‘Bijela kuga’ i masovan odlazak mladih opustošili dijelove Balkana
U regiji Zapadnog Balkana je odavno jedna od najakutnijih tema zaustavljanje iseljavanja i ostanak domicilnog i pogotovo radno sposobnog stanovništva. Često su spominjane pronatalitetne politike i projekti, a u zadnje vrijeme se sve otvorenije govori o subvencijama za naseljavanje određenih područja. Koliko su u tome odmakle zemlje regije i kakve rezultate imaju programi, najbolje govore podaci o migracijama i iseljavanju.
Stopa fertiliteta u svijetu je 2,47, na nivou Evropi 1,6 i u regionu taj prosjek imaju Slovenija i Albanija. Sve ostale zemlje su ispod prosjeka, osim Crne Gore koja ima 1,75.
„Teško je pronaći univerzalno rješenje za zaustavljanje nepovoljnih demografskih trendova, koji se kod nas prije svega ogledaju u sve izraženijoj prirodnoj depopulaciji, intenzivnom starenju i konstantnoj emigraciji fertilnog stanovništva. Mnogo razvijenije države pokušavaju godinama pronaći adekvatne odgovore kroz programe populacione politike, a kod nas se tek poslednjih nekoliko godina govori više o ovim problemima. Sigurno je da smo već zakasnili, ali nikako ne treba odustajati, jer dok god postoji dobra šansa da se stanovništvo reprodukuje, postoje i dobri izgledi da se bar umanji obim negativnih demografskih promjena. U prilog tome govori činjenica da kod nas još uvijek postoji potreban potencijal za rađanjem većeg broja djece, ali da je istovremeno potrebno sprovesti i dodatne mjere i aktivnosti kroz pružanje podsticaja mladim ljudi da zasnivaju porodice i da rađaju veći broj djece. Dakle, potrebno je uvoditi konkretne mjere, koje je potrebno stalno afirmisati i promovisati. Jedan od najvažnijim preduslova za to je i povećanje njihovog povjerenja u vlastitu budućnost, sigurnost i prosperitet na našim prostorima“, smatra demograf Draško Marinković.
Uz nevedeno, samo u Srbiji je ministarstvu bez portfelja dato zaduženje za demografiju i populacionu politiku. U Hrvatskoj je postojao ovakav resor u Vladi, ali je spušten na nivo Središnjeg državnog ureda.
Migracije i odljev mozgova u Evropi i centralnoj AzijiRezultati izvještaja Svjetske banke “Migracije i odljev mozgova u Evropi i centralnoj Aziji” iz prošle godine, pokazali su da nakon Malte, najveću stopu emigracije u Evropskoj uniji ima Hrvatska – 21,9 posto stanovništva. Znači da više od petine njenog stanovništva živi u inostranstvu. Prema podacima Eurostata, iz Albanije je također u zemlje EU-a samo tokom 2018. godine otišlo oko 62.000 osoba. Od 2013. od kada Unija za održivi povratak BiH vodi evidenciju, do kraja prošle godine, BiH je napustilo više od 200.000 ljudi. Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (OSCE) je obznanila da je Srbiju od početka ovog vijeka do kraja 2018. godine napustilo oko 654.000 ljudi, najviše mladih između 15 i 24 godine. Podaci Svjetske banke pokazuju da preko 25 posto stanovnika Sjeverne Makedonije sada živi izvan ove balkanske zemlje, dok podaci Eurostata govore da se s područja Kosova godišnje iseli 34.500 ljudi, a iz Crne Gore oko 3.000 osoba.
„U protekle četiri godine (2017-2020) izdvojena su sredstva u iznosu od gotovo 2 milijarde dinara (17 miliona eura) za 112 opština i gradova. Svesni smo da je neophodna najmanje decenija da rezultati pokažu pozitivnu tendenciju u kretanju demografskih pojava i procesa, ali i period od 4 godine primene mera upućuje na dobar početni scenario političkog odgovora države na izraženu depopulaciju u Srbiji“, kažu iz Ministarstva zaduženog za demografiju Srbije.
Kao pozitivan rezultat izdvajaju da je ukupan broj živorođenih u 2019. godini za 424 veći u odnosu na prethodnu godinu i da je nakon 15 godina stopa ukupnog fertiliteta prešla 1,5. Broj trećerođene djece u 2019. je veći za 764, četvrtorođene za 370 i petorođene za 78.
Programi protiv ‘bijele kuge’
Probleme sa brojem stanovnika u Srbiji nemaju najveći gradovi, ali istok i jug zemlje trpe ogromne gubitke stanovništva. Zato se zadaci lokalnih zajednica nameću kao prioritet. Jedna od sredina koja bilježi najbolje rezultate u Srbiji je Jagodina, koja od 2004. godine provodi programe protiv „bijele kuge“.
„Dajemo pomoć za nezaposlene trudnice i porodilje (od trećeg meseca trudnoće pa dok dete ne navrši godinu) u iznosu od 12.000 dinara (100 eura) mesečno. Novorođenčad dobijaju po 200 eura u dinarskoj protivvrednosti. Ranije provedena akcija koja je trajala oko godinu dana o dodeli 200 eura mesečno za svako četvrto,peto i naredno dete. Oni sada imaju po deset godina i plaćat ćemo ih dok ne postanu punoletni. Nudimo besplatno letovanje za osnovce 4. i 8.razreda i maturante srednjoškolce u Grčkoj. Najbolji đaci se za Dan Grada nagrađuju sa 50.000 dinara (preko 400 eura), a naša cena vrtića je najniža u Srbiji“, poručuju iz Gradske uprave Jagodine.
Ova sredina je poznata po tome što je 2012.godine za svako novorođeno dijete dodjeljivala po 1.200 eura. Sedam godina kasnije, kao rezultat „baby boom-a“ se u jagodinske škole upisalo dva odjenjenja prvačića više.
U Hrvatskoj je broj stanovnika prema Državnom zavodu za statistiku rastao u samo 139 mjesta. Procentualno najviše u Stonu – 12,5 posto ili 281 novi stanovnik u odnosu na godinu ranije.
„Za 2020. godinu smo za subvencije i pomoć za socijalnu skrb Općine Ston opredijelili 2.023.228 kuna (267.000 eura). Za novorođenu djecu je planirano 150.000 kuna i to 5.000 kuna neto za prvorođeno, 10.000 kuna za drugorođeno i 20.000 kuna (2.640 eura) za treće i svako daljnje dijete. Rezultati ovih mjera su povećanje broja novorođene djece i proširenje našeg dječjeg vrtića. Upravo se radi novi odjel Dječjeg vrtića u Putnikoviću“, poručuje Nikola Đuračić iz Općine Ston koja se po ovoj dobroj praksi nadmeće sa Visom koji plaća i 30.000 kuna (4.050 eura) za četvrto dijete, Opatijom, Korčulom, Komižom…
Nejedinstvene populacione politike
Na državnom nivou Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje jednokratnu novčanu potporu kroz doplatak za novorođenče u iznosu od oko 307 eura. Kao pronatalitetni dodatak korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500 kuna (66 eura) mjesečno za treće i četvrto dijete.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
U Bosni i Hercegovini, zemlji sa najmanjom stopom fertiliteta u Evropi se mjere populacijske politike donose na entitetskim i kantonalnim nivoima, pa sve porodilje i djeca nemaju ista prava. U entitetu Republika Srpska pravo na naknadu imaju i nezaposlene majke u mjesečnom iznosu od oko 200 eura u trajanju od 12 mjeseci, a blizanci, te svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci. Pronatalitetna naknada podrazumjeva 300 eura za treće i 225 eura za četvrto dijete. U Federaciji se visine naknade utvrđuju u kantonima i u osam njih zaposlene majke ostvaruju pravo na porodiljsku naknadu u rasponu od 50 do 100 posto plate na koju su prijavljene ili u odnosu na prosječnu platu u kantonu, izuzev Hercegovačko-neretvanskog (200 eura) koji isplaćuje jednokratne naknade i Posavskog kantona (150 eura) u trajanju šest mjeseci. U Brčko Distriktu porodiljska naknada iznosi oko 225 eura u trajanju od 12 mjeseci (18 ako su rođeni blizanci).
„Mjere populacione politike bi trebalo da budu opšte i da se sprovode jedinstveno na cijeloj državnoj teritoriji. Da bi populaciona politika bila što uspješnija i sveobuhvatnija, važno je da bude dopunjena i mjerama lokalne samouprave. Iako ima rijetkih pozitivnih slučajeva, ipak je sprovođenje mjera populacione politike u našim lokalnim zajednicama na veoma niskom nivou. U skoro svim lokalnim zajednicama postoji interesovanje za ovu problematiku, ali većina nema dovoljno sluha, ali ni i kapaciteta da se ovim pitanjem bavi na ozbiljan način“, kaže profesor Marinković.
Čak i u izbornim godinama, sredstva koja se u lokalnim zajednicama u BiH izdvajaju su veoma skromna, a najčešće se ogledaju u vidu jednokratne novčane pomoći prilikom rođenja djeteta ili paketa za opremu novorođenčeta, plaćanja troškova vantjelesne oplodnje, subvenciji boravka djece u predškolskim ustanovama, plaćanju prevoza učenika do škole i stipendiranju učenika i studenata.
U Crnoj Gori je čak zabilježeno i izvođenje iz prava za roditelje sa troje ili više djece. U pitanju je oko 22.000 majki koje su od početka 2016. godine imale pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u visini od 336 eura (ako su imale najmanje 25 godina radnog staža) ili 192 eura za one koji su na birou provele 15 godina.
Izvor: Al Jazeera