Krajina i migranti: Tri godine ‘između’ Sarajeva i Brisela

Migranti u velikom broju u Unasko-sanskom kantonu prave divlje kampove i mikrolokacije za smještaj (Armin Durgut / PIXSELL)
Migranti u velikom broju u Unasko-sanskom kantonu prave divlje kampove i mikrolokacije za smještaj (Armin Durgut / PIXSELL)

Krajina neće popustiti, iako u trogodišnjoj intenzivnoj i nadasve poštenoj borbi s migrantskom krizom trpi udarce “ispod pojasa” – kako međunarodne zajednice i susjeda, tako i nadležnih državnih institucija. To je nedvosmisleni aktuelni stav kako izvršne vlasti, na čelu sa premijerom Unsko–sanskog kantona Mustafom Ružnićem, tako i političkim “gremijem” parlamentarne većine i opozicije.  

Dakako, i građana, kojima je “došlo do zadnje uzengije”. Drugim riječima, ili jahati ili sjahati. Krajiška tradicionalna gostoljubivost i “fildžan viška” za gosta postali su lajtmotiv bahaćenja i podmetanja skoro svih velikih aktera koji, po defaultu, prate ilegalne migracije, migrantske rute, brinu o njihovom smještaju i uslovima boravka.

Preživjela je Krajina i trećeg državnog ministra sigurnosti koji je utlimatumom premijeru Ružniću loše odglumio veliku državnu brigu i istovremeno ubrao poene simpatija zbog podilaženja međunarodnoj zajednici, koja preferira ljudska prava migranata kao važnija i bitnija od prava građana USK-a. Kada je krajiška izvršna vlast konačno “pokazala zube”, ispraznila “Biru” od migranata i najavila isti scenarij s “Miralom” u Velikoj Kladuši, odjednom je postala “crna ovca” u Sarajevu i Briselu.

Kampovi ‘Bira’ i ‘Miral’ su prevara

“Mi ništa nismo očekivali, niti šta očekujemo, niti nas više može šta iznenaditi. Tri godine isto. Bez pomaka, bez pomoći, bez rezultata. Cijenim kod ministra [sigutnosti Bosne i Hercegovine] Selme Cikotića što je uporan i što neodustaje od rješavanja problema. Međutim, ponavlja istu grešku kao i raniji ministar Dragan Mektić. Svojim imenom i pozicijom pokriva i kupi sav nerad pomoćnice ministra sigurnosti za migracije, direktora Službe za strance, direktora Službe za azil, direktora Graničke pšolicije…”, kaže premijer USK-a.

Objašnjava kako su “Bira” i “Miral” – prevara. “Miral” je, po njegovim riječima, nastao tako što su u njega smješteni migranti na 15 dana, i to oni koji su tada blokirali Granični prelaz Maljevac i za koje se pripremalo mjesto u “Ušivku”. “Bira” je bila privremeno rješenje, dok se ne završi zgrada Đačkog doma u Bihaću.

“Oba su privatna, oba su bez upotrebnih dozvola, oba su bez saglasnosti lokalne zajednice, oba su bez sigurnosne procjene, oba su bez zdravstveno-epidemiološke procjene, oba su ispod svih ljudskih i humanih uslova za boravak. Slika ‘Bire’ i ‘Mirala’ je slika kakvim nas očima svi gledaju – i nas, i migrante. Pitajmo sada vlasnike oba objekta, ne Ministarstvo sigurnosti [Bosne i Hercegovine], ne međunarodnu zajednicu, nego vlasnike: zar za 20.000 eura da prodajete svoj grad i svoje građane, djecu, zar da u tim objektima rade ono sve što rade migrantima, posebno maloljetnicima?”, pita Ružnić.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Još jednom podsjeća kako prilikom pražnjenja “Bire” nije bilo nikakve prisile, nego je sve teklo koordinirano – prvo maloljetnici, a onda, uz dobrvoljan pristanak, ostali migranti. Jedni su željeli u Sarajevo, drugi u “Lipu”, treći su htjeli ostati napolju, blizu granice, jer njihov cilj je svima jasan – zemlje Evropske unije.

“Još ću jednom podsjetiti: ‘Bira’ je vraćena u prvobitno stanje i mi smo time ispunili zaključka iz Brisela iz juna 2019. godine. Da su svi ispunjavali briselske zaključke, svima mi bilo lakše, a sačuvali bismo dostjanstvo i sigurnost i naših građana i imovine te dostojanstvo migranata na njihovom teškom putu”, kaže Ružnić.

Zamjerke ministru (ne)sigurnosti BiH

I zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine u Zastupničkom domu Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, Bišćanin Albin Muslić, stalno ponavlja kako problem migranta ne može biti problem samo jednog kantona te da se problem migrantske krize mora vratiti na početak, jer mehanizmi postoje i trebaju se primjenjivati. Mjere koje je USK preduzeo posljednji su vapaj jednog kantona da se krene rješavati ovaj problem.

“Migrantska kriza zaslužuje pažnju i Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini, a ne samo USK-a i dvije općine. Imali smo nekoliko pokušaja da se sistemski riješi problem migrantske krize, ali tih rješenja nema – osim finansijske pomoći, koju smo dobili kroz budžet od četiri miliona konvertabilnih maraka [dva miliona eura], na inicijativu zastupnika iz Krajine. Građani USK-a se osjećaju kao da su sami”, kazao je Muslić i podsjetio da, osim migranata, Krajinu, kao i cijeli svijet , “trese” pandemija korona virusa.

Hajrudin Havić, prvi čovjek SDP-a USK-a, Selmu Cikotića prozvao je “ministrom nesigurnosti” i dodao kako su strpljenje i dobrota Krajišnika pri kraju, nakon tri godine pružanja gostoprimstva nezvanim gostima iz Afrike i Azije, i to “u ime cijele države Bosne i Hercegovine”.

“Bihać i USK trpe posljedice vašeg nehtijenja da se pod kontrolu stave nezakoniti prelasci državne granice. Očito je da se politika, čiji ste vi reprezent, odlučila problem migranata rješavati slanjem ‘onima tamo’, u Bihać i USK, samo što dalje od Sarajeva, a da nas niko nije pitao možemo li to podnijeti, niti da li imamo potencijal za prihvat i bilo kakvo lociranje migranata na svom prostoru. Doveli ste nas u situaciju da se mi danas, u 21. vijeku, moramo boriti za vlastita ljudska prava i braniti svoj način života, koji je sada već ozbiljno ugrožen u svakom pogledu, a sigurnost najviše”, izjavio je Havić.

Humanitarna kriza i bezbjednosni problem

“Vijeće ministara i, konkretno, Ministarstvo sigurnosti, na čijem ste čelu, pokazali su se apsolutno nesposobni i nezainteresirani za ogroman problem koji je pao na leđa policije USK-a, koja niti je nadležna, niti kadrovski i materijalno sposobna da podnese teret migrantske krize, koja se, iz humanitarne krize, sve više pretvara u bezbjednosni problem, koji eskalira i čiji je ishod teško predvidjeti, a sve se to dešava pred našim vratima, s tendencijom pogoršanja”, dodao je.

Od početka 2018. godine, prema izvještajima Uprave policije USK-a, traje enormni priliv i prisustvo migranata iz Sirije, Libije, Afganistana, Pakistana, Alžira, Maroka, Tunisa, Palestine, Iraka, Irana i drugih blisko istočnih i afričkih zemalja. Njihov ulazak je ilegalan iz susjednih zemalja Srbije i Crne Gore, a Bosna i Hercegovina im je, tačnije Krajina, samo tranzitna destinacija.

Od maja 2018. godine krajiška policija provodi operativnu akciju “Migrant”, a od 21. aprila 2020. godine postupa se po “Operativnom planu rada akcije Lipa 2020”, koji je sačinjen u skladu sa zaključcima Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na području USK-a. Ovom akcijom se ograničava kretanja i izmještanje stranih osoba – migranata sa javnih površina, devastiranih objekata, kao i iz nelegalnih smještaja kod fizičkih i pravnih lica na području grada Bihaća, na lokalitet privremenog prihvatnog centra “Lipa”, u mjestu Lipa.

“Ništa nije rađeno samovoljno i bez koordinacije s drugim subjektima. Održali smo brojne sastanke s predstavnicima Službe za poslove sa strancima, Sektora za operativnu podršku pri Ministarstvu sigurnosti, na kojima je dogovarano provođenje operativnih aktivnosti u cilju poboljšanja ukupne sigurnosne situacije na području USK-a, konkretno na području Grada Bihaća i Općine Velika Kladuša. Cilj je da se identificiraju migranti koji narušavaju javni red i mir i čine krivična djela, borave u Bosni i Hercegovini suprotno pozitivnim zakonskim propisima, te njihovog stavljanja pod nadzor Službe za poslove sa strancima, Terenski ured u Bihaću, radi izrade potrebne dokumentacije i izmještanja ovih lica sa USK-a, odnosno protjerivanja iz Bosne i Hercegovine”, kaže ministar unutrašnjih poslova USK-a Nermin Kljajić.

Evidentirana 324 krivična djela

Održani su i brojni sastanci s predstavnicima Granične policije Bosne i Hercegovine. Ministar Kljajić podsjeća da je problem migranata u USK-u i dalje složen uslijed manjka resursa za adekvatnu brigu o njima. Misli pri tome na neadekvatan smještaj, nedostatak hrane, nedovoljnu zdravstvenu njegu i pojavu zaraznih bolesti, kao i pojavu povećanja bezbjednosno interesantnih događaja u vezi s migrantima te izrazitu netrpeljivost među različitim etničkim grupama migranata.

Policijski podaci skraja jeseni govore da na području USK-a boravi oko 3.500 migranata koji imaju smještaj i još oko 8.300 migranata koji žive po napuštenim objektima, livadama ili privatnom smještaju. Policijske procjene kažu da ih je 6.700 u Bihaću, oko 1.000 u Cazinu i 600 u Velikoj Kladuši. Broj migranata van smještaja nakon pražnjenja “Bire” sada je i veći.

Od kraja oktobra 2018. godine do danas iz USK-a je vraćeno na polazna odredišta 143.380 migranata, što je brojka od koje bi “boljela glava” cijelu državu, a ne samo desetinu teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, što u zbilji i u organizaciono-pravnom smislu predstavlja USK. Od septembra 2019. godine na USK je legitimirano 4.438 migranata koji su vraćeni iz Hrvatske, i to na ilegalan način.

Do sada su evidentirana 324 krivična djela koja su počinili migranti, a od ovog broja u devet slučajeva su migranti počinili ta djela na štetu migranata. Migranti su načinili i više od 200 narušavanja javnog reda i mira, s više od 300 prekršaja.

“Od pomenutih 315 Kririvčnih djela, zabilježeli smo dva ubistva, osam ubistava u pokušaju, tri krivična djela ‘nanošenje teških tjelesnih povreda’, bila su i dva krivična djela silovanja, 18 slučajeva narušavanja nepovredivosti doma, 13 slučajeva posjedovanja i omogućavanja uživanja opojnih droga… Pored ovih krivičnih djela, imamo i lake tjelesne ozljede, oštećenja tuđe stvari, izazivanje opće opasnosti, krivotvorenja isprava, paljevine, sprečavanje službene osobe u vršenju poslova sigurnosti, teške i obične krađe, napade na ovlaštena službena lica…”, kaže Mujo Koričić, policijski komesar USK-a.

Svi se zovu ‘Muhammed Ali’

Premijer Ružnić podsjeća na nedavnu izjavu Svevlada Hoffmanna, savjetnika direktora Granične policije Bosne i Hercegovine, koji je javno rekao da “kada bude političke volje, tada će stati ilegalne migracije”.

“To znači da postoji nečija politička volja za sve ovo što se dešava oko migrantske krize. Problema je mnogo, a jedan od njih je da Služba za strance vrši prijavu i identifikaciju migranata i izdaje im identifikacijske dokumente uz otisak prstiju i njihovu izjavu kako se zovu, ko su im roditelji, odakle dolaze… I zato imamo mnogo migranata koji se zovu ‘Muhammed Ali’ i rođeni su ‘1. 1. 2002. godine'”, rekao je Ružnić.

Na pitanje kako je doživio izjavu Petera Van der Auweraerta, podregionalnog korodinatora Međunarodne organizacije (IOM) za Zapadni Balkan o akciji policije u “Biri”, koja je, po njemu, bila “nehumana i bez legitimiteta” te da li su “Krajišnici nehumani”, Ružnić kaže kako “gospodin Peter u svojim izjavama izlazi iz okvira svojih ovlasti”.

“Bosna i Hercegovina je članica IOM-a. IOM ima misiju da prati migranate na njihovoj ruti i sprečava ilegalne migracije. Neka da odgovor na pitanje o svojoj misiji. Krajišnici su najbolji i najhumaniji narod na svijetu. Krajišnici čuvaju obraz Bosne i Hercegovine i cijele Evropske unije kada su u pitanju migracije. Krajišnici su samo izdani od institucija ove države koje su zadužene za migracije. Možda je previše ako kažem, ali sve mi ovo liči na 1994-95. godinu. Sjećam se dobro – svi su pričali i pričali i pričali, pozivali se na prava, a gledali kako nas ubijaju”, kazao je Ružnić.

‘Ko je ovdje lud, a ko zbunjen?’

“Isto tako, i od državnih institucija smo pozivani da predamo oružje. Ne, mi se nećemo predati i sve ćemo učiniti da buduće generacije nemaju posljedice narednih 20 ili 30 godina samo zato što smo se pustili pričama”, kaže te dodaje kako USK, kao odgovoran subjekat, jedini provodi briselske zaključke, a svi ostali se bave politikantstvom.

“U Briselu je traženo da zatvorimo ‘Vučijak’. Zatvorili smo. Traženo je da zatvorimo i izmjestimo sve kampove iz urbanog dijela u kampove izvan naselje. Radimo to, a svi nas opet napadaju. Traženo je da se zatvore svi privatni privremeni centri i da ih dovedemo u stanje prije dolaska migranata. Radimo i to. Od Bosne i Hercegovine je traženo da otvori nove centre za prihvat migranata u cijeloj zemlji. Ništa. Da se ravnomjerno rasporede migranti po cijeloj Bosni i Hercegovini. Ništa. Da se da veća finansijska pomoć Bosni i Hercegovini, posebno USK-u. Ništa. Sada pitam ja vas: Ko je ovdje lud, a ko zbunjen?”, kaže premijer USK-a.

Zima steže, a migranti u velikom broju u USK-u prave divlje kampove i mikrolokacije za smještaj od napuštenih kuća. Svaki novi minus je dodatni pritisak kako na lokalno stanovništvo u krajiškim gradovima, tako i na izvršnu i zakonodavnu vlast USK-a. Ostatak države pravi se da ne zna za ovaj veliki problem, s kojim zapadni obod Bosne i Hercegovine živi dramatično već pune tri godine. Hoće li Krajina, kao španska Cordoba, ostati opet “daleka i sama”?

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO