Tešićev ‘Kviz oko svijeta’: Dio smo vremena kojim dominiraju primitivni ljudi

Knjiga 'Kvizom oko svijeta' je svakako moj doprinos u afirmaciji kulture našeg društva, kaže Dalibor Tešić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Kvizovi, odnosno takmičenje u znanju zadnjih godina je sve popularnije na Balkanu. Od brojnih pub-kvizova do vrlo gledanih televizijskih kvizova, stiče se dojam da je znanje opet u modi.

Dalibor Tešić je rođen u Jajcu, a živi u Šipovu. Već godinama, njegova strast su kvizovi. On je prvi učesnik iz BiH na svjetskim kviz prvenstvima, koja se održavaju još od 2003. godine, ali i uspješan učesnik mnogih TV-kvizova u Srbiji, raznih regionalnih i svjetskih takmičenja u znanju. Pored navedenog, Tešić je autor pitanja za brojna takmičenja i publikacije.

Njegova knjiga Kvizom oko svijeta se ne sastoji od klasičnih pitanja-odgovora, nego svako pitanje obiluje mnoštvom informacija, na svakoj stranici knjige se nalazi po jedna ili više ilustracija.

Recenzenti knjige su prvak Srbije u kvizingu Ivan Andonov, koji je i jedan od autora pitanja za popularni tv-kviz „Slagalica”, te legenda hrvatske „Potjere” i lingvist Krešimir Sučević-Međeral, koji je ovo enciklopedijsko izdanje svrstao u sam vrh kvizaške literature u bivšoj Jugoslaviji.

U razgovoru za Al Jazeeru Tešić, između ostalog, ističe da podrška od općine Šipovo u kojoj žive „je vjerovatno izostala iz bizarnog razloga, jer ne nosi politički dres kojem pripadaju oni koji odlučuju o tome, iako nije član ni jedne političke stranke, što opravdava onu sumornu teoriju našeg društva da ‘možeš biti Einstein, ali ako nisi politički podesan, sve ti je džaba'“.

  • Pet godina ste radili na knjizi „Kvizom oko svijeta“. Koji je izazov za vas bio najveći na putu od ideje za knjigu do njenog izlaska iz štampe?

– Sve je počelo sastavljanjem pitanja na kvizaškim Facebook grupama, a onda sam počeo da radim za jedan enigmatski časopis, gdje sam više od četiri godine uređivao Supertest znanja sa pedeset pitanja za ljubitelje kvizova. U međuvremenu sam postao autor prvog takmičenja u kvizingu u Bosni i Hercegovini, održanom po pravilu IQA (Svjetska kviz asocijacija), te brojnih kviz takmičenja u regionu i pab kvizova. U tom periodu se i rodila ideja za knjigu, zamišljenu kao enciklopediju znanja koja bi obuhvatala sve države svijeta, sa što više informacija iz raznih oblasti opšte kulture (geografija, istorija, muzika, sport, film, književnost, strip, slikarstvo, prirodne nauke, astronomija, flora, fauna, gastronomija, životni stil, balet, pozorište, arhitektura, moda…), te sam višegodišnjim vrijednim radom i prikupljanjem informacija kako bi pitanja bila što zanimljivija i što konciznija za čitaoce, u tome i uspio, napravivši  baš ono što sam želio, knjigu po svom nahođenju, sa hiljadama informacija, na vrhunskom kvalitetu papira, te mnoštvom ilustracija u koloru, iako je štampanje ovakvog kvaliteta knjige jako skupo.

I samo sastavljanje kviz pitanja je vrsta umjetnosti, te zahtijeva mnogo mašte, truda i entuzijazma, a pitanja se dotjeruju kao dijamanti, što češćim „brušenjem”. Prilikom pisanja knjige kojom ćemo tumarati svijetom, izazov mi je bio i da zaintigriram ljude koji ne prate kvizove, naročito mlade, kojima će ovo biti jedna uvertira da se zainteresuju za neke od pravih ljudskih vrijednosti, u čiji vrh svakako spada znanje.

  • Kakve su reakcije na knjigu u Bosni i Hercegovini i iz regije?

– Svakodnevno dobijam poruke podrške i reakcije su odlične, podjednako iz svih država regije, jer ova knjiga je jedno pravo osvježenje u pozitivnom smislu na sva dešavanja koja su nas zadesila u prethodnom periodu. Posebno me raduje što interesovanje za publikaciju vlada u svim zemljama regiona, od Vardara do Triglava, samo problem postoji u distribuciji knjige za druge države, jer su se naše pošte i banke potrudile da cijene njihovih usluga budu veće od cijene same knjige, ukoliko se šalje izvan granica BiH.

  • Kome je namijenjena Vaša knjiga?

– Knjiga je namijenjena svim ljubiteljima znanja, da provjere postojeće znanje i prije svega nauče nešto novo, a da pri tom nisu pred kamerama i niko ne ocjenjuje njihove rezultate. Informacije iz knjige će svakako biti od velike pomoći za upise na razne škole i fakultete, ali i odskočna daska za sve učesnike pab kvizova, kojih na sreću ima sve više u BiH, tako da raduju podaci da u nekim gradovima učestvuje i preko četrdeset ekipa po kvizu. I naravno, želja mi je da mnoge informacije iz knjige pomognu učesnicima tv-kvizova i raznih takmičenja u znanju (svjetska prvenstva, evropska prvenstva, kvizaške olimpijade, državna prvenstva, razna regionalna takmičenja) u ostvarivanju što boljih rezultata. Iako je riječ kviz i dalje nepoznata na javnim servisima BiH (što je poražavajuće kako za znanje kao jednu zdravu osnovu društva, tako i za njihove medijske kuće u kojima očigledno nisu poželjni pametni i obrazovani), kviz takmičenja u regionu i svijetu iz godine u godinu okupljaju sve veći broj učesnika.

  • Vaša knjiga je konkretni doprinos afirmaciji znanja u našem društvu. Kako vratiti prave vrijednosti u vremenu političkog i svakog drugog populizma?

– Dio smo vremena u kojem dominiraju primitivni ljudi i nazadne stvari, šatori su puniji nego pozorišta, a na televizijama i u novinama najveći prostor dobijaju političke emisije, rijaliti programi i sapunice. U tom populizmu mladi pronalaze idole u pogrešnim osobama i društvo ide u potpuni sunovrat. Vratiti prave ljudske vrijednosti u takvom okruženju je jako teško, ali vremenom dostižno. Potrebno je organizovati što više kulturnih događaja, što više televizijskih emisija posvećivati kulturi, što više novinskih članaka, kako bi se mladi što više podstakli u ovom pravcu. Knjiga „Kvizom oko svijeta” je svakako moj doprinos u afirmaciji kulture našeg društva.

  • Od koga ste dobili podršku za ovaj projekat, a od koga ste očekivali a ona je izostala?

– Pored kolega kvizaša iz svih dijelova regiona, najveću podršku sam dobio od tri osobe, načelnice Opštine Jezero, gospođe Snežane Ružičić, gospodina Tihomira Radovca, direktora kompanije Rudnici Boksita Jajce i gospodina Bore Rakite, direktora kompanije Bentonit a. d. Šipovo, koji su mi od samog početka velika podrška, a isto očekujem i od Agencije za kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Podrška je izostala od onih od kojih je trebala biti najveća, prije svega od Opštine Šipovo, u kojoj živim i koju predstavljam svojim zalaganjem u kulturnom radu i učešćem na raznim televizijskim i regionalnim takmičenjima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Moram napomenuti da je Šipovo jedini grad u BiH u kojem se održavaju sva takmičenja Srpske kviz asocijacije iz Srbije od njenog osnivanja, a bili smo i redovni učesnici takmičenja koja su organizovali članovi Hrvatskog društva kvizaša, dok je postojao taj savez, tako da je ime našeg malog mjesta stalno stajalo pored najvećih gradova u regionu, za najave takmičenja, rezultate i slično.

Podrška je vjerovatno izostala iz bizarnog razloga, jer ne nosim politički dres kojem pripadaju oni koji odlučuju o tome, iako nisam član ni jedne političke stranke, što opravdava onu sumornu teoriju našeg društva da „možeš biti Ajnštajn, ali ako nisi politički podesan, sve ti je džaba”. Ja međutim nisam osoba koja bi svoj stav ili mišljenje dala za bilo šta, jer da sam takav pisao bih komercijalne krimiće ili ljubiće, ne knjigu o opštoj kulturi, kao što je i Balašević mogao da pjeva narodnjake i bude milioner, ali nije, postoji kod nekih ljudi i to nešto što se zove karakter, a još uvijek postoje i ljudi sa stavom. Razočarenje je takođe novinska kuća za koju sam godinama radio svim srcem, te svojim doprinosom uveliko povećavao njihov tiraž, pa sam imao i obećanje od tadašnjeg direktora da će mi oni raditi knjigu, koje nije ispoštovano, kao ni pozamašan dug koji imaju prema meni. 

  • Kako se odgajaju, odnosno nastaju kvalitetni učesnici kvizova?

– To interesovanje se uglavnom javlja negdje u ranoj mladosti, i kroz život se samo proširuje, kroz čitanje raznih štiva sa različitm tematikama, praćenja sportskih, muzičkih i raznih kulturnih dešavanja, a najviše kroz putovanja. Od pojedinca do pojedinca, motiv se razlikuje, nekome je imperativ da bude najbolji, a neko to gleda kao vid zabave, druženja i prikupljanja novih iskustava, poznanstava i širenja ličnog znanja.

Izvor: Al Jazeera