Američki muslimani bi mogli imati nesrazmjerni utjecaj na američkim izborima

Procjenjuje se da u SAD-u živi 3,45 miliona muslimana, samo jedan posto ukupne populacije, ali njihova koncentracija u ključnim neodlučnim i odlučujućim državama, mogla bi njihov glas učiniti posebno utjecajnim (Reuters)

Piše: Jihan Abdalla

Fatima Salman (43), socijalna radnica i američka muslimanka kaže da „definitivno“ glasa za Joea Bidena, demokratskog kandidata koji se takmiči protiv trenutnog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se kandidovao za još jedan mandat.

„Imam troje djece i brinem se za njihovu budućnost ako Trump bude ponovo izabran“, kaže Salman. „Ovdje je riječ o našem postojanju i budućnosti ove države kao cjeline.“

Budući da je rano glasanje već uveliko u toku širom zemlje, postoje dokazi da će na ovim izborima, Salmanin glas kao i glasovi drugih američkih muslimana, biti značajan faktor u odlučivanju o pobjedniku američkih predsjedničkih izbora trećeg novembra.

Prema procjenama, u SAD-u živi 3,45 miliona muslimana, oko jedan posto ukupne populacije, ali bi njihova koncentracija u ključnim neodlučnim i odlučujućim državama kao što su Michigan, Florida, Wisconsin i Pennsylvania, mogla učiniti njihov glas posebno utjecajnim.

Žene stavljaju naljepnice s natpisom 'Glasala sam' nakon što su glasale na tzv. primarnim izborima na biračkom mjestu u Dearborn Heightsu, u Michiganu, u SAD-u

Ulozi su posebno visoki u Michiganu, državi sa 270 000 registrovanih muslimanskih birača kaže Mohamed Gula, direktor Emgagea, interesne grupe američkih muslimana. Hillary Clinton je 2016. izgubila od Trumpa za manje od jedan posto, nešto više od 10 000 glasova.

„Kada je u pitanju vrijednost muslimanskog glasa, mi bismo lagano mogli odrediti izbore“, kaže Gula.

Glavna pitanja koja zanimaju američke muslimane, kako kaže Gula, uključuju zdravstvo, obrazovane i reformu krivičnog prava.

„Očigledno ćemo čuti da su u središtu vanjskopolitička pitanja“, kaže Gula, „ali mnogo pitanja o kojima slušamo danas, u pogledu onoga što je zaista utjecalo na muslimansku zajednicu su neka od pitanja koja utječu i na prosječne Amerikance.“

‘Strategija za pobjedu’

Nedugo nakon što je došao na vlast, u 2017. je Trump, Republikanac, izdao izvršnu naredbu kojom je zabranio državljanima nekoliko država sa muslimanskom većinom da uđu u SAD – ispunivši obećanje iz kampanje i izazvavši šok diljem muslimanskih zajednica u SAD-u i inozemstvu.

Pred kontinuiranim pravnim izazovima, ova je politika imala nekoliko verzija, ali je Vrhovni sud podržao treću verziju, koja je pogodila živote hiljada Amerikanaca koji su bili spriječeni da se susretnu sa rođacima, partnerima i prijateljima.

Trump je dodatno otuđio muslimane kroz niz uvredljivih komentara i tvitova u kojima napada „radikalni islamski terorizam“ i naziva države na listi sa zabranom pristupa „opasnim“. U novije vrijeme, Trump nije osudio bjelačke supremacističke grupe i umjesto tog je jednoj desničarskoj grupi, Ponosni momci, koji su aktivni u Michiganu, rekao: „Odstupite i budite u pripravnosti“.

Anketari kažu da su 1990-ih muslimanski glasovi bili jednako podijeljeni u podršci za Republikance i Demokrate. Ali ovaj se jaz počeo širiti nakon 11. septembra, i nakon administracije Georgea W. Busha, kada je Republikanska stranka percipirana kao u većoj mjeri neprijateljski nastrojena prema islamu.

Demonstranti ispred Bijele kuće na okupljanju 'Nikada više zabrani ulaska muslimanima', protiv onoga što nazivaju diskriminatornim politikama koje su nezakonito usmjerene na američke muslimane i imigrantske zajednice u Washingtonu, SAD

Sada su prisutni znaci da Bidenova kampanja želi profitirati na osnovu ovog sentimenta.

„Muslimanski glas je dio naše strategije da pobijedimo“, kaže Farooq Mitha, viši savjetnik u Bidenovoj kampanji za uključivanje američkih muslimana, dodajući da je Biden objavio plan za muslimanske američke zajednice obećavajući da će poništiti zabranu putovanja za muslimane „prvog dana“ svoje administracije i da će se pozabaviti zločinima iz mržnje počinjenima protiv njih.

„U proteklih sedam mjeseci, organizovali smo više od 150 događaja širom muslimanskih zajednica i shvatamo da muslimani mogu odigrati ključnu ulogu u odlučujućim državama, tradicionalnim koje znamo kao što su Michigan, Pennsylvania, Florida i Wisconsin – ali sada vidimo da bi i države kao što su Georgia, Teksas, Ohio mogle biti u igri“, kaže Mitha.

Courtney Parella, zamjenica nacionalne sekretarke za Trumpovu kampanju, kazala je da predsjednik namjerava osigurati vjerske slobode, ekonomski prosperitet i obrazovne prilike za muslimane u Americi, i u inozemstvu, te da je podržao mir posredujući u sporazumu koji je normalizovao odnose između UAE-a, Bahreina i Izraela.

„Predsjednik Trump razumije da je vjera dio onoga što nas ujedinjuje kao nacije, i on nastavlja snažno braniti vjerske slobode za sve Amerikance“, kazala je Parella u pisanoj izjavi za Al Jazeeru.

„Ovaj predsjednik bilježi snažan uspjeh za američke muslimane i uradio je ono što drugi prije njega nisu mogli – donio je mir između kršćana, Jevreja i muslimana na Bliskom istoku.“

‘Nije monolitna’

U cijeloj državi i u Michiganu, Biden vodi u odnosu na Trumpa u većini anketa. Ankete također pokazuju da većina muslimanskih birača podržava Demokratsku stranku. Prema nedavnom istraživanju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR), muslimanske organizacije za građanska prava, 71 posto muslimana kaže da će glasati za Bidena.

Joe Biden se obraća na okupljanju u srednjoj školi Renaissance u Detroitu

Ali „muslimanska zajednica nije monilitna“ kaže Mahmoud Al-Hadidi, ljekar i predsjednik Mičigenskog muslimanskog vijeća.

Američki muslimani su raznolika grupa koja se sastoji od talasa imigranata koji dolaze sa Bliskog istoka, iz Afrike i jugoistočne Azije, neki čak iz ranih 1930-ih. Oko petina američkih muslimana su nativni crni Amerikanci.

Prema anketi CAIR-a, 18 posto muslimana je reklo da podržava Donalda Trumpa, a 11 posto je bilo ili neodlučno ili nije željelo odgovoriti.

Al-Hadidi objašnjava da uprkos znatnoj zabrinutosti zbog porasta animoziteta prema muslimanima pod Trumpovom vlašću i usvajanja zabrane ulaska u državu koja je bila „zaista razorna“ i „zaista degradirajuća“ za muslimansku zajednicu, prisutno je i sve veće razočarenje u Demokratsku stranku.

Iako su američki muslimani, posebno mlađa generacija, uglavnom podržali proteste koji su izbili ovog ljeta zbog rasne nejednakosti i policijskog nasilja nakon ubistva Georgea Floyda, starija generacija, od kojih su mnogi pobjegli od ratova i nestabilnosti u svojoj domovini, bila je veoma zabrinuta zbog nasilja kojem su svjedočili na ulicama.

„Sigurnost, mir i izbjegavanje nereda u gradovima, veoma je važno mnogima, posebno poduzetnicima“, al-Hadidi je kazao Al Jazeeri, dodajući da mnogi muslimanski poduzetnici smatraju kako Biden nije učinio dovoljno da osudi vandalizam protiv privatnih biznisa – za razliku od Trumpa, koji je obećao da će poduzeti oštre mjere protiv nasilnih demonstranata.

Stotine ljudi učestvuje u mirnom maršu preko mosta MacArthur u Detroitu, 5. juna 2020., zbog okupljanja u znak protesta protiv ubistva Georgea Floyda u policijskom pritvoru

Detroit, grad koji je među onima sa najvećom koncentracijom crnih Amerikanaca, postao je fokus noćnih protesta. Iako je većina bila mirna, bilo je i onih sa intenzivnim sukobima s policijom i vandalizmom u poslovnom dijelu u centru u Detroita.

Kao rezultat, značajan dio muslimana „tiho“ podržava Trumpa, kaže al-Hadidi, ali se boje to javno reći iz straha „da ne budu napadnuti, nazvani izdajicama ili da im imovina ne bude vandalizirana“.

Glas protiv Trumpa

Nada al-Hanooti, izvršna direktorica mičigenskog Emgagea kaže da je razočarenje kod muslimana u Demokratsku stranku nastupilo nakon što je Bernie Sanders, samoproglašeni demokratski socijalist oko kojeg se zajednica okupila, ispao iz utrke početkom aprila. Ovaj senator iz Vermonta gledao je kako njegova prvobitno snažna podrška isparava nakon što se establišment stranke okupio iza Bidena.

„Bit će potrebno dugo vremena da uvjerimo naše zajednice da glasaju za Bidena“, kazala je al-Hanooti. „Oni neće tek tako uskočiti u voz podrške demokratskom kandidatu.“

Ali za mnoge muslimane, kao i za ostale prosječne Amerikance, preneražene zbog načina na koji Trump rješava vanjskopolitičke odnose, proteste za rasnu pravdu i pandemiju korona virusa, nadglasati Trumpa može biti motivacija sama za sebe.

Mičiganska demokratska američka zastupnica Rashida Tlaib, koja je također muslimanka, obraća se skupu koji protestuje protiv rasne nejednakosti u Detroitu, u Michiganu, nakon smrti Georgea Floyda u policijskom pritvoru

„Mnogo će ljudi nevoljko glasati za Bidena, ali to je definitivno glas da se Trump izbaci, a ne da se nužno bira Biden“, kaže al-Hanooti.

U nedavnoj anketi istraživačkog centra Pew u cijeloj državi, 63 posto Bidenovih pristalica je kazalo kako je njihov glas više protiv Trumpa nego što je za Bidena.

Lama Samman Nasry, stanovnica Franklina, predgrađa Detroita i majka četvero djece, kaže kako je ona jedna od suzdržanih birača, i nije sigurna da li će uopće izaći na izbore ove godine.

Kaže da je Sanders bio njen prvi izbor, ali također vjeruje da će dodatne četiri godine Trumpa biti razorne za državu.

„Ne osjećamo se sigurno, rasizam je u porastu a Trump podržava rasiste, govori im da budu u pripravnosti, to je za nas strašno“, kazala je Samman Nasry, dodajući da će njeni muž i kćerke glasati za Bidena, i da nagovaraju i nju da isto uradi.

„Nisam ohrabrena da glasam za Bidena, ali mogla bih se predomisliti i reći, znate šta, idemo pokušati i vidjeti šta će napraviti, dati mu šansu.“

Izvor: Al Jazeera