlu godinu (39.653) i 2018. godinu (40.143). Hrvatska je na nivou Evropske unije, uz Latviju, imala najmanju ukupnu stopu smrtnosti u proljetnoj krizi – mart i april.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na Kosovu je povećana smrtnost. Podaci Agencije za statistiku, koja djeluje u okviru Ministarstva finansija u Vladi Kosova, govore da je to bio slučaj posebno u julu, augustu i septembru. U nominalnim brojkama je u periodu januar-septembar bilo 8.030 umrlih. Znatno je to povećanje u odnosu na prošlu godinu (7.334) i pogotovo 2018. godinu (6.609), ali vidimo da je trend isti, bez obzira na pojavu novog virusa.

Procentualno je povećanje smrtnosti vrlo slično pevećanju u Srbiji. No, ipak nominalni brojevi Republičkog zavoda za statistiku govore da je u Srbiji ukupna smrtnost za prvih devet mjeseci ove godine 78.445, što je u odnosu na prošlu godinu (75.727) znatna porast, a koja se ne vidi u zvaničnom broju umrlih od COVID-19 infekcije. Pogotovo u situaciji kada je, zbog djelimičnog zatvaranja stanovništva, statistički smanjena smrtnosti od saobraćajnih nesreća, nesretnih slučajeva, ubistava… Ovo bi značilo da u ovoj zemlji stanovništvo umire od ranije poznatih oboljenja.

Šta nam to kažu stručnjaci i WHO?

Analize ipak ne provode državna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, pa čak ni uredi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u zemljama regije. U razgovorima s njima dolazimo do saznanja da je za njih još uvijek prerano da analiziraju i komentiraju brojeve koji još nisu sveobuhvatni i na nivou cijele jedne kalendarske godine. Prema tome, ne mogu planirati ni naredne korake, koji će se sigurno poduzimati, jer će pandemija korona virusa još neko vrijeme biti prisutna u svijetu. Sve pomenute institucije se trenutno bave pojačanim aktivnostima oko suzbijanja širenja virusa.

Ostali su nijemi i na pitanje oko mogućnosti da zbog neobjašanjavanja dosadašnjih brojeva šira javnost može izgubiti povjerenje u iste te institucije, čak i kada i ako situacija oko stope smrtnosti bude prijetila da izmakne kontroli.

Nekada će se morati objasniti to što sada smatraju preuranjenim, da se pojasni kada ljudi umiru od korone, a kada s koronom? Koliko ih je umrlo od karcinoma, dijabetesa, bolesti srca i drugih organa s COVID-19, a koliko od novog opasnog virusa? Kako su ujednačavaju kriteriji o uzrocima i načinima smrti u jednoj zemlji, pa onda u regiji i svijetu? Kakav je utjecaj COVID-19 imao i ima na ranije poznate “tradicionalne” bolesti?

Ostaje nam praćenje ‘suhih’ brojeva

Prije svega, to treba objasniti WHO, koji ja dao preporuku da se nad umrlima od korona virusa ne treba (ne i izričito da ne smije) vršiti obdukcija, što zdravstveni sistemi mogu zloupotrijebiti i veliki broj preminulih pacijenata svrstati u žrtve virusa.

Do prispijevanja tih odgovora svi laički pratimo “suhe” brojeve i proizvoljno ih stavljamo u kontekst, koji ne mora biti ni tačan, niti pogrešan. Ni istinit, ni neistinit, iskren ili neiskren. Zbog nepostojanja adekvatnih odgovora iz jedne oblasti, nepošteno je tražiti da sa svojim aktivnostima stanu i ostale. Da javnost kolokvijalno pomisli da se u nekoj zemlji umire “samo” od korone, dok se u drugoj ne umire toliko od korone, koliko se naglo povećala stopa smrtnosti od poznatih bolesti.

A poznati brojevi govore da Bosna i Hercegovina u regiji prednjači po nominalnom broju preminulih u službenoj evidenciji Ujedinjenih naroda, a Crna Gora i Sjeverna Makedonija po smrtnosti na milion stanovnika. S tim da s korona virusom upravo ovih dana ulazimo u novi, nikada smrtonosniji val epidemije, o kojoj skoro sve znamo, ali najbitnije ne znamo. Ni mi, ni svjetska medicina. Rano je…

Izvor: Al Jazeera