Djeca kao lutke u izlogu društvenih mreža

Povezanost među ljudima nikada nije bila lakša i jednostavnija. Pojava interneta, a zatim i društvenih mreža, omogućila je korisnicima da širom otvore vrata svojih srca i kuća čak i onima koji su hiljadama kilometara daleko, u želji da se zbliže, povežu ili makar zadrže kontakte.

Pritom, ne moraju čak niti ustajati s kauča u dnevnom boravku, a kamoli kupovati bombonjere za kojekakve posjete tokom kojih će se svi kiselo smješkati u ispunjavanju tradicionalnih društvenih obaveza.

A, za lakšu opciju dovoljno je samo nekoliko klikova.

I tako, dođemo do toga da će nam dalji rođak s Novog Zelanda, gotovo zaboravljeni poznanik iz osnovne škole, ili pak konobar iz menze u bivšoj firmi zavirivati u doručak, saznati šta nam se dešava na poslu, gdje se krećemo…, o čemu će posvjedočiti čitava plejada fotografija koje ćemo, ako ne pazimo na postavke na mreži, podijeliti ne samo s njima, već i sa cijelom planetom.

Posljedice po emotivni razvoj 

A na njima su, nerijetko, i naša i vaša djeca, u raznim situacijama, na raznim mjestima, pozirajući i znanim i neznanim očima, po planinama, plažama, u kadi… U svijetu iskrivljenih i poremećenih vrijednosti koje su duboko zašle i na društvene mreže, otvarajući vrata virtuelnog svijeta za sve pošasti koje vladaju i u stvarnom, postavlja se pitanje – jesu li roditelji svjesni posljedica kada objavljuju fotografije svog djeteta, pri čemu one od privatnih postaju javne.

Objekti za razne nastranosti

Govoreći o onoj malo starijoj djeci, Nestorov tvrdi da je odgovornost najviše na roditeljima, pošto djeca po pravilu nisu svjesna mogućnosti zloupotrebe i negativnih posljedica.

„Ono što je još veći problem je saglasnost, prećutna saglasnost ili učešće roditelja u fotografisanju dece, a te fotografije deca sama postavljaju na svoje profile na društvenim mrežama. To su razne poze i situacije koje najčešće ne predstavljaju realne situacije i realan život.  Zamislite, na primer, devojčice koje već imaju polna obeležja poput grudi koje rastu i postaju dominantne nad figurom devojčice. Onda one postave fotografije na društvene mreže, a fotografije budu dostupne ne samo vršnjacima već i odraslima. Tu počinju komentari kojima one nisu uzrasno i mentalno dorasle i sve to može da predstavlja rizik da postanu objekti za razne nastranosti“, kaže ona.

 

Polemika oko toga da li se fotografije male djece trebaju pokazivati cijelom svijetu traje već godinama, ali kako vrijeme odmiče, stručnjaci su sve složniji da njih trebaju gledati samo probrane oči. Neznane, nipošto.

Razloga je, kako navode, mnogo. Prvo – tu je rizik izazivanja problema u emotivnom razvoju djeteta, koje će možda trpjeti posljedice objave sebi neugodnih fotografija, koje će zauvijek ostati u virtuelnom svijetu, kao trajni pečat kojeg se dijete neće moći riješiti.

Dalje, djeca su podložnija vršnjačkom nasilju, a o onome što spada u sferu kriminala da i ne govorimo.

Lako mogu postati mete pedofila, zavisno o tome šta pokazuju njihove fotografije i ko im ima pristup. Takvima možete dati do znanja gdje žive, u koju školu ili vrtić idu, njihove navike…, mnoštvo informacija koje mogu biti zloupotrijebljene.

Pedagog iz Beograda Violeta Nestorov, bliska saradnica poznatog dječjeg psihijatra prof. Dr. Svetomira Bojanina, tvrdi da je teško sada reći kakve bi mogle biti posljedice nepromišljenih objava fotografija na društvenim mreža, jer se one tek mogu očekivati, pošto društvene mreže nemaju dugu historiju.

Djeca se stide svojih fotografija

„Čim se to pojavilo kao pitanje i kao problem, to onda svakako predstavlja problem i traži objašnjenje. Potrebno je izvršiti istraživanja, a rezultate do kojih se dođe objaviti na zvaničnom nivou. Ono što znamo je da se deca na neki način stide svojih fotografija u porodičnim albumima, posebno ako su golišava. Kasnije kada odrastu, to im ne smeta, ali nekada te fotografije nisu napuštale porodične albume. Danas su fotografije pred očima ljudima koje poznajemo i koje ne poznajemo“, kaže ona.

Polovina fotografija na pedofilskim stranicama ukradena od roditelja

#BathTime, #NakedKids i #ToiletTraining su oznake koje pedofili najčešće pretražuju na Instagramu, objavila je nedavno britanska organizacija „Child Rescue Coalition“, čiji je predsjednik David Angelo za Daily Mail rekao da roditelji koji postavljaju intimne fotografije svoje djece na društvene mreže nemaju pojma kako ih se lako može preuzeti i njima manipulirati.

Prema podacima koje je nedavno objavila Kristy Goodwin, australski stručnjak za odgoj djece, čak 50 posto fotografija koje se objave na pedofilskim stranicama „ukradeno“ je od roditelja.

Prelistavajući do sada objavljene tekstove koje obrađuju ovu tematiku, lako je zaključiti da roditelji, općenito, ne poklanjaju previše pažnje rizicima, najviše onih sigurnosnim.

O kakvim se rizicima radi i kakva su iskustva policije? U odgovoru na upit Al Jazeere, Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske navelo je one najveće, kojima se bave sigurnosni zvaničnici u zemljama Evropske unije, kao i međunarodne agencije. 

„Razne su mogućnosti zlouporabe javno objavljenih fotografija djece. Policija Republike Hrvatske samostalno, kao i u suradnji i s policijama drugih država te međunarodnim policijskim agencijama svakodnevno postupa u slučajevima zlouporabe fotografija djece, a koja su zlouporabljena radi počinjenja kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, povrede privatnosti djece, vrbovanja za nedozvoljene aktivnosti, krađe i zlouporabe osobnih podataka. Naprimjer, fotografije se mogu koristiti za izradu lažnih profila na društvenim mrežama, korištene i dalje distribuirane kao dio materijala spolne zlostave i iskorištavanja djece, korištene za fotomontažu i drugo“, rečeno nam je u odgovoru.

Rizici dijeljenja fotografija na društvenim medijima mogu se, kako kažu, smanjiti, ali ne i ukloniti. No, kako bi se umanjila mogućnost da dijete postane meta predatora, ali i da njegove fotografije završe na „darknetu“, tamnoj strani interneta sa ilegalnim sadržajem, potrebno je pažljivo slijediti smjernice policijskih organa.

Voditi računa o ‘hashtagovima’

„Potrebno je voditi računa o mjestu i načinu objavljivanja fotografija koje prikazuju djecu, bilo da je riječ o prvom koraku djeteta, prvome danu škole, ljetovanju  ili nekom drugom važnom događaju u životu djeteta. Postavke privatnosti treba podesiti tako da se fotografije podijelile samo s članovima obitelji li prijateljima, te da se isključi geolociranje s korisničkih računa. Naročito treba biti oprezan sa vrstama fotografija koje se objavljuju. Stoga treba razmisliti prije objavljivanja fotografija djece koja su djelomično odjevena ili izložena, te voditi računa o hashtagovima koji mogu pomoći predatorima da lako pronađu slike djece“, kažu iz MUP-a Republike Hrvatske.

Nestorov tvrdi ona i njene kolege najviše rade s malom, te sa djecom školskog uzrasta i da je o ovom problemu najbolje misliti dok su ona mala, jer je to poslije teže.

„Deca školskog uzrasta najčešće zapostavljaju učenje zbog korišćenja društvenih mreža i upadaju u probleme i sukobe sa vršnjacima zbog zloupotrebe fotografija. Sve u svemu, deci uglavnom to ništa ne smeta, nego smeta odraslima. To je i normalno jer deca nisu svesna mogućnosti zloupotrebe“, govori Nestorov, koja dodaje i to da je nezahvalno govoriti o ovoj temi dok vrijeme ne pokaže stvarne posljedice.

„Na kraju, ako krenemo u kritiku svega toga, moramo imati i rešenje. A rešenje nemamo. Ovo je opšti društveni problem i celo društvo mora da stane iza toga“, kaže ona.

Izvor: Al Jazeera