Šta London hoće, a šta neće u priči o Brexitu

Čim mu je kraljica Elizabeta II formalno ponudila mandat da formira vladu, Boris Johnson je najavio da će Velika Britanija izaći iz Europske unije 31. listopada, uz napomenu: „Tu nema ‘ako’ ili ‘ali'“. Od tog trenutka počeo je teći rok od 100 dana u kojem se novi britanski premijer treba izboriti s krizom oko Brexita.

Novi britanski ministar za Brexit Stephen Barclay odmah je potom pozvao Bruxelles da ponovno otvori pregovore o britanskom izlasku iz EU, no iz Unije su mu odgovorili kako promjena sporazuma koji je dogovorila Theresa May nema. I dodali su kako su im vrata otvorena za razgovor o Brexitu, no da nema novih pregovora o sporazumu o razlazu Velike Britanije i Unije jer je aktualni dokument „najbolji mogući dogovor“.

Kako se bude približavala jesen, a potom i posljednji dan listopada, komunikacija na relaciji London – Bruxelles, a pogotovo u samoj Velikoj Britaniji, bit će sve užarenija u pokušaju da se nađe najbolje rješenje. I činjenica jeste da će Brexit donijeti štetu svima, ukazuju Al Jazeerini sugovornici. Nazivajući 31. listopada ‘novim danom D’ u režiji Borisa Johnsona, bosanskohercegovački novinar s londonskom adresom Vedat Spahović će cijelu situaciju nazvati – fatamorganom.

Podsjeća kako se Velika Britanija već tri godine bavi načinima kako da provede referendumsku odluku, odnosno da izađe iz Unije, da bi se na kraju, kako kaže, „iza rigidnosti ostrvske tvrdoglavosti, i poruke Europi, sakrila famozna nakana ‘No Deal’ ili ‘izlazimo bez dogovora'“.

„Ključno, po ko zna koji put, u ovom teatru apsurda, je vrijeme. Malo ko vjeruje da će za ovaj kratki period Johnson i njegov radikalni Brexit kabinet uspjeti napraviti ‘New Deal’ koji bi se svidio Europi. Johnson ulazi u okršaj ne samo sa Europom, nego i vlastitim parlamentom. Ne radi se samo o mogućem parcijalnom raspadu EU, nego i Velike Britanije. Jača škotski i velški nacionalizam, a pitanje tvrde granice u Sjevernoj Irskoj bi moglo ugroziti mir uspostavljen takozvanim ‘Good Friday Agreementom’. Sve su to elementi koji nedvojbeno poručuju: jedinstvena EU je u ogromnoj prednosti, ne zaboravljajući takođe da bi joj ‘No Deal’ donio nesagledive ekonomske gubitke“, objašnjava Spahović.

Ipak veća šteta za Veliku Britaniju

Ukazujući kako postoje brojne analize kada je u pitanju procjena štete koja može proizaći iz Brexita, mlađi istraživač u Centru za evropske politike, Strahinja Subotić ipak napominje kako je „jednoglasan zaključak da bi Ujedinjeno Kraljevstvo pretrpelo daleko veću štetu nego što bi to bio slučaj sa EU“.

„Polovina robne razmene Ujedinjenog Kraljevstva se vrši sa EU, dok je se ta proporcija sa strane EU27 svodi na oko pet odsto. Uz to, s obzirom da UK ima suficit u sektoru finansijskih usluga prema EU, tu će biti posebno osetne promene, jer će višestruko biti otežana razmena usluga po napuštanju bez dogovora. Konačno, UK će izgubiti pristup svim trgovinskim aranžmanima koje EU ima sa zemljama širom sveta, kao i pristup jedinstvenom tržištu EU. Što se tiče EU, ona će izgubiti svog trećeg najvećeg kontributora pri EU budžetu, što će zahtevati veće izdatke drugih država članica kako bi se ta ‘rupa’ u budžetu popunila“, navodi Subotić.

Prema njegovim riječima, upravo se iz navedenih razloga u ovom trenutku „najviše govori o tome na koji način umanjiti štetu, a ne kako je izbeći, jer jedini način da se izbegne šteta jeste da se Brexit opozove“.

Od svih članica Unije, primjećuje, u najozbiljnijoj situaciji se nalazi Irska, kao jedina država koja dijeli granicu s Velikom Britanijom i koja je za nju ekonomski najviše vezana. „U tom kontekstu, ključno pitanje koje koči pregovore jeste pitanje granice između Republike Irske i Severne Irske. Ukoliko dođe do napuštanja bez dogovora, onda će doći do uspostavljanja čvrste granice, uprkos tome što obe strane prioritizuju nepostojanje granice“, prognozira Subotić.

Johnson ‘maže oči’ britanskoj javnosti

Nastavljajući u sličnom tonu Spahović upozorava kako Velika Britanija nije ekonomski spremna za izlazak, pa su „britanski izvozni partneri sa Europom u očaju“. Navodi i kako se „trenutno ogromne pare troše na pripremu opcije ‘No Deal’, a Johnson ‘maže oči’ britanskoj javnosti trenutačnim izdvajanjem za zdravstvo 1,8 milijardi funti, iako je u referendumskoj kampanji obećao 18 milijardi godišnje“.

„Narod će ostati bez pravovremenog snabdijevanja lijekovima, ali i svih drugim potrepština, desi li se ‘No Deal’ Brexit. Pitanje je može li se parlament organizovati i suprotstaviti ovom nasrtaju do 31. oktobra“, upozorava Spahović.

Konkretizirajući koje još opasnosti prijete Velikoj Britaniji ako izađe bez sporazuma, prije svega u ekonomskom smislu, Subotić ih dijeli na one koje donose kratkoročne i dugoročne posljedice. Pozivajući se na jedan izvještaj koji je nedavno „iscurio“ iz Downing Streeta 10, navodi kako bi kratkoročne posljedice mogle biti gubitak boravišnog prava Britanaca koji žive u drugim članicama EU, problemi s kojima bi se mogli suočiti ribari na moru, usporavanje trgovine uz neizbježnu uzdrmanost financijskih tržišta.

„Odmah potom se upozorava na mogući nastanak panike među potrošačima, kao i manjak prehrambenih proizvoda u marketima. Upozorava se i na rizik povećanog organizovanog kriminala, uključujući i nivo ilegalnih migracija“, prenosi Subotić.

Politika je dovela Brexit do ove faze

Dugoročne posljedice čine se još dramatičnijim, ako se promatra iz britanske perspektive, jer bi se, prema analizama koje su radili Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i druge relevantne institucije i na koje se poziva Subotić, narednih godina BDP Velike Britanije mogao umanjiti između pet i 10 posto, ukoliko dođe do napuštanja EU bez dogovora, dok bi se taj postotak za EU27 sveo na nekih 1,5 posto. O svim potencijalnim opasnostima istovremeno govore i financijske institucije u Velikoj Britaniji, kao i sama vlada, dodaje.

„Ipak, nije ekonomija ta koja je dovela Brexit do ove faze, već politika“, konstatira Subotić.

A politika je ta, pogotovo ona koju diktira Bruxelles, koja kaže da pregovora o novom dogovoru, kako navodi Subotić, definitivno neće biti. Ako se, pak, barem otvori mala mogućnost da nove strukture Unije ipak popuste, otvore nove pregovore i mirno raziđu s Velikom Britanijom, Spahović napominje da „nema novih struktura EU do 31. oktobra“.

„I nove strukture će, prema mišljenju mnogih komentatora i poznavaoca Brexita, biti nepopustljive. Pitanje je od milion funti ima li britanski premijer i njegov tvrdokorni kabinet čarobnu kartu u rukavu“, slikovito kaže Spahović.

Lopta u dvorištu britanskog parlamenta

U tom smislu zanimljiv je i stav nove predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen za koju Subotić podsjeća kako je velika protivnica Brexita, ali i koja ponavlja da nema otvaranja pregovora.

„Jedino što EU može da ustupi novom liderstvu Velike Britanije jeste izmena Političke deklaracije, koja predstavlja politički testament za dalji razvoj odnosa između Londona i Bruxellesa. Ukoliko to ne bude dovoljno Borisu Johnsonu, a verovatno neće, onda će pokušati da sprovede napuštanje bez dogovora u oktobru kao krajnju meru“, objašnjava Subotić.

Na kraju, još podsjeća da je lopta u dvorištu britanskog parlamenta, jer on „igra krucijalnu ulogu“ u cijelom procesu. Konstatira kako je ta institucija „zapravo već izglasala da ne želi da dođe do napuštanja bez dogovora, dok Johnson ima većinu od samo jednog poslanika u okviru parlamentarnih redova“.

„Ukoliko Johnson izgubi većinu, a postoje šanse da hoće, možemo čak očekivati i prevremene izbore, na kojima bi britanske partije počele takmičenje i resetovanje celokupnog procesa. Ukoliko se to dogodi, Velika Britanija neće napustiti EU 31. oktobra, uprkos Johnsonovim obećanjima“, zaključuje Subotić.

Izvor: Al Jazeera